Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

E-knjiga procvala bi i u nas da su čitači jeftiniji i porez isti kao na knjige

Elektroničke knjige u svijetu su prodajom premašile klasična tvrdoukoričena izdanja. U Hrvatskoj e-knjige čine samo skromnih jedan posto tržišta. Jesu li Hrvati toliki klasičari ili je uzrok slabom interesu neki drugi?
05. veljače 2014. u 17:00 3 komentara 4144 prikaza
e-knjige
Foto: Milan Trenc
Pogledajte galeriju 1/5

Michael Hart bio je inteligentan gospodin. Na američkom Sveučilištu Illinois diplomirao je za samo dvije godine, a tijekom studija, početkom 70-ih, imao je priliku služiti se sveučilišnom računalnom mrežom, dijelom onoga što će se kasnije zvati internet. Iako je namjena te mreže bila obrada podataka, Hart je razmišljao o tome čemu bi mreža računala još mogla služiti. Sjetio se – distribuciji podataka! U ruke mu je slučajno došla besplatna kopija Deklaracije nezavisnosti koju je marljivo prepisao želeći je poslati e-mailom. Sustav u povojima odbacio je tu operaciju kako ga tolika količina podataka ne bi srušila. No, Hart je doskočio problemu. Korisnicima je ponudio Deklaraciju za download. Američka Deklaracija nezavisnosti tako je postala prva svjetska e-knjiga.

Bio je to početak projekta Gutenberg, danas najstarije digitalne biblioteke na svijetu koja sadrži 17.000 naslova, a koju je Hart nastavio puniti Biblijom, djelima Homera, Williama Shakespearea i Marka Twaina. Sam je natipkao 313 djela do 1987., pronašao još niz suradnika, postavio cijelu infrastrukturu internetskih sajtova na kojima se knjige mogu pronaći te postavio osnovne postulate e-knjige. Distribuciju treba hrabriti, slomiti prepreke neznanju i nepismenosti te razdijeliti ljudima što je moguće više e-knjiga. Zaista plemenita zamisao, koja ipak nije bila tako originalna jer pokušaje da se tekst digitalizira bilježimo još od 40-ih godina prošlog stoljeća.

E-papir revolucija

Od ideje o e-knjizi Hart materijalno nije ostvario gotovo ništa, trebalo je proći neko vrijeme da e-knjiga postane mainstream. Izum e-papira druga je važna stepenica na tom putu. E-papir, koji je ustanovila kompanija E-ink Josepha Jacobsona krajem 90-ih u suradnji s Phillipsom, tehnologija je koja omogućuje da zasloni daju odsjaj gotovo identičan onome knjižnog papira bez upotrebe pozadinskog osvjetljenja. Iako je već bilo čitača, nijedan nije bio ugodan za čitanje kao što su bili prvi čitači temeljeni na e-papiru. Tehnologiju je prvi prihvatio Sony, a onda i Amazon koji je stvorio prvi masovni i danas uvjerljivo najpopularniji e-čitač u svijetu, Kindle, čija je prodaja biznis vrijedan milijarde. Amazon nikada nije objavio točne podatke o tome koliko je komada tog popularnog uređaja prodano. Prva Kindleova verzija, predstavljena 2007., rasprodala se u nekoliko sati. E-čitači legalno se distribuiraju širom svijeta, čak i u zemljama gdje ne postoji formirano tržište e-knjiga, a novu evoluciju donosi Appleov iPad, tablet na kojem se uredno čitaju i e-knjige. No, pravi iskorak su iBooks i iBookstore, aplikacije koje dolaze s novim iPadom. Znači, distribucija e-knjiga nije više vezana uz Kindle i njegove aplikacije, već se e-knjige mogu čitati i na višenamjenskom uređaju poput iPada.

Jasno je da su ideju objeručke prihvatili i ostali proizvođači tableta. Već 2010. Amazon.com prijavio je kako je prodaja e-knjiga prvi put prestigla prodaju tvrdoukoričenih tiskanih knjiga. U drugom kvartalu te godine prodavalo se 140 e-knjiga na 100 tiskanih uključujući i naslove koji nisu dostupni kao e-knjige. U siječnju 2011. prodaja e-knjiga Amazon.coma premašila je prodaju tiskanih mekoukoričenih knjiga u omjeru 115 prema 100, da bi u prvom kvartalu prošle godine e-knjige preuzele primat nad tvrdoukoričenima na ukupnom američkom tržištu čak unatoč rastu prodaje tiskanih izdanja s tvrdim koricama. No, e-knjige još nisu dostigle ukupnu prodaju mekoukoričenih knjiga koje su se profilirale kao njihov najvažniji takmac. Očekivano, prodaja e-knjiga ove je godine usporila te su one sada na razini približnoj tvrdoukoričenim izdanjima. Rastu e-knjige najviše pridonosi beletristika, dok kod “ozbiljnijih” izdanja kupci još naginju klasičnoj, tvrdoukoričenoj knjizi. Analitička kuća Price Waterhouse Coopers u svojem Global Entertainment and Media Outlooku navodi kako će do 2017. svjetsko tržište e-knjiga činiti 22 posto ukupnog tržišta, što će vrijediti 22,7 milijardi dolara, te da će taj porast kompenzirati gubitke u prodaji tiskanih izdanja. Iako kasni za Amerikom, i Europa hvata korak. Prednjači Velika Britanija zbog engleskog jezika, ali i druga velika tržišta poput Njemačke ili Francuske ubrzano rastu.

Današnja djeca odrastaju uz iPhone i iPad i njima će biti prirodno čitati knjigu na Kindleu i sličnim uređajima. I ne razumiju zašto bi kupili tiskanu knjigu. Možda tek kao neobičan poklon

Boris Ličina

Ako je tako svuda u svijetu, zašto nije u i u Hrvatskoj u kojoj se na e-knjige odnosi manje od jedan posto tržišta? Prema jednom istraživanju, elektroničke knjige može čitati 64 posto stanovnika Hrvatske, odnosno toliko ih ima barem stolno računalo ako ne i smartphone, tablet ili elektronički čitač. Međutim, od tih 64 posto samo 10 posto čita e-knjige, a tek jedan posto te knjige i kupuje. Siniša Petrušić, direktor izdavačke kuće Novi liber koji se svojedobno vrlo uspješno okušao u izdavanju knjiga uz novine, ponudio je neke odgovore. Prema njemu, vidljivost e-knjiga na domaćem tržištu je premala.

– Možda bi klasične, pa i lektirne naslove trebalo besplatno ponuditi na postojećim ili novim e-knjižarama, kako bi privukli više potencijalnih kupaca koji bi tako dobili uvid i u širu ponudu – kaže Petrušić dodajući kako bi se mogli prodavati i stariji naslovi za simbolične iznose, čime bi se privuklo više kupaca i posljedično srušile i cijene. Problem je i porez koji je za e-knjige 25 posto umjesto 10 posto, koliko je za otisnutu knjigu.

– To je potpuno nerazumljivo jer je riječ o istom sadržaju koji država ne gleda istim očima – upozorava Petrušić objašnjavajući da uz cijenu lekture i uređivanja ostaje vrlo mala margina koja izdavačima ne opravdava nadomještanje tiskanog izdanja elektroničkim.

Tehnološki ne zaostajemo

E-knjige ipak imaju cijeli niz prednosti u odnosu na tiskane. Ne zauzimaju toliko prostora, dopuštaju čitanje bilo gdje, a može ih se i nabaviti znatno jeftinije nego prije, premda je pitanje je li to i dovoljno niska cijena.

Čini se da cijena jest problem jer 58 posto ispitanih iz spomenutog istraživanja misli da su elektroničke knjige preskupe i za 50 posto. Jednako je tako i na njemačkom tržištu, gdje su također različiti porezi i gdje je cijena knjiga zakonski regulirana, ali broj prodanih e-knjiga i prihodi tamo strelovito rastu. Neven Antičević iz Algoritma tvrdi kako kod nas većina nema novca da si priušti čitač.

– Osobno mislim da čitanje s računalnog zaslona ili sa smartphonea nije pravo čitanje. Većina koristi e-knjigu kao štih probu prije kupnje tiskanog izdanja, provjeravajući sviđa li im se knjiga. Također, većina čita e-knjige besplatno, što je ipak vrsta krađe, a ni autorska prava nisu riješena u toj domeni – kaže Antičević dodajući kako je bogatstvo jedne izdavačke kuće u tekstovima, a jednom kada ste ih pustili u javnost na takav način, tog bogatstva više nema. Međutim, tko to omogućuje?

– Pa internet provideri koji ne kontroliraju što s interneta skidaju njihovi korisnici. Kako je riječ o vrlo jakim kompanijama, nemoguće nam je utjecati na to da se takva kontrola uspostavi, a dok god ne možete zaštititi svoj tekst, ne možete ni dopustiti takvu distribuciju – završava Antičević.

Ipak, broj se elektroničkih naslova na hrvatskom jeziku, prema Rudigeru Wischenbartu, povećao sa 600 u 2012. godine na 1800 lani. Jedna od rijetkih domaćih izdavačkih kuća koja se aktivnije uključila u prodaju e-knjiga je zagrebačko Znanje. Prema riječima direktora Zvonimira Čimića, drže korak sa svjetskim trendovima za koje je samo pitanje vremena kada će stići u Hrvatsku. E-knjiga ima niz prednosti pa vjeruju da će e-nakladništvo u Hrvatskoj uzeti maha u budućnosti, posebice s mlađim generacijama koje su već sad više okrenute gadgetima.

– Prodali smo nekoliko tisuća e-knjiga. Brojka je gotovo beznačajna, ali pomalo raste iz mjeseca u mjesec – kaže Čimić. Više od 250 naslova Znanja na platformama je HT Planet9, VIP e-knjižara, TookBook i eLibrika još od 2011., koje izdavač konstantno obnavlja pazeći na cijene.

Planet9 i VIP e-knjižara projekti su dvaju najvećih providera, T-HT-a i VIP-a. Kako nam kažu u VIP-u, u njihovoj eKnjižari zasad je dostupno oko 750 naslova na hrvatskom jeziku i više od 35.000 stranih naslova. Poseban interes čitatelji pokazuju za hrvatska izdanja. Broj izdavača, a time i naslova, neprekidno raste. Prodaja knjiga u Vip eKnjižari raste iz mjeseca u mjesec, a raste i broj novih korisnika, što dokazuje da sve više hrvatskih čitatelja otkriva e-knjigu. Usluga je dostupna za Android operativni sustav od 2011., a od srpnja 2012. i za korisnike Apple uređaja. U T-HT-ovu Planetu9 trenutačno je više od 800 naslova na hrvatskom jeziku te više od 550.000 naslova na stranim jezicima. Ta e-knjižara ima više od 8000 korisnika koji e-knjige najviše čitaju na tabletima i e-čitačima. Planet9 omogućuje stvaranje vlastite biblioteke u “oblaku” u koji, uz e-knjige kupljene na Planetu9, može spremiti i e-knjige kupljene drugdje, kao i osobne dokumente. Platforma Planet9, prilikom kupnje knjige, automatski sprema primjerak u biblioteku u “oblaku”, odakle se može preuzeti i čitati s bilo kojeg uređaja. Tehnološki, dakle, u Hrvatskoj ne zaostajemo za svijetom, međutim, i u T-HT-u ističu kako bi e-knjiga bila znatno pristupačnija kada bi imala iste porezne olakšice kao i tiskana izdanja.

Očito, digitalna distribucija knjiga ima mnogo toga zajedničko s digitalnom distribuciji glazbe. Datoteke su podjednake veličine, čak su i mediji na kojima se konzumiraju isti. Pionir zaštite autorskih prava na području glazbe Tomo in der Mühlen upozorava domaće izdavače na iskustva iz glazbenog biznisa.

– Elektroničke knjige već su ovdje jer je Amazon, pa i iBooks, odavno dostupan u Hrvatskoj, a riječ je o dva najveća servisa koji prodaju više knjiga nego bilo tko drugi u svijetu. Ako oni funkcioniraju na takvoj razini, ne vidim zašto bi drukčije bilo u Hrvatskoj. Jedini je problem što izdavači nemaju ugovore s takvim servisima na kojima bi svakako morali biti prisutni sa svojim izdanjima – kaže In der Mühlen dodajući kako domaći izdavači moraju promijeniti paradigmu prema kojoj radije prodaju tiskanu knjigu tržištu od 100.000 ljudi nego milijunu Hrvata koji imaju mogućnost čitati knjigu u elektroničkom obliku, ne računajući potencijal koji nosi prisutnost na Amazonu prema Hrvatima u iseljeništvu.

– Hrvati ne razumiju da su dio svijeta i sudjeluju u svjetskoj, a ne lokalnoj utakmici. Što se pisaca tiče, najbolje bi bilo da sami ponude knjigu Amazonu. Dobra je knjiga dobra knjiga i prodat će se bez obzira na medij. Osim toga, svaka nova tehnologija privlači i nove korisnike – kaže In der Mühlen.

Bestseler “Pedeset nijansi sive” u početku je prodavan kao samoizdani roman. Amanda Hocking svoj je roman “My Blood Approves” prodala u vlastitom izdanju u pola milijuna primjeraka u prvih nekoliko mjeseci. Njemački konzultant Rudiger Wischenbart u studiji Global eBook navodi kako je broj naslova na engleskom jeziku pročitanih u Hrvatskoj nemalih šest posto. Ima izdavača koji shvaćaju da digitalizacija znači i globalizaciju. Seid Serdarević iz Frakture očekuje znatno povećanje prodaje jer su od početka 2013. Frakturine knjige dostupne u svim važnijim svjetskim e-knjižarama.

– Važno nam je da nas ne preteknu promjene. Imamo malo manje od 200 e-naslova, ali baza se svakodnevno povećava. Čitatelji međutim nisu informirani, a potreban im je i kvalitetan e-čitač po cijeni od oko 750 kuna – smatra Serdarević dodajući kako to znači i ozbiljnije ulaganje jednoga od pružatelja usluga e-knjižara. Ni Amazon ni Kobo ne podržavaju hrvatski jezik i u skorije vrijeme ne planiraju podržavati većinu jezika srednje i istočne Europe. Dakle, riječ je o uređaju koji se kupuje u nekom od dućana koji prodaje knjige i putem kojega čitatelj jednostavno dolazi do knjige – završava Serdarević savjetom internetskim providerima.

Država može pomoći

Jasno, digitalno je izdavaštvo usko vezano uz broj uređaja prodanih na nekom tržištu. Prema podacima GfK, u Hrvatskoj je u prvoj polovici 2013. prodano 349.000 smartphonea. Tableta je u istom periodu prodano 172.098, što je rast od nevjerojatnih 780 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije! Prilika za plasman e-knjige u Hrvatskoj očito postoji. Tomo in der Mühlen nije jedini koji ekskluzivnost u digitalnom izdavaštvu smatra vrlo ozbiljnom pojavom. I u Hrvatskoj postoje autori koji su knjige izdali samo u e-formatu. Kristijan Benić svoje je “Geekove iza željezne zavjese” ponudio Amazonu i Appleu.

– Svoju knjigu nisam ni nudio tiskanim izdavačima. Ideja knjige rodila se upravo u trenu kad sam primio iPad u ruke. Fascinirale su me aplikacije magazina Wired i Marvelova strip izdanja i znao sam da bi moja knjiga mogla sjajno funkcionirati u takvom formatu. Nije manje vrijedna zato što je digitalna. No, ono čega se lišavate jesu knjižnice koje su i dalje hramovi kulture pisane riječi.

Benić otkriva da se od objave svoje knjige na Amazonu nije obogatio. Na servisima poput Amazona velika je zagušenost naslovima pa bi, da budete sigurni u uspjeh, ulaganje u marketing trebalo znatno nadmašiti cijenu proizvodnje pod uvjetom da ulovite pravi trenutak. Benić na Amazon nije krenuo sam, nego uz pomoć ekipe iz tvrtke Jasno&Glasno, poznate po content marketingu i nizu medijskih projekata poput Plana B.

– Današnja djeca odrastaju uz iPhone i iPad i njima će biti prirodno čitati knjigu na Kindleu i sličnim uređajima. I ne razumiju zašto bi kupili fizički primjerak knjige. Možda tek kao neobičan poklon. Budućnost je sigurno u e-knjigama i ne samo zbog čitatelja već i zbog jeftinije proizvodnje – kaže Boris Ličina Borja, kreativni direktor te mlade tvrtke. Prema njemu, trošak tiska nije mali, a njega možete s e-knjigama preusmjeriti u, recimo, Google oglašavanje kojim ćete doprijeti do ljudi koji traže baš temu kojom se bavite.

Odlično je što na Amazonu možeš uzeti uzorak knjige, prvih 20-ak stranica knjige, pa ako ti se svidi, kupiš, ako ne, nikome ništa. Još koristim drugu generaciju Kindlea jer treća nije bitno naprednija

Vojislav Mazzocco

– Meni je najdraže što je knjiga koju kupim na Amazonu za nekoliko sekundi na mom Kindleu. I kad se selite, sve su knjige u jednom uređaju. No, nisam siguran da će e-knjige povećati opću čitanost knjiga u nas. Kad sam ja bio dijete, u osamdesetima, knjižnica mi je bilo omiljeno mjesto. Ali tada nije bilo interneta, videoigara i toliko filmova i serija. Danas ste rastrgani između čitavog seta zabavnih stvari – možete se družiti na društvenim mrežama, igrati zaraznu videoigru poput Call of Duty, gledati Žive mrtvace, čitati knjigu... E-knjige izdajemo na engleskom jeziku i zapravo nam je cilj američko tržište zbog veličine tržišta. Piratstvo? Ne bojimo ga se – kaže nam Ličina.

Zapravo, kako ističe Sean Cubitt, profesor filma i televizije na Sveučilištu u Londonu, tiskana knjiga slobodnija je od elektroničke. Njih, kaže Cubitt, ne posjedujemo. S tiskanim knjigama, jednom kada ih kupimo, možemo činiti što želimo, dok e-knjigu ne možemo prodati, posuditi ili darovati jer za nju, zapravo, plaćamo najam, one pripadaju korporaciji. No, profesor Cubitt nije sasvim u pravu. Knjigu s Kindlea moguće je preseliti na drugi čitač, ali samo na 14 dana. No, jednom kada smo je posudili, više je ne možemo čitati na svojem čitaču. Mark Majurey, direktor digitalnog razvoja u Taylor&Francis Books, velikoj britanskoj izdavačkoj kući, tvrdi pak da je pad u opskurnost izdavaču veća prijetnja od piratizacije. Zagušenost naslovima je tolika da je vrlo velika mogućnost da vas kupac zaobiđe na tražilicama. Amazon, primjerice, nudi 1,7 milijuna naslova kao e-knjige među kojima je 110 od 111 New York Timesovih bestselera raspoloživo u elektroničkom formatu

Čini se da je pronađeno rješenje barem za dio problema o kojima govore ova ugledna gospoda. Riječ je o TookBooku, o kojem se u posljednje vrijeme puno govori. Vipnet je svoju eKnjižaru razvio u suradnji s tvrtkom Lamaro Digital koja je pokrenula projekt e-knjižare TookBook.com. Izdavači zastupljeni na TookBooku su Algoritam, Disput, Durieux, Erasmus naklada, Fraktura, Mozaik, Naklada Ljevak, Matica hrvatska i Znanje. No, dok je sam TookBook.com regularna e-knjižara koja postoji već četiri godine, novi je projekt tvrtke Lamaro Digital TookBook e-knjižnica. Nešto slično Oysteru ili Scribdu, po čemu je TookBook e-knjižnica – peta na svijetu.

– Kreirali smo platformu kojom, kroz naš web site TookBook.com, nudimo više od 250.000 e-knjiga na hrvatskom i engleskom jeziku. Surađujemo s većinom domaćih izdavačkih kuća poput Frakture, Znanja, Meandra, Jesenskog&Turka, Naklade Bulaja, Izvora, a u procesu je aktiviranje suradnje s još dosta njih te s mobilnim operaterima – kaže Tonči Barišić, Lamaro Digitalov voditelj projekta.

Stvar funkcionira prilično jednostavno. Skinete aplikaciju s Google Playa ili App Storea koja vam pruža pristup naslovima na koje TookBook ima pravo u periodu na koji ste se pretplatili. – E-knjižnica je optimalan način zadovoljenja potrebe za knjigom. U prvoj godini želimo privući 20.000 korisnika, dok je ukupni tržišni potencijal po našim procjenama 150.000. Puna realizacija tog potencijala ovisit će o atraktivnosti i broju knjiga u ponudi. Budući da 150.000 korisnika znači svježih 40 milijuna kuna godišnje u izdavačkoj branši, ne sumnjamo u dobar odaziv izdavača – izjavio je Marin Maletić, direktor Lamaro Digitala.

Smartphone malen za čitanje

Aplikacija omogućuje pristup e-knjižnici u svakom trenutku. Umjesto više od dva procesa registracije, uobičajena za usluge koje koriste Adobe tehnološka rješenja, usluzi TookBooka pristupa se samo jednim procesom registracije. Netko će reći kako za samo 50 kuna dobivate članarinu u lokalnoj knjižnici, no takvih je knjižnica sve manje, subvencionira ih država i nisu uvijek dostupne. Do knjige u e-knjižnici možete doći u svakom trenutku i sa svakog mjesta koje ima vezu s internetom, i nema čekanja na knjigu.

Vojislav Mazzocco, poznati novinar i bloger, već je godinama pasionirani čitatelj e-knjiga. Upitali smo ga za konačni sud u dvoboju elektroničkih i tiskanih knjiga.

– Tiskane knjige gotovo uopće ne čitam, možda tri ili četiri godišnje ako me nešto od domaćih autora baš jako zanima. Na takve knjige trošio sam više od tisuću kuna mjesečno i to je postalo neizdrživo i financijski i prostorno. Nakon što sam morao ispaliti 16.000 kuna za ormar za knjige koje sam kupio u dvije godine, shvatio sam da to tako više ne ide. Digitalnih knjiga čitam šest, sedam mjesečno. Odlično je što na Amazonu možeš uzeti uzorak, prvih dvadesetak stranica knjige, pa ako ti se svidi, kupiš, ako ne, nikom ništa. Još koristim drugu generaciju Kindlea, isprobao sam i treću, ali napredak nije tolik da bih investirao u novi – kaže.

Apple tužba Apple bi mogao platiti 840 mil. $ zbog namještanja cijena e-knjiga Elektronski čitači sve su popularniji Tvrtka Lamaro Digital pokrenula TookBook Hrvatska konačno dobila i elektroničku knjižnicu goran račić Nova era izdavaštva Goran Račić – prvi pravi hrvatski digitalni književnik

Njegov sud o no name čitačima jest da nisu ni blizu Kindleu. Isto je s tabletima, oni nisu namijenjeni za čitanje, lošije je pozadinsko osvjetljenje, a usto, na tabletima ima previše stvari koje ometaju pa na kraju ništa ne pročitate. Ako čitate dvije-tri knjige tjedno, tablet nije rješenje. I na smartphoneu ima Kindle aplikaciju, ali se, kaže, rijetko njime koristi, ekran je za čitanje premalen – objašnjava nam Mazzocco.

Stvar je prilično jasna. Digitalne knjige ne stižu u Hrvatsku, one su već ovdje. Da bi Hrvatska uhvatila taj trend, treba pomoć države, barem u dijelu promjene porezne politike koja više ne bi oporezivala formu, već sadržaj. Kako bilo, domaći će se izdavači suočavati sa sve većom čitanošću e-knjiga na kojoj mogu ili ne moraju profitirati, ovisno o modelu koji čitatelji odaberu – tradicionalni tiskani format ili novi, digitalni, koji je knjizi omogućio da preživi i izbjegne sudbinu glazbene, filmske ili novinske industrije. Utakmica nije lokalna, već globalna, no zato je i auditorij za e-knjigu mnogo veći.

adidas Solar Boost 19
Slatke muke
Najmekše tenisice za duge pruge: od brzih treninga do maratona
  • Avatar emigrant
    emigrant:

    Dobar tekst samo u njemu nijednog linka na e-knjižare u kojima se mogu kupiti e-knjige.

  • Sopranox:

    Zbilja je tužno da postoje e-knjižare s izvrsnim naslovima, a da država onemogućava kupnju knjiga.

  • lalukkima:

    dakle, gdje mogu naći e-knjižare u kojima mogu KUPITI i SKINUTI e-knjige na hrvatskom? Živim u izostranstvu pa mi čitanje knjiga na hrvatskom stvarno nedostaje, ali za sada nisam pronašla ništa. Samo jednu e-knjižaru, koja, nažalosť, omogućuje plaćanje samo preko ... prikaži još! mobitela. :( Zar stvarno ne postoji normalna e-knjižara gdje mogu platiti preko PayPala ili kredit karticom i čitati kjigu na svom ečitaču? Ja mislim da bi prodaja e-knjiga porasla, da ima više online knjižara, koje bi nudile i e-knjige, pogotovo ako bi bile jeftinije nego tiskane. Ali ako moram pretraživati web sate i sate da nađem legalnu e-knjigu na hrvatskom - a na kraju je svejedno ne mogu kupiti, nije ni čudo da je prodaja e-knjiga samo 1%...