Kakvo je stanje u tehnoindustriji Europe. Na to pitanje u iscrpnom istraživanju, kao i u posljednje četiri godine pokušali su odgovoriti u Atomicu, koje je uz niz partnera te 5000 anketiranih sudionika industrije prikupio podatke i objavio ih u izvještaju nazvanom – The State of European Tech 2018.
Tekuća 2018. bila je još jedna rekordna godina za europski tehnosektor, dapače srušila je neke mitove koje smo do sada njegovali, primjerice da Sjedinjene Države imaju više razvojnih inženjera nego Europa. Sudeći po novim podacima, to nije tako, dapače, situacija je suprotna iako to ne znači da su potrebe za developerima nestale.
Investicijski bum
No, krenimo redom. Rekord koji je opet ostvaren jest u području investicija. U 2018. investirane su ukupno 23 milijarde dolara, što je 5 milijardi više nego prije pet godina. Europski osnivači kreirali su tvrtke vrijedne 1¸7 milijardi dolara, i Europa je ove godine uspjela odraditi tri od pet najvećih izlistavanja na burzi. Na makrorazini, europski tehnološki sektor raste, dok je cjelokupna ekonomija pomalo zapela. Od trećeg kvartala 2018. europski rast zastao je na 0,2 posto, što je najniža stopa u četiri godine. Europska softverska industrija, pak, sada raste barem pet puta brže od ostatka europske ekonomije. A tehnološki motor, sugeriraju podaci, rast će i postajati sve snažniji. Važnost tehnologije za cjelokupno će se gospodarstvo samo povećati.
Prošle smo godine upozoravali na to da u Europi traje velika borba za talente. U ovoj godini, pokazuju podaci, Europa je otkrila kako učinkovito mobilizirati talente. Tehnosektor sada privlači sve više sudionika i, kada se broje – zdravim povećanjem profesionalnih programera ili pak prikupljanje talenata iz drugih industrija bilo da se radi o menedžerima bilo profesionalnim developerima. Izvješća pokazuje gusta područja talenta koja oko sebe okupljaju sveučilišta, tehnotvrtke i inovacijski hubovi, što zauzvrat vodi do povećanja ulaganja, i rasta. Sve to pridonosi “gustoći” – koja je, povijesno gledano, uvijek bila presudan preduvjet za eksplozivan rast.
Sinergija znanosti i tehna
Europa sigurno postiže gustoću, ali to radi na svoj način. Zanimljivo je da je bazen za razvojne programere najbrže raste izvan zemalja koje su povijesno privlačile najviše ulaganja: Turska, Španjolska i Rusija sada su rastuća područja programera. Sve to trebalo bi dovesti do velikog potencijala za i posljedičan rast za širu europsku ekonomija kada kapital na kraju procirkulira u ove nove zajednice .
Istovremeno izvještaj pokazuje da je Europa tek lagano zagrebala u dio potencijala koji u sebi krije europska istraživačka zajednica te da ne koristi dovoljno vrhunska znanstvena dostignuća. U analizi CERN-a, primjerice, jednog od najutjecajnijih znanstveno-istraživačkih centara Europe, pokazano je da konvergencija znanosti i tehnologije može uvelike ojačati veze između europskog STEM-a i startupa. Europa ima jaču istraživačku zajednicu od SAD-a i Kine, i upravo ta sinergija mogla bi biti glavni diferencirajući faktor. Naime, Europa se neprestano uspoređuje sa Silicijskom dolinom i njenim performansna, no i europski tehnodio ubrzava.
I valja reći da uvriježeno mišljenje da će američki VC fondovi i dalje bolje poslovati nego oni europski u smislu portfelja povrata ne stoji. Posljednji podaci pokazuju da je to potpuno obratno. Okruženje se mijenja. Valja znati da 95 posto vrijednosti tehnosektora u SAD-u nastaje iz tvrtki koje su osnovane prije 15 godina ili više te da rani uspjeh ARM, Amadeus i Ocado nisu bili podržani tim kapitalom. I uz podatke da je 21 europska tvrtka koja se procjenjuje na vrijednost veću od milijarde dolara uz potporu VC fondova osnovano tek 2010. uvjereni smo da će Europa uhvatiti sjevernoameričke brojke, stoji u izvješću.
Ovogodišnje izvješće o stanju industrije ipak otkriva i niz slabosti, poput primjerice spolne diskriminacije. Čak 46 posto žena kazalo je u istraživanju da je iskusilo neki oblik diskriminatornog ponašanja. I dok izvješće o timovima i tvrtkama koji su ostvarili niz investicija optimistično. U ovom kontekstu treba naglasiti da je čak 93 posto investicija pripalo timovima koji su isključivo sastavljeni od muškaraca. Korporativne politike kada se radi raznolikosti i inkluziji doista su ispod svih razina, stoji u izvješću. Detektiranje problema prvi je korak prema osvješćivanju, a potom i rješenju, smatraju autori.
Kako Europa kreće naprijed, od vitalne je važnosti iskoristiti prednost pozicije drugog pokretača – kako u tvrtkama koje gradimo tako i u našem pristupu izgradnji novih tvrtki.
Učenje na greškama
Europska tehnologija izbjegla je neke protureakcije koje su zahvatile velike američke tehnološke tvrtke i obilježile negativne napise u medijima prošle godine. Ne bi li nastavili u pravom smjeru, valja učiti iz pogrešaka drugih i pristupati etično od prvog dana. Europska tehnozajednica već je pokazala da može učiti iz povijesnih lekcija u smislu poslovne strategije. Prije nego što je osnovao Skype, izvršni direktor Atomica Niklas Zennström osnovao je tvrtku za streaming tvrtke Kazaa. Kazaa je bio neuspjeh, ali skupina Šveđana na čelu s Danielom Ekom obratila je pozornost i naučila važne lekcije. Učenje iz pogrešaka prethodne generacije dovelo je do stvaranja Spotifya. Spotify je nedvosmisleno dokazao da danas europski osnivači mogu dobiti pravi kapital, zaposliti najbolje talente i osvojiti globalnu pozornicu. Spotify sada postaje poticaj i inspiracija za druge uspjehe u Europi.
Ovo je izvješće dosljedno istaknulo potrebu za zatvaranjem jaza financiranja institucionalnih investitora. U posljednjih pet godina mirovinski fondovi uložili su samo 1,7 milijardi dolara u VC fondove, ali su uložili 45 puta više u europske konzervativne fondove, što je više od 75 milijardi dolara u tom razdoblju. U međuvremenu, pojedinci s visokom neto vrijednošću u posljednjih pet godina uložili su pet milijardi dolara u rizični kapital. Ako mirovinski fondovi mogu rebalansirati svoje izdvajanje daleko od tradicionalnih industrija prema tehnološkima koje mijenjaju pravila igre, demokratizirat će pristup europskim tehnologijama.
Europski ekosustav je u uzletu. Danas, kao što je Spotify pokazao, europski osnivači imaju pristup pravim investitorima, mogu zaposliti najbolje talente, izaći na burzu i pobijediti na globalnoj pozornici. Europa sada žanje urod transformacije tehnološkog ekosustava koje je posijano prije desetljeća. Stoga bi trebalo očekivati još veći uspjeh u godinama koje dolaze. Sve dok učimo iz uspjeha i neuspjeha, europska će tehnologija doseći visine za koje znamo da su joj u dometu, kaže se u sažetku izvješća.
