Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

Gdje je i kamo ide hrvatska IT industrija

Država treba, vrlo jednostavno, postaviti ciljeve poput digitalne konkurentnosti, zelene osviještenosti i na tome inzistirati, rekao je Plamenko Barišić
26. veljače 2021. u 06:45 1 komentara 1894 prikaza
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

U Udruženju za IT Hrvatske gospodarske komore izradili su Analizu hrvatskog IT sektora. Analiza je pokazala da ima 5718 tvrtki registriranih u sektoru IT-a, a u analizu nije uključen telekomunikacijski sektor, osim dijelova i tvrtki unutar njega koje se bave IT-jem. No, bez obzira na broj registriranih, u stvarnom životu doista je aktivno njih oko 4000, istaknuli su autori analize Boris Žitnik i Tomislav Bronzin. Prema analizi, u 2019. IT industrija zapošljavala je 33 tisuće osoba uz prosječnu neto plaću od 8600 kuna. Najbitniji podatak jest da je IT industrija rasla dvostruko brže nego ukupno gospodarstvo Hrvatske. Pritom je hrvatska IT industrija u 2019. ostvarila ukupan prihod od 27 milijardi kuna, uz godišnji rast od 12 posto.

Primošten Burnji: Uljare za preradu maslinovoga ulja još uvijek imaju pune ruke posla Cijene odlične, no je li ono pravo? Alarmantni nalaz inspektorata: Čak svako drugo maslinovo ulje je lažno

Zaključak bismo mogli sažeti u nekoliko rečenica. IT sektor za hrvatske prilike odličan je i s pozitivnim trendom rasta. Koncentriran je u Zagrebu, gdje posluje 80 posto tvrtki. Nažalost, sve to nije dovoljno da u usporedbi sa zemljama članicama EU zauzme znatniju poziciju, dapače hrvatski IT sektor je ispod prosjeka EU, a da bi ih dostigli, izračunali su autori, IT bi pet godina trebao rasti po stopi od 17 posto.

Analiza je potvrdila da potencijal postoji i da IT jest najpropulzivnija hrvatska industrija s pojedinim tvrtkama koje su globalno uspješne, poput jednoroga Infobipa, Nanobita, Photomatha, Rimca. Hoće li tako ostati, i može li IT brže i ukorak s EU, pokušali su odgovoriti Plamenko Barišić iz King ICT-a, Hrvoje Balen iz Algebre, Davor Runje iz Airta, Biljana Cerin iz Ostendo Consultinga, Mislav Malenica iz Mindsmithsa te Ivan Jelušić iz Orqe. Iako će veliki broj osnivača i tvrtki, uglavnom izvoznika, na spomen države i njena utjecaja u gospodarstvu odmahnuti rukom i izjaviti kako je jedino važno da im ne smetaju ili pak da rade što manju štetu, ipak svjesni su da okviri u kojima posluju mogu biti bolji, što bi ih svakako dodatno poguralo i učinilo konkurentnijima na domaćem, ali i globalnom tržištu, na kojem mahom posluju. Usto, tu je i EU omotnica vrijedna ukupno 24 milijarde eura, što bi svim poduzetnicima u Hrvatskoj uvelike bilo dobrodošlo, pa tako i IT-u.

EU Što će biti s novcem iz EU? Projektima privatnog sektora treba ići polovina novca iz EU

IT-evci su poslovično pristojni i proaktivni te u svojim razgovorima s vlašću uporno nastoje upozoriti na propuste i mogućnosti koje bi svima koristile. Tako već godinama lobiraju da u novoj strategiji pametne specijalizacije IT postave kao vertikalu jer, ističu, imaju upravo takvih proizvoda i projekata. Zasad to ostaje bez uspjeha. No, vratimo se okruglom stolu i budućnosti o kojoj se raspravljalo. Da se sve ne ‘odvrti’ u uobičajeno mirnom tonu, pobrinuo se Hrvoje Balen, dopredsjednik u HUP ICT-a te suosnivač i član uprave Algebre, koji je upalio iskru rasprave.

– To što u publici nema ministra gospodarstva, ministra obrazovanja, ministra rada, to točno govori o statusu i mjestu na kojem se mi sada nalazimo. Nalazimo se pred grijehom nečinjenja. Pokazali smo brojke, pokazujemo ih godinama, no pomaka nema. To što su usluge u IT-u rasle 1,4 puta od 2015. uopće nije dobro, jer i uz taj smo rast najlošiji u EU, jer tamo IT raste puno, puno brže. A zašto ne rastemo brže, evo paralele – kazuje Balen i nastavlja: – To je kao hrvatski nogomet, naši klubovi nisu ni kao četvrta nogometna liga i nikada neće postati Bundesliga, Premiership, Primera. Liga tek služi kao izlog pojedincima te se tu i tamo proda neki igrač. Reprezentacija se, pak, povremeno okupi i razveseli nas i to je sve. No, tako gospodarstvo nema velike koristi. Nema pravog okruženja stoga će tako i ostati – strastven je bio Balen i nastavio:

– Nacionalni plan oporavka i otpornosti je katastrofalan, s realnim se sektorom uopće nisu konzultirali. U vezi s novim višegodišnjim financijskim razdobljem nisam optimističan jer se opet zanemaruje realni sektor. Primjerice, u dosadašnjem razdoblju, za investicije poduzetnicima bilo je dostupno tek 6,9 milijardi kuna od 8,2 milijarde eura – istaknuo je Balen. Rade se kanalizacije, aglomeracije, parkovi prirode, no ne stvaraju se radna mjesta. Nadalje, plaće visokoobrazovanih su opterećene. Mi se natječemo na globalnom tržištu i, ako se tu ništa ne učini, konkurencija će nas pregaziti. Već je poznato da talente ne stvaramo, već ih godišnje gubimo, i to njih 3000 jer svi odlaze. Potrebna nam je hitno pozitivna i uporabna politika – naglasio je Balen.

Nina Begićević Ređep VRHUNSKO OBRAZOVANJE Vodeći svjetski program kibernetičke sigurnosti na hrvatskom fakultetu

O tome što bi trebalo učiniti, rekao je: – Imamo Zakon o poticanju ulaganja, zbog čega se ne koristi? Jer očito nešto ne štima u provedbi i pravilnicima, jednako kao i kod odličnog Zakona o strancima. Tu je zastalo kod podzakonskih akata glede zdravstvenog osiguranja.

Jednako tako imamo već pripremljene projekte za EU za koje u dosadašnjem razdoblju nije bilo novca. Spremni su i mogu se ponovno aktivirati. Plamenko Barišić, pak, složio se da je strukturni dijalog među svim dionicima važan, a čudi se što ga nema kad je riječ o poduzetnicima.

– Država treba, vrlo jednostavno, postaviti ciljeve poput digitalne konkurentnosti, zelene osviještenosti i na tome inzistirati. Ako treba mijenjati, rušiti zakone, pritom educirati, prekvalificirati ljude, za to snage ima – smatra Barišić.

Biljana Cerin, smatra kako bismo trebali biti bolji i okrenuti se globalnom tržištu. Pritom naglašava suradnju u znanosti i istraživanju te ističe problem prvih referencija koje valja omogućiti.

Ivan Jelušić iz Orqe kazao je kako je za njihovu tehnologiju za modernog vojnika zainteresiran i SAD, a Vlada se bavi starim avionima. Uz 50 globalnih klijenata, tek jednog imaju kod kuće. Ipak u cijeloj toj zbrci uvijek traži pozitivne elemente.

 

INTERVJU: DAMIR SABOL Ne razmišljamo o prodaji Photomatha, želimo biti još bolji

– Ne bavim se makrotemama ni politikama, usmjeren sam isključivo na vlastiti biznis. I smatram da nam treba više poduzetničke drskosti i hrabrosti – kaže Jelušić. Davor Runje smatra kako se sve svodi na sustav vrijednosti te da je prvi korak koji valja poduzeti okrenuti se izvozu jer je naš najveći problem korupcija koja kapilarno prožima sve. Vani se ovisi o sebi i vlastitoj izvrsnosti. – Ako ste najbolji, uspjet ćete jer nitko ne pozna vašu strinu. Takav sustav stvara pozitivnu klimu pa je oni koji je iskuse prenose kod kuće. Na taj se način mijenja društvo.

Mislav Malenica ističe kako je najbitnija promjena i stvaranje pravog mindseta koji ima ugrađenu hrabrost da se okuša i bude najbolji. Nije država prva, ona ne stvara vrijednost, poduzetnicima treba od nje tek set alata da rade na pravi način.

Poduzetnici nisu dovoljno glasni i ne komuniciraju dobro s javnosti. Kad uvjerimo javnost da nas ima smisla podržati, tada ćemo automatski imati politiku jer ćemo imate glasove – zaključio je Malenica.

VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

Ivan Ljubičić
hollywoodska priča
Prepoznajete ga? Kao izbjeglica došao iz Banje Luke u Hrvatsku, a danas je težak milijune eura
HUB
FINANCIJSKA EDUKACIJA
Važnost kreativnog pristupa u financijskom obrazovanju mladih
  • Avatar kiselica
    kiselica:

    Zašto u publici nije bilo ministra gospodarstva, ministra obrazovanja, ministra rada? Oni i slični njima su napisali strategiju i plan oporavka iz udobnih fotelja, preslikavajući svoje snove u jasne poruke publici koja s realnim sektorom nema ništa zajedničko. Većina IT ... prikaži još! sektor je u privatnom vlasništvu, pa politički nadzor nije potreban. Drugim riječima zainteresiranosti političara nema jer nema mogućnosti podjle plijena tipa ničje i svačje.