Informatika kao obvezan predmet u osnovnim školama jedna je od najusuglašenijih tema kada se radi o reformi obrazovanja. Svi se slažu da je to potrebno. Jednako tako gotovo svi smatraju da se to trebalo već dogoditi budući da živimo u tehnološki ovisnom društvu i poslovi sadašnjosti već kao preduvjet traže digitalnu pismenost, a u ne tako dalekoj budućnosti svi poslovi podrazumijevat će tu vještinu. Informatika kao i reforma cijelog kurikula, a posebice prirodoslovnih predmeta i matematike, trebala bi osim konkretnih vještina promijeniti i način razmišljanja i logičkog promišljanja u skladu s modernim tehnološkim alatima i doista izmijeniti način učenja.
Znanje nakon 8. razreda
Nakon osme godine učenja, što bi 15-godišnjaci trebali znati ako bi im informatika bila obrazovni predmet? Dakle, učenik bi, prema novom kurikulu, trebao moći samostalno pronaći informacije i programe, kritički procjenjivati točnost, učestalost, relevantnost i pouzdanost informacija i njihovih izvora, odnosno izvući najbolje iz bogate ponude informacijskih i obrazovnih portala, enciklopedija, knjižnica i obrazovnih računalnih programa. Trebao bi uređivati, stvarati i objavljivati/dijeliti digitalne sadržaje (uporaba digitalne tehnologije za stvaranje novih sadržaja, stvaranje svojih pozitivnih digitalnih tragova i e-portfolija), učinkovito se koristiti dostupnim e-uslugama poput korištenja e-Dnevnika, elektroničkog upisa u srednju školu, e-Lektire, e-Škole, aktivno sudjelovati u sprečavanju elektroničkoga nasilja i govora mržnje, opisati građu računalnih uređaja, objašnjavati načine prijenosa podataka u računalu te analizirati i vrednovati neka obilježja računala koja značajno utječu na kvalitetu rada samoga računala (razumjeti funkcioniranje računala, prepoznavati karakteristike računala i prema njima informirano odlučivati o prihvatljivosti računala za neki posao) prepoznavati i proučavati interdisciplinarnu primjenu računalnoga razmišljanja analiziranjem i rješavanjem odabranih problema iz različitih područja učenja. Uz to, učenici bi trebali opisati i planirati organizaciju baze podataka, koristiti se nekim programom za upravljanje bazama podataka za lakše pretraživanje i sortiranje podataka, identificirati neke probleme iz stvarnoga svijeta, stvarati programe za njihovo rješavanje, dokumentirati rad programa i predstavljati djelovanje programa drugima (programiranje – povezivanje s okruženjem – uoči problem, analiziraj ga, osmisli rješenje, testiraj rješenje, primijeni ga, predstavi i objasni svoje rješenje), prepoznati i opisati algoritam sortiranja i rekurzivne postupke te istraživati daljnje mogućnosti njihove primjene (programiranje).
IKT – međupredmetna tema
Zvuči mnogo i opsežno, no te vještine osigurale bi im snalaženje i u ostalim predmetima, a posebice u daljnjem školovanju i približile osnove informatike i mnoge potaknule da se time bave i u budućnosti. Planiralo se i stoji u dokumentima, koji su sada u procesu recenziranja, da bi informacijsko-komunikacijske tehnologije trebale bi biti i međupredmetna tema koja bi za posljedicu imala jačanje znanja, vještina i stavova djece i mladih. Tako bi bili spremni za učenje, rad i život u suvremenome okružju čiji je tehnologija sastavni dio. Stoga su ciljevi učenja i poučavanja ove teme osigurati djeci, mladima i učiteljima prilike u kojima će: primijeniti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za obrazovne, radne i privatne potrebe, odgovorno, moralno i sigurno rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, učinkovito komunicirati i surađivati u digitalnome okružju, informirano i kritički vrednovati i odabrati tehnologiju i služiti se tehnologijom primjerenom svrsi, upravljati informacijama u digitalnome okružju, stvarati i uređivati nove sadržaje te se kreativno izražavati pomoću digitalnih medija. Ispunjavanje spomenutih ciljeva učenjem i poučavanjem teme omogućuje jačanje temeljnih kompetencija na način zanimljiv djeci i mladima stoga što se odvija u njima bliskome digitalnom okružju. Također, mogućnost primjene ove teme u svim predmetnim kurikulima, njezin izrazit naglasak na povezivanju različitih područja, predmeta i tema osigurava dodatnu mogućnost razvoja za svu djecu i mlade.
Lidija Kralj bila je voditeljica stručne skupine za informatiku koja je i donijela ovaj dokument. Tada je bila profesorica matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, a sada je savjetnica i profesorica na Visokom učilištu Algebra. S njom smo razgovarali o dobrobitima i problemima koje bi upravo informatika donijela da je nekim slučajem zaživjela cjelovita kurikularna reforma.
Koliko su nastavnici spremni, voljni i sposobni za podučavanje takve informatike?
– Učitelji i nastavnici informatike su i spremni, i voljni, i sposobni. Naravno, trebat će im dodatna edukacija o promjenama u načinima poučavanja, u korištenju i stvaranju različitih obrazovnih sadržaja, o pomaku od korisnika tehnologije prema stvarateljima uz pomoć tehnologije, odmaku od ustaljenih programa i alata te razumijevanju da se do ostvarenja ishoda učenja može doći različitim putevima i da su svi jednako vrijedni i dobri. Učitelji i nastavnici sve mogu naučiti, samo im treba dati podršku i stvoriti poticajno okruženje za profesionalni razvoj. Naravno, nejasno je sada i tko će, kako i kada pripremiti učitelje i nastavnike za uvođenje novog kurikula informatike – kaže Lidija Kralj.
Izazovi i znanja
Koji su za provedbu cjelovite priče najveći problemi i izazovi?
– Razumijevanje učinkovitog i svrhovitog korištenja IKT-a u svim nastavnim predmetima i kompetentno odlučivanje učitelja i nastavnika kad primjena IKT-a olakšava usvajanje ishoda učenja. Tehnologija u obrazovanju nije sama sebi svrha, ona nam treba pomoći u učenju i poučavanju. Učiteljima i nastavnicima treba omogućiti da uče uz druge kolege, gledajući i isprobavajući njihove primjene uporabe IKT-a. U tom području projekt e-škole čini puno i rezultati tog projekta zasigurno će povećati digitalne kompetencije učitelja i učenika te stvoriti mrežu primjera dobre prakse i mrežu podrške učiteljima kako bi što bolje primijenili IKT – ističe L. Kralj i dodaje:
– Problemi? Oni se odnose na opremu u školama, dostupnost bežičnog interneta, dostupnost edukacija, mrežu podrške učiteljima i nastavnicima u primjeni novih kurikula. Obrazovni sadržaji za nove kurikule ne postoje i ne mogu se stvoriti preko noći. Prema vašem mišljenju, je li, generalno gledano, informatika sad korisna, ovakva kakva jest, ako se izvodi po planu i programu? – Da. Bolje da imamo i takvu nego nikakvu informatiku. Učitelji i nastavnici ionako se snalaze na razne načine i u propisani plan i program gerilski unose promjene kako bi bili u korak s razvojem tehnologije. U postojećem planu i programu nedostaje mnogo tema, primjerice nema uopće sigurnosti djece na internetu ni prevencije elektroničkog nasilja. Puno je teorije, a nedovoljno primjene tehnologije i poticanja digitalnog stvaralaštva.
> > Počinje kurikularna reforma – novi predmet informatike kreće ove godine
> > Tržište traži stručnjake iz STEM područja
