Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Istraživanje: više povjerenja u Stožer znači i bolje poštivanje mjera

Napravljeno je istraživanje o tome što utječe na poštivanje protuepidemijskih mjera. Autori su ugledni znanstvenici s područja društvenih znanosti Dragan Bagić, Filozofski fakultet i Adrijana Šuljok, Institut za društvena istraživanja
13. veljače 2021. u 11:10 2 komentara 391 prikaza
Nove epidemiološke mjere ispraznile centar Splita
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Što utječe na poštivanje mjera protiv pandemije, koliko na to utječe ponašanje Stožera, pitanja su koja će vjerojatno ostati aktualna do kraja pandemije. I na njih su potražili odgovore dr. sc. Dragan Bagić s Filozoskog fakulteta u Zagrebu te dr. sc. Adrijana Šuljok s Instituta za društvena istraživanja.

Za njih nema zime Mladi se opet okupljali u Zagrebu: 'Dosta nam je izolacije, želimo se družiti'

Dakle, u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije“ provedeno je istraživanje na reprezenativnom uzorku punoljetnih stanovnika RH u razdoblju od kraja kolovoza do početka listopada 2020. godine. Znanstvenike su, među ostalim, zanimale determinante protektivnog ponašanja, odnosno poštivanja protuepidemijskih mjera.

- Naši glavni nalazi upućuju da je povjerenje u Nacionalni stožer civilne zaštite jedan od značajnih prediktora poštivanja mjera. Oni ispitanici koji su imali manje povjerenja u rad Stožera, bili su manje skloni poštivanju mjera. Ovakav nalaz nas nije iznenadio jer i brojne inozemne studije ukazuju na važnost povjerenja u vladu/tijela koja upravljaju epidemijom za uspješno kontroliranje epidemije. Nedostatak povjerenja u institucije koje upravljaju rizicima može utjecati na javno prihvaćanje protektivnog ponašanja. Ukoliko se mjere prečesto mijenjaju (i u slučajevima kada je to „epidemiološki“ opravdano), građanima postaje teže pratiti promjene mjera, a onda i pridržavati se istih. Također, vrlo bitna je konzistentnost u primjeni mjera. Iznimke, osim u izvanrednim slučajevima (kao što je bio potres) građani, a osobito one skupine koje su najpogođenije ovim mjerama, doživljavaju kao „izrugivanje“ njihovom odricanju. Posebice je problematična poruka građanima ukoliko se iznimke od ponašanja dopuštaju kada su u pitanju političke ili ekonomske elite (nedavni slučajevi s pogrebima), navodi dvoje znanstvenika.

>> VIDEO Od ponedjeljka kava za van, otvaraju se teretane, kladionice, škole stranih jezika...

Kao drugi važan nalaz svojeg istraživanja ističu postojanje društvenih skupina koje su manje sklone pridržavanju mjere, što je povezano i s njihovom manjom percepcijom rizika, opasnosti od obolijevanja, ali i već spomenutim nižim povjerenjem. - Stariji ispitanici su skloniji percipirati veću opasnost od COVIDa-19 i više se pridržavati mjera. Ispitanici iz najmlađih skupina situaciju ne smatraju posebno opasnom te češće iskazuju nepovjerenje u Nacionalni stožer civilne zaštite te Vladu i medije. Stoga nas ne treba iznenaditi da se u mlađoj dobnoj skupini koncentrira otpor naporima da se kroz određene restrikcije doprinese suzbijanju pandemije.

Veći otpor  mladih razumljiv je iz perspektive subjektivne interpretacije rizika, osjećaja nametnutosti, odnosno toga da sebe ne smatraju ugroženom skupinom (što je komunicirano i kao “službena procjena” eksperata) te su percipirani troškovi (primjerice, smanjivanje intenziteta društvenih interakcija, otežano školovanje itd.) koje imaju poduzimanjem protektivnih mjera veći od percipiranih benefita, posebice u usporedbi sa (naj)starijim dobnim skupinama. Zaključci naše studije ukazuje na potrebu diverzificiranja strategije komunikacije prema različitim dobnim/društvenim skupinama s ciljem suzbijanja i kontroliranja epidemije, pri čemu treba imati na umu da mladi iskazuju najviše povjerenja prema radu znanstvenika, kažu.

Koronavirus u svijetu pandemija usporava Stručnjaci iznenađeni padom zaraženih u svijetu: Nema jasnog objašnjenja, to je fenomen

Navode kako njihovo istraživanje ukazuje na važnost održavanja povjerenja građana kroz transparentnu i pravovremenu komunikaciju, transparentnost i dosljednost u  primjeni mjera za suzbijanje pandemije, te uvažavanje mišljenja znanstvenika prema kojoj, prema našim nalazima, cjelokupna javnost iskazuje najviše povjerenja.

- Naposljetku, ova pandemija pokazala je da nije samo biomedicinski, nego i društveni fenomen i problem te zahtijeva multidisciplinarni pristup kako bi se što bolje njome upravljalo/kontroliralo, ističu dr. Bagić i Šuljok.

POSLJEDICE
Svaki drugi pacijent ima šest post-COVID simptoma: 'Izmjerio sam tlak i prepao sam se'
G
PASTELNO PROLJEĆE
Guess nagradni natječaj - uslikaj svoju kombinaciju i osvoji nagrade!
  • stefj:

    Budući da je istraživanje provedeno u rujnu, vjerojatno više nije relevantno, jer su tada napisi u medijima bili drugačiji... Što se tiče društva, osnovni problem uvijek je isti - gleda se onaj koji više vrišti, ne gledaju se znanstvene činjenice ... prikaži još! ili argumenti, tj. mediji formiraju javno mišljenje. S druge strane stožeru nedostaju dvije komponente, a to je jedan dobar PR i poneki sociolog...

  • kralj505:

    bshxhxhjx