Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Povratak na članak

Hoće li i kada Hrvatska dobiti superbrzi fiksni internet u svim dijelovima Lijepe Naše?

Do kraja godine planirano je pokretanje aktivnosti javne nabave potrebnih radova i usluga, dok se početkom 2021. očekuje početak radova, odnosno “prva lopata” državne optičke infrastrukturie za brzi internet. Još država treba naći svojih 15 posto novca iz nacionalne komponente
Objava 10. lipnja 2020. 3893 prikaza
Popularni
  • Popularni
  • Najstariji
  • Najnoviji
Komentara 5
  • nečešrazbojniče:

    Tako je. Optika. Jedino pravo, sigurno, brzo i neštetno rješenje za sve.

    1 10:10 10. 6. 2020.
  • hegedus:

    SDP/HDZ koalicija sve je zasr.la prodajom HT-a DT-u. Potpuno nejasno je što je točno prodano, čija je infrastruktura (mislim na same kanale), tu ima raznih sporova od grada do grada. Jedino ispravno bilo je izdvojiti infrastrukturu od samog HT-a i ... prikaži još! imati ga kao državnu firmu koja onda pristup iznajmljuje HT-u, Optimi, Iskonu i svim zainteresiranima. Ovako svatko kopa i ubacuje svoju optiku i radi se dodatan nered. Ništa u ovoj državi nije napravljeno kako treba.

    14:34 24. 6. 2020.
  • okvarbud:

    fuckaj interner,nis koristi,to treba ugasiti

    16:39 14. 7. 2020.
  • MKinkognito60:

    Nisu ni kanali problem kako pise @hegedus nego su krivi interesi. Svaka ama bas svaka stranka ima svoje interese odnosno nađu se sponzori strankama pa stranke ili guraju ili blokiraju riješenja, konstruiraju optužbe koje dorh ili tužilaštvo moraju gonit po ... prikaži još! službenoj dužnosti. Hrvatska je prepletena otikom. Elektroprivreda, željeznica, telekom i još poneko poduzeće bi se našlo u vlasti države. Svi imaju predimenzionirane kapacitete za svoje potrebe, a za najam pretjeruju sa cijenom jer hoće monopol. Ako država želi objediniti kapacitete, opet nalete na interese. Pa i kad bi uspjeli infrastrukturu stavit pod jednu upravu onda opet dolaze same zgrade jer za razvlačenje optičke mreže u zgradi treba suglasnost stanara. Većina zgrada ima stanare različitih generacija, stariji ne žele kanale nad žukom ali ni nedaju kopanje u žbuku. Ponuđači će o svom trošku provući mrežu po zgradi a onda je to opet njihova mreža. Drugi ponuđač opet mora dobit suglasnost i tako u nedogled. Treba mijenjati zakone o suglasnosti i infrastrukturne izrade izuzeti iz suglasnosti osim možda upravnikove jer ne smije bit anarhije kod postavljanja mreža. Mreža bi morala bit uvjet za promet nekretninama. Sve optičke mreže u vlast agencije za telekomunikaciju jer je većina izgrađena doprinosima. Agencija bi morala samo povećavat kapacitet ako bi to trebalo. Promjenit apsurdne zakone koji ne dozvoljavaju križanje telekomunikacijskih vodova sa električnim vodovima ako su telekomunikacijski vodovi optika.

    22:36 26. 6. 2020.
  • Recite što mislite!

    Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.