Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

Hrvatska će biti onoliko dobra u AI-ju koliko se želi baviti tim potencijalom

Ratko Mutavdžić, član izvršnog odbora ICT udruge pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca ii direktor u Microsoftu Hrvatska govori o potencijalu i ograničenjima umjetne inteligencije
27. siječnja 2020. u 11:00 1 komentara 657 prikaza
Foto: Lua Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Ratko Mutavdžić, član izvršnog odbora ICT udruge pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca ii direktor i direktor u  Microsoftu, Hrvatska govori o potencijalu i ograničenjima  umjetne inteligencije 

Ovoga je tjedna odjeknula vijest da će EU privremeno zabraniti upotrebu tehnologije prepoznavanja lica? Je li to dobar potez?

– Rekao bih da je ovo tipičan birokratski pristup problemu koji ne razumiješ dovoljno i jednostavnije ti je nešto zabraniti nego uskladiti razumijevanje s primjenom. Umjetna inteligencija u koju pripadaju i kognitivni servisi koji odrađuju prepoznavanje lica je složeno područje i možda po prvi put to nije samo pitanje tehnologije nego i pitanje sigurnosti, privatnosti, etike i morala gdje moramo definirati što su opće prihvatljive granice uporabe tehnologije.

Kako vi na to gledate?

Mogućnosti AI tehnologije i društvene promjene koje ona donosi su goleme, mnogo veće od bilo koje tehnologije do sada. EU pokušava nametnuti ograničenja, no, s druge strane, razvoj ide dalje. Nameću se pitanja – što s projektima koji traže nestalu djecu ili djecu koja su podvrgnuta ljudskom iskorištavanju? Što je s rastućom potrebom za prepoznavanjem kriminalaca i sigurnosti na utakmicama? Što je s prepoznavanjem sentimenta pri kupnji ili komunikaciji s kupcima. Teško je odrediti što bi ovdje bio ispravan pristup – s jedne strane želja za rješenjima koja donose korak naprijed u društvu, a s druge potreba za privatnošću građana.

I velikani poput Googlea, odnosno Alphabeta zazivaju regulaciju AI-ja, ali kažu, treba biti blaga. Što bi to u praksi značilo?

Svi pružatelji usluga AI-ja razumiju da su mogućnosti pozitivne, ali i negativne primjene gotovo bez granica te da ga bilo koja privatna tvrtka sama za sebe teško može odrediti i ograničiti. Mehanizme za to ima jedino država koja tradicionalno stvara i upravlja reguliranim industrijama – a možda je i ovo područje tehnologije jedno od njih. Što bi u praksi značilo „blaga regulacija“ nije jasno, i to je jedan od ‘fuzzy’ logic izraza. No, zajednica radi na pravilima vezanim uz AI – većina tvrtki koje predvode razvoj objavile su svoje principe razvoja AI-ja.

Posebno ste angažirani u HUP-ovoj ICT udruzi kada se radi o AI-ju.

- HUP ICT je ovu godinu započeo s prilično ambicioznim projektima promocije uporabe tehnologija i platformi – jasno je da nema digitalne transformacije u poslovanju bez primjene tehnologije. Tako smo i pokrenuli niz aktivnosti vezanih uz umjetnu inteligenciju, od već poznatih i priznatih konferencija i meetupova AI2Future i AI4Good u suradnji s EVENTA01 organizacijom, napravili niz radionica i prezentacija na temu umjetne inteligencije, no možda najvažnije, objavili dokument Potencijal rasta umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Već radimo na sljedećim koracima, a to su osvrt upravo na etičku i moralnu primjenu umjetne inteligencije, što je i fokus EU-a.

Što Hrvatska može dobiti od AI-ja?

I upravo to je pristup istraživanju što možemo očekivati od umjetne inteligencije u Hrvatskoj – svaka industrija ima svoj specifični potencijal primjene. Zapravo nema ograničenja – tražimo najbolje načine da unaprijedimo ili nadogradimo rad ljudi te da im pomognemo u ostvarenju boljih rezultata. Hrvatska će biti onoliko dobra koliko se želi baviti tim potencijalom, znanje i platforme su već odavno dostupne.

Koje preduvjete, odnosno okvire bi država trebala ispuniti kada je riječ o AI-ju? Što bi tvrtkama pomoglo da napreduju u tom smjeru?

Država najprije treba donijeti administrativni okvir, ne toliko zbog razvoja koji se ionako događa, već zbog mogućnosti da se uključimo u okvire EU i iskoristimo financiranje iz sljedećeg financijskog okvira jer EU ulaže oko 2,5 milijardi eura upravo u razvoj AI-ja. Za to je potrebno donijeti Strateško-planski dokument za njeno uvođenje, a potom i plan za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva – sve je to obveza države. Nakon toga, država treba biti ravnopravan partner gospodarstvu, razumjeti što mu treba i otvarati vrata, poticati ga na razvoj globalnih proizvoda i globalno prisustvo, ali i ukidati nepotrebnu administraciju i opterećenja – tu se ovo područje ne razlikuje od bilo koje druge napredne industrije.

Koliko je AI zasad zapravo razvijen? Što sve može i koje biste hrvatske tvrtke izdvojili kada je riječ o AI-ju?

Umjetna je inteligencija tek na početku. Prilično smo je razvili u domeni specijalizirane inteligencije – specifično je jednostavnije za AI kao što je tekst, govor, prepoznavanje, igre i tome slično). Isto tako smo daleko od generalne AI odnosno slobodnog i otvorenog razgovora ili rješavanja općih problema koje uobičajeno možete vidjeti u filmovima. Naše su tvrtke naravno, kao i većina u svijetu, okrenute specijaliziranim rješenjima. One su i međunarodno prepoznate poput Gideon Brothersa u transportu, Rimac Automobila u automobilskoj industriji, VINGD u domeni zdravstva, AIRT u osiguranju, Robotiq.AI u automatizaciji, Bonsai u trgovini, AISoft u analizi podataka, Ascalia u proizvodnji, Acquaint u turizmu i mnoge druge. Vjerojatno sam preskočio cijeli niz drugih koje možda nisu toliko vidljive kod nas ali rade značajna rješenja na drugim tržištima.

Koji bi sektori bi po vama u Hrvatskoj mogli imati najveći potencijal rasta i razvoja temeljen na AI-ju?

Zdravstvene organizacije već uvelike testiraju rezultate primjene umjetne inteligencije u automatskom prepoznavanju nepravilnih uzroka rada srca ili prepoznavanju anomalija na CT slikama. Osiguravajuće kuće i financijske ustanove već koriste upravljanje rizicima i prepoznavanje prevara kroz podatke na kojima se primjenjuju napredni modeli strojnog učenja. Turizam je jedna ogromna baza na kojoj se već grade zanimljiva rješenja za upravljanje korisničkim iskustvom gostiju tijekom odmora. Hrvatska se isto tako značajno pozicionira na području transporta i logistike gdje imamo tvrtke koje su vodeće u svijetu. No ujedno smo počeli prepoznavati kvalitetne horizontalne uzorke primjene, kao što je na primjer umjetna inteligencija okrenuta prema čovjeku (human-centric artificial intelligence) koju uspješno promoviramo kroz hrvatsku udrugu CRO.AI koja okuplja niz tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom.

AI se temelji na podacima i njihovoj otvorenosti? Kako tu stoji Hrvatska? Odnosno imaju li tvrtke pristup podacima u kontekstu treniranja AI-ja i izrade pravih modela i rješenja?

Veza između podataka i AI-ja vrlo je jaka – točno je da ne možete napraviti kvalitetna rješenja ako ne posjedujete kvalitetne podatke. Znate da su danas podaci novo zlato ili nova nafta – većina zemalja smatra svoje podatke nacionalnim blagom i upravljaju načinom njihove uporabe i monetizacije. No za to treba uspostaviti upravljanje podacima (data governance) procese, nešto što kod nas nažalost gotovo ne postoji – podaci su razbacani, njima se ne upravlja, ne razumije se njihova vrijednost i klasifikacija, osim u vrlo rubnim slučajevima. U okviru preporuka HUP-a, jesti i smjernica da se počne organizirano prikupljati jezični korpus hrvatskog jezika što je izrazito bitno za kognitivne usluge, kao što su pretvorba teksta u govor isl... Potrebno je osigurati da se digitalni podaci stvaraju i njima upravlja na općem nacionalnom nivou, kreirajući javno dostupne repozitorije i meta podatke o podacima. No to je projekt za sebe, pa kako baš kao nacija nismo vični kreirati praktična i stvarna rješenja, tako je i ova ideja za sada samo – ideja. Nadamo se napretku, oprezni smo optimisti. •

U Tomislavovom domu na Sljemenu traju prirpeme za karantenu
KULTNI HOTEL
Zašto se zatvara Tomislavac: Ljudi će u karanteni boraviti 15-ak dana uz potpuni komfor
tt
Tabu tema
Evo što morate znati o životu s hemoroidima
  • Avatar zagor74
    zagor74:

    Umjetna inteligencija u Hrvatskoj?! Na prvu pomisliš da je neka šala, nema šanse da smo toliko inovativni, a onda da shvatiš to i nije tako bedasta ideja, zar ne? Ako nečeg fali, treba pokušati nadomjestiti :-)