Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

'Iznenadila me važnost koju je svijetu donio razvoj računala i interneta'

EKSKLUZIVNO 
Suosnivač Intela za Večernji list govori o zakonu koji je usmjerio industriju
16. travnja 2015. u 18:20 1 komentara 989 prikaza
Gordon Moore
Foto: Chemical Heritage Foundation/Wikimedia Commons
Pogledajte galeriju 1/2

Navikli smo u Hrvatskoj da se zakoni mijenjaju često i da se donose zakoni koji pobijaju zakone koji pobijaju zakone. Zato sigurno možemo cijeniti kada neki zakon preživi na konkurentnom tržištu čak – 50 godina!

Upravo 50. obljetnicu 19. travnja obilježit će Mooreov zakon o razvoju čipova za procesore elektroničkih uređaja.

Još davne 1965., kada nije bilo ni interneta ni Microsofta ni moćnog Applea, suosnivač Intela Gordon Moore zapisao je jedno predviđanje o razvoju poluvodičke tehnologije.

Od članka do zakona

Prorekao je da će se u proizvodnji otprilike svake dvije godine udvostručiti broj tranzistora na čipu. Time bi tranzistori kontinuirano postajali sve bolji, a istovremeno bi se smanjivali troškovi proizvodnje čipova, a time i procesora, sastavnog elementa u proizvodnji računala, ali i većine drugih elektroničkih uređaja.

No nije tada ni slutio da će to ubrzo biti prozvano zakonom po njegovom imenu te postati jednim od najvažnijih ciljeva u razvoju tehnološke industrije. "Mooreov zakon" prihvaćen je kao doseg koji se redovito mora ostvarivati da bi se bilo konkurentnim na tržištu.

Ekskluzivno u Večernjem listu objavljujemo izjave Gordona Moorea (86) u povodu 50-godišnjice njegova zakona:

– Ispočetka sam samo nastojao objasniti u kom smjeru idu poluvodiči. Nakon što me časopis Electronics 1964. godine zamolio da napišem članak o tome što će se dogoditi s razvojem čipova u sljedećih 10 godina, proučavao sam kako u Intelu radimo na proizvodnji. Primijetio sam da novi čipovi koje izradimo obično imaju dvostruko više tranzistora na sebi od prethodne verzije. Istovremeno smo u laboratoriju probno kreirali čipove s po 30 elemenata, a razmatrali smo mogućnost izrade čipova s dvaput više od toga, s oko 60 elemenata na čipu.

To sam sve onda stavio na papir i usporedio u kojem to sve vremenskom razdoblju radimo. Otkrio sam da otprilike udvostručujemo kapacitet svake godine. Onda sam izvukao to u ludu projekciju da ćemo od 60 tranzistora doći do 60.000 na jednom čipu u 10 godina – opisuje Moore kako je počela priča o Mooreovu zakonu.

Za zornu usporedbu istaknimo da je prvi mikroprocesor na čipu koji je Intel 1971. proizveo imao 2300 tranzistora (Intel 4004), a ovogodišnji Intel Core i5 mikroprocesor ima čak 774 milijuna tranzistora.

Iako su mnogi predviđali da će Mooreov zakon nakon nekog vremena jednostavno prestati vrijediti zbog fizičkih ograničenja u iskorištavanju silicija, glavnog sastojka u izradi mikročipova, taj postulat i dalje je na snazi.

– Svoje predviđanje osvježio sam 1975. godine, ali nisam predvidio koliko će trajati Mooreov zakon i dobro da nisam jer sigurno bih se iznenadio da toliko dugo traje. Industrija je fenomenalna u kreativnosti i nastavljanju povećanja kompleksnosti mikročipova. Začuđujuće mi je da danas govorimo o milijardama tranzistora na čipu umjesto desecima, stotinama ili tisućama – priznaje Moore da je i sam zadivljen razvojem.

No, iako je s pravom desetljećima hvaljen zbog svog vizionarskog proročanstva, čak ni Moore nije predvidio jednu bitnu posljedicu koju će donijeti stalno poboljšanje performansi čipova.

– Još 1965. godine predviđao sam elektroničke satove, osobna računala, radarske mreže i elektroničke senzore u automobilima i zaista sam ponosan koliko su moja predviđanja primjene poluvodičke tehnologije ispala točnima.

Ali ono što definitivno nisam predvidio u smislu inovacije jest važnost interneta. Znao sam da će računala biti korisna, ali internet me stvarno iznenadio. Nikad nisam spoznao da će baš računala postati toliki komunikacijski alat, koji najviše pokreće baš internet – otvoreno ističe Moore.

Rok trajanja: nepoznat

Iako je odavno u mirovini, njegovo mišljenje u Intelu i dalje imaju veliku težinu.

Ne zna se koliko će proizvođači mikročipova uspjeti još ispunjavati njegovo proročanstvo, već se neko vrijeme planiraju i zamjenske tehnologije pa i materijali u izradi mikročipova. No zasad je silicij i dalje osnova.

– Moj glavni cilj bio je iznijeti ideju da imamo tehnologiju koja će pojeftiniti izradu mikročipova.

Prvi integrirani sklopovi bili su skupi, ali mogao se vidjeti jasan trend da će pojeftiniti – zaključio je Moore, koji se i dandanas zatekne s pitanjem koliko je zapravo poznat Mooreov zakon.

– Zapravo i sam sam išao to proučavati pa sam guglao i Mooreov i Murphyjev zakon – i Moore pobjeđuje dva naprema jedan u broju rezultata! – pohvalio se zakonodavac Moore.

No neki stručnjaci ističu da će definitivno doći do kraja njegova zakona, ako ne zbog fizičkih ograničenja, onda zbog ekonomskih.

Naime, da bi se kontinuirano izrađivale nove generacije čipova, potrebna su i golema financijska ulaganja u nove proizvodne linije.

gadget Tehno budućnost Granica između fizičkog i virtualnog naprosto će nestati, već sad živimo SF Stephen Hawking STEPHEN HAWKING Najprije nas je plašio izvanzemaljcima, a sada tvrdi da će nas uništiti – računala

Intel proizvodi mikročipove u 12 velikih industrijskih postrojenja, a jedini u Europi otvoren je 2006. u Irskoj. Za dovršetak tog postrojenja Intel je uložio čak 7 milijardi dolara. Ako cijena proizvodnje novih generacija postane preskupa, može se očekivati da tada cijena procesora ne bi bila konkurentna na tržištu. Slično je bilo s proizvodnjom nafte kada bi kompanije odustale od crpljenja određenih predubokih ležišta zbog prevelikih troškova proizvodnje u takvim uvjetima.

– Prije 15 godina bilo je možda 20 kompanija koje su si mogle priuštiti trošak razvoja sljedeće generacije jačih mikročipova. No sada su to vjerojatno samo tri tvrtke. Intel, Taiwan Semiconductor Manufacturing Company i GlobalFoundries. Kada to ostane samo na jednoj, vjerojatno Intelu, neće više biti poticaja da se dalje razvija tehnologija jer tada više neće moći ponuditi mikročipove s boljim performansama po manjoj cijeni od konkurentskih. To bi se moglo dogoditi 2025. ili 2030. godine – procjenjuje dr. David Crawley, profesor fizike poluvodiča na sveučilištu Cambridge.

Što je Mooreov zakon i što nam je donio?

Mooreov zakon procjena je tehnološkog razvoja u proizvodnji računalnog hardvera.

Glasi ovako: "Svakih 18 mjeseci udvostručit će se broj tranzistora na čipovima". Kreirao ga je 1965. Gordon E. Moore, suosnivač američke tehnološke korporacije Intel.

Ispočetka se radilo samo o članku u stručnom časopisu Electronics za koji je Moore napisao da će tehnologija razvoja poluvodiča napredovati u sljedećih 10 godina. No, kako se zapravo pokazao iznimno preciznim, njegovo predviđanje steklo je kultni status u industriji i prozvano je "Mooreovim zakonom". Tu frazu osmislio je Mooreov kolega, profesor s američkog sveučilišta Cal Tech. Od početka sedamdesetih godina, kada je počeo intenzivan razvoj mikroprocesora, pa do danas, ovaj zakon još uvijek vrijedi. Iako je izvorno formuliran kao zapažanje i prognoza, što je šire prihvaćan, to je više služio kao cilj za cijelu elektroničku industriju.

U 50 godina Mooreova zakona ostvarene su 3500 puta brže performanse tranzistora, 90.000 puta manje potrošnje energije, a troškovi proizvodnje smanjeni su čak 60.000 puta. Smanjivanje površine potrebne za smještanje tranzistora na mikročipove ubrzalo je razvoj elektroničkih uređaja, posebice računala i smartphonea, koji su danas brži i moćniji od superračunala u 20. stoljeću.

Uber
Usluga prijevoza
Ispovijesti sa stražnjih sjedala: Aplikacija koja nam je spasila glavu