Digitalnog asistenta Andriju u život je lansirala Vlada, točnije, Ministarstvo uprave i Ministarstvo zdravstva. Učinili su to u rekordnom vremenu od samo mjesec dana, što je zapravo neviđeno brzo ako samo zamislimo kako bi takva koordinacija izgledala u nekim “mirnodopskim” vremenima. Koronakriza pogurala je vladajuće da donose brze odluke i daju povjerenje IT zajednici i stručnjacima da obave vrijedan i uspješan projekt, prepuste im inicijativu i pritom im pruže ono što je potrebno – podršku.
Tako je Vlada zaradila jedan veliki plus i u IT zajednici, koja sada očekuje da se brza podrška nastavi. Jer Andrija je sada itekako vrijedan i koristan alat i bit će još itekako potreban, no ni izbliza nije sve što IT-jevci mogu ponuditi bilo zdravstvu bilo javnoj upravi, kao i svim ostalim segmentima društva.
– Da, trebalo nam je malo manje od mjesec dana za ovu prvu verziju Andrije, s tim da je manji dio toga tehnička izvedba, a puno veći onaj posao koji je obavljen sa strukom. Andrija je jedno od rijetkih rješenja na svijetu koje vam neće dati samo općenite informacije nego i personalizirani savjet. U tome je Hrvatska pokazala veliku hrabrost – kaže Mislav Malenica, čija tvrtka Mindsmiths, specijalizirana za razvoj digitalnih asistenata, razvija Andrijin mozak na svojoj platformi za umjetnu inteligenciju. Tu su još Neos, stručnjaci za pohranu i upravljanje podacima, koji se brinu o tome da se podaci koje Andrija prikuplja čuvaju sigurno i budu na raspolaganju stručnjacima iz Ministarstva zdravstva. Infobip, kao jedan od vodećih svjetskih pružatelja platformi za komunikaciju i WhatsApp partner, omogućava sigurnu komunikaciju s Andrijom preko WhatsAppa. Oracle, kao jedan od vodećih svjetskih pružatelja cloud usluga, osigurao je cloud infrastrukturu na kojoj se nalazi Andrija – istaknuo je Malenica.
Andrija kao e-Građanin?
Andrija je u upotrebi tek pet dana i još je u početnoj verziji, a kako i kojim smjerom će se razvijati te što je u njemu zapravo umjetna inteligencija, pitali smo Malenicu.
– Andrija se nalazi na jako moćnoj platformi koja će mu omogućiti da se značajno razvija. Protokol koji trenutačno obavlja možda djeluje jednostavno, ali to je zato što Andrija imitira aktualni protokol stručnjaka koji doista i jest vrlo jednostavan – pojašnjava Malenica.
– Andriju smo razvili temeljem stručnog znanja epidemiologa Branka Kolarića i njegov razvoj najviše će ovisiti o potrebama epidemiologa, ali i o potrebama građana. Kako se situacija u zemlji često mijenja, tako će se i Andrija mijenjati da bi i dalje bio aktualan i od koristi. U prvoj fazi Andrija uči isključivo na temelju znanja stručnjaka, a kako dolazi u interakciju s tisućama građana, počinje i sam učiti na temelju iskustva – ističe Malenica.
– Andrija ili neka inačica sličnog rješenja je u promišljanjima Ministarstva uprave kako bi se unaprijedila funkcionalnost usluga u sklopu platforme e-Građani. Tako da bi Andrija mogao biti koristan i za lakše i jednostavnije iskustvo korištenja javnih usluga. E-Građani dizajnom i korisničkim iskustvom nisu najprivlačniji, tako da bi Andrija mogao biti svojevrsni most između građana i sustava e-Građani – otkriva Malenica moguću budućnost Andrije te naglašava: – Smatram da je primjena umjetne inteligencije, npr. u digitalizaciji zdravstva i javne uprave, jako velika prilika za hrvatske tvrtke, ali i za Hrvatsku. Odabir alata ili platforme je u tome manje bitan. Ključno je orijentirati se na to kako stvoriti novu vrijednost na tržištu.
Za Andrijin umjetni mozak zaslužan je Mindsmiths, koji se inače bavi razvojem umjetne inteligencije u zdravstvu. Što je još postignuto na tom polju?
– Mindsmiths ima dosta iskustva u zdravstvu, razvili smo in-app digitalnog asistenta koji je u interakciji s 12 milijuna žena diljem svijeta u sklopu zdravstvene aplikacije koja se bavi ženskim zdravljem. Naš je asistent u proaktivnoj interakciji sa ženama i dijagnosticira šansu oboljenja od hormonalnih poremećaja. Također, u Hrvatskoj radimo na AI transformaciji Specijalne bolnice Magdalena koja je jedna od vodećih kardiovaskularnih bolnica u ovom dijelu Europe. Uvođenjem digitalnog asistenta u sustav bolnice želimo povećati razinu skrbi o kroničnim pacijentima koji pate od visokog krvnog tlaka i istodobno smanjiti troškove bolnice. Digitalna asistentica Megi je u vrijeme ove krize postala još važnija u lancu zaštite kroničnih pacijenata jer im je često onemogućen dolazak u zdravstvenu ustanovu i briga o pacijentu na daljinu velika je za njega vrijednost.
Ništa bez niza interdisciplinarnog pristupa
– Ključ prihvaćenosti kod korisnika – kazuje Malenica – u tome je da se prvo pobrinete da se jako dobro razumijete, a onda i da im pri svakoj interakciji kreirate neku vrijednost. Zbog toga u Mindsmithsu ne zapošljavamo samo inženjere, nego i psihologe, sociologe, scenariste i različite medijske stručnjake. Razvili smo posebnu metodologiju kojom prvo identificiramo stvarne potrebe korisnika i tek onda radimo na tehnološkom razvoju i koristimo alate poput umjetne inteligencije.
Mislav Malenica na čelu je i hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, pa smo ga pitali čime se trenutačno bave.
– CroAI je, uz druge udruge, član radne skupine pri Ministarstvu gospodarstva koja se bavi stvaranjem uvjeta za izradu jedinstvene nacionalne strategije po pitanju umjetne inteligencije. Također, bavimo se analizom europskog White Papera na temu umjetne inteligencije koji je sada u javnoj raspravi. CroAI ima vrhunski tim pravnih stručnjaka koji su redoviti članovi udruge te smo složili odgovore na White Paper. I dalje zastupamo našu viziju pametne specijalizacije i to će se odraziti u odgovorima na taj EU dokument. S našim kolegama iz Njemačke i Francuske radimo na kreiranju AI Summit virtualne konferencije na europskoj razini, koje će se održati sredinom lipnja. Očekujemo sudjelovanje brojnih zemalja te kvalitetnu raspravu o budućnosti umjetne inteligencije u EU.•
Zaštita privatnosti
Andrija, ne prikuplja podatke o lokaciji, postoji opcija da je građani sami upišu, no ono što svakako moraju dopustiti jest broj mobitela jer je to preduvjet komunikacije s Andrijom. – Svi prikupljeni podaci koriste se isključivo u svrhu borbe protiv epidemije. Trenutačno su u anonimiziranom obliku na raspolaganju stručnjacima iz Ministarstva zdravstva a razmišlja se da ih se u budućnosti stavi na raspolaganje i drugim znanstvenicima i stručnjacima – kaže Malenica. No, ništa se neće događati bez privola građana, koji uvijek mogu zatražiti i da se njihov broj izbaci iz sustava i izbriše svaka veza s Andrijom, a požaliti se mogu i Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Andrija podatke čuva tri mjeseca, a detalji privatnosti nalaze se na stranici – https://andrija.ai/pravila-privatnosti
Zašto baš na WhatsAppu
Ono što je bitno razumjeti je da nismo mi birali platformu pa onda pozivali ljude da se pridružuju toj platformi, nego je situacija obrnuta. Da bi kreirali digitalnog asistenta kojeg mogu koristiti svi građani bez obzira na njihovu dob ili prethodno tehnološko znanje, htjeli smo da Andrija živi tamo gdje naši građani već jesu. Hrvatski građani su već poklonili povjerenje WhatsAppu, to je najpopularnija platforma za dopisivanje u Hrvatskoj koja se svakodnevno koristi za dopisivanje s kontaktima. Vjerujemo kako će Andrija uskoro zaživjeti i na mnogim drugim mjestima, ali smo krenuli od mjesta kojem su građani već poklonili povjerenje i koje znaju koristiti bez ikakvih poteškoća.
Je li Andrija otvorio vrata sporoj balkanizaciji zdravstva i javne uprave?