Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Dodatni EU novac prilika je za digitalizaciju hrvatske industrije

Poznajući domaću, ali i birokraciju Europske unije, iz udruge HUP-ICT apeliraju da se što prije postave glavne smjernice i poduzetništvo motivira na izradu prijedloga koji bi bili spremni za kandidaturu.
25. lipnja 2020. u 11:08 0 komentara 2517 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Na stolu je ukupno oko 20 milijardi eura europskog novca raspoloživo za Hrvatsku. Polovica se odnosi na ‘redovnu’ ponudu novog obračunskog razdoblja 2021. – 2027., u što spadaju već poznati nam fondovi EU, dok druga polovica dolazi iz novog, tzv. Fonda za oporavak i otpornost. Hoćemo li znati iskoristiti ponudu, ovisi o nama, o izboru projekata i njihovu kandidiranju. Iako EU još uvijek nije finalizirala kriterije Fonda za oporavak i način njegova punjenja, svakako je bitno imati plan projekata, barem okvirni.

Hrvatska, koja je u predizbornoj fazi, u najboljem će slučaju do rujna tek oformiti novu Vladu i ministarstva, no privatni sektor ne spava. Poznajući domaću, ali i birokraciju Europske unije, iz udruge HUP-ICT apeliraju da se što prije postave glavne smjernice i poduzetništvo motivira na izradu prijedloga koji bi bili spremni za kandidaturu. Jer novac EU jest izdašan, no sam po sebi neće stići na račun Hrvatske, valja ga znati dobiti i što više preusmjeriti u privatni gospodarski sektor.

Andrej Plenković dao izjavu prije početka sastanka Europskog vijeća GOSPODARSKI OPORAVAK EK pregovara o planu za pomoć. Plenković: Dobit ćemo 10 milijardi eura

Hrvatska će, dakle, prema sadašnjim planovima, imati na raspolaganju 10 milijardi eura europskog novca za oporavak od koronakrize. Još uvijek vladajuća garnitura hvali se tim podatkom kao da će ta sredstva zdravo za gotovo pripasti na hrvatske račune, pri tom naglašavajući kako je Hrvatska u raspodjeli i kriterijima odlično prošla. No je li to baš tako i imamo li plan projekata koji će nam tu pomoć uistinu osigurati. 

Sudeći prema dosadašnjim rezultatima, nismo baš briljirali, unatoč ponuđenim sredstvima. Prema podacima Europske komisije na začelju smo EU prema razini potrošenih/apsorbiranih sredstava iz trenutačnog programskog razdoblja (2014 – 2020), s „privučenih“ samo 31 posto sredstava od planiranih 12,6 milijardi eura koje su nam bile na raspolaganju. Istina, još se neki projekti ugovaraju, no sve u svemu, podaci pokazuju da nismo bili baš ažurni ni brzi.

S obzirom na koronakrizu, ali i novo financijsko razdoblje te potpuno nove fondove poput Fonda za oporavak, hrvatsko gospodarstvo moglo bi konkurirati te aplicirati za taj ‘novi’ novac, ali naravno i onaj ‘uobičajeni’ koji ide kroz fondove EU, ako se ubrzamo s izradom projekata, ali i uz uvjet da država odradi sve preduvjete koji su za to potrebni i kandidira suvisle, promišljenije i ostvarive projekte koji će biti za opće dobro i, ono što je najvažnije, preliti se na gospodarstvo i tako ga oporaviti.
U udruzi HUP ICT aktivno promišljaju o tome kako bi novo-stari novac mogao biti upotrijebljen u kontekstu digitalizacije društva i tvrtki, posebice malih i srednjih poduzetnika, budući da EU definira digitalizaciju kao prioritet razvoja i uvelike podržava projekte kroz fondove koji će pripomoći upravo digitalizaciji, bilo javnih servisa bilo malih i srednjih poduzeća.

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic is welcomed by European Commission President Ursula von der Leyen at the EU Commission headquarters in Brussels Tomislav Krasnec Europske teme trebaju biti važan dio predizborne kampanje

Hrvatska priča, kada je riječ o fondovima EU i digitalizaciji, ima nekoliko razina problema ili, kako je to moderno reći, izazova koji bi se mogli popraviti jer prema sadašnjim postavkama zapravo se ne koriste sve potencijali koji postoje.

Koronakriza pogurala digitalizaciju

Dakle, koronakriza pokazala je koliko je digitalizacija na svim razinama potrebna, i ovdje nije riječ samo o ICT sektoru, već o gotovo svim industrijama. Naime, ICT može biti potpora svim industrijama, što znači da se nalazi u podlozi svih ostalih, međutim, kada je riječ o EU fondovima za istraživanje i razvoj hrvatske vlade nisu našle za shodno uvrstiti je u jedno od prioritetnih područja pametne specijalizacije.

Još uvijek postoji nada da će sljedeća vlada aktivirati uvrštavanje „digitalne proizvodnje“ u jednu od pametnih specijalizacija Hrvatske, a što bi moglo otvoriti vrata razvoja kompanijama koje proizvode razne softvere, platforme, cloud rješenja ili napredne komponente bazirane na programskom kodu. Uz zdravstvo, energetiku, promet, hranu/ bioekonomiju te sigurnost, ovakav bi potez uvelike pomogao i gradnji starih i novih kompanija u segmentu pametne proizvodnje kakva danas dominira u svijetu.
Primjerice, kada je riječ o zdravstvu i projektima u tom području, koje EU želi izdašno financirati s obzirom na koronakrizu, država je u stanju promišljati tek o ‘gradnji zgrada’, a ono što nehotice zaborave jest da u proračun projekata stave i IT opremu, poput osnovnih stvari kao što su računala. Jednako tako zaborave da bi internetska veza trebala biti nezaobilazna stavka u proračunu za dodjelu novca iz fondova EU.

Posljedica takvih infrastrukturnih projekata je da se u konačnici novac za IT podršku mora pronaći izvan EU fondova. Što je gubitak i za projekt i za IT industriju.Uupravo to se dogodilo u projektu za Hitne bolnice koji je bio odličan, no manjkav upravo u dijelu računalne opreme. Novac za to jednostavno nije planiran i EU ga neće dati, a mogao je, kazuju nam iz HUP-a.

Nažalost, planiranjem hrvatskih prioriteta i postavljanjem prioritetnih osi pametne specijalizacije, Hrvatska svojedobno nije bila dovoljno pronicljiva da IT postavi kao vertikalu. Što znači da IT uglavnom ovisi o tome tko će ga ‘ubaciti’ u svoje projekte. Da je bilo mudrosti, IT-jevci bi proaktivnim pristupom vjerojatno osmislili niz projekata digitalizacije u koje bi povukli sve ostale.

No, kako stvari sada stoje, promjena vertikala zahtjevan je administrativni korak, te ni IT-jevci više na njega ne računaju, iako bi bio itekako koristan u nekim dijelovima.
No vratimo se zdravstvu, javnoj upravi, obrazovanju, školstvu, pravosuđu i infrastrukturnim projektima koje može i želi financirati EU. Iz udruge HUP-ICT poručuju državi i resornom ministarstvu, sadašnjem ili nekom budućem ministru, kao jedan od načina na koji bi se moglo riješiti optimalno ugovaranje projekata u kojem bi digitalizacija imala smisla i svakako bila uvrštena u budžete: Uključite nas u donošenje strateških projekata, u radne skupine kojima se definiraju i formiraju mjere i projektna prihvatljivost. Uvedite u planove države komponentu digitalizacije jer to je jedini put razvoja digitalnog i konkurentnog društva.

Kata Kalanja | Autor : PIXSELL Foto: PIXSELL

Kako kaže Kata Kalanja, članica radne skupine za EU fondove pri HUP-ICT-u, potrebno je iznimno veliku pozornost posvetiti kapacitetima provedbenih i upravljačkih tijela koja će biti zadužena za procese strateškog planiranja i upravljanja sredstvima iz programa Next Generation EU te operativnih programa za 2021. – 2027. Ističe da privatnom sektoru treba omogućiti kudikamo veću uključenost u proces planiranja strateških dokumenta na nacionalnoj razini, s obzirom na očekivanja od privatnog sektora u kontekstu obnašatelja funkcije generatora ekonomije posebice u dijelu malih i srednjih poduzeća te uloge generatora tržišno konkurentnih ideja.

– Poduzetnicima se mora omogućiti da direktnim sudjelovanjem, primjerice putem strukovnih udruga, mogu sudjelovati u samom procesu strateškog planiranja, gdje mogu biti u poziciji predlagati i utjecati na smjerove strateškog opredjeljenja RH u narednom razdoblju – smatra K. Kalanja, te dodaje: – Uključivanje poduzetnika u proces javnog savjetovanja, a kada se, uostalom, mogu uključiti i svi građani RH, doprinosi percepciji procesa strateškog planiranja kao netransparentnog i usmjerenog ka pogodovanju subjektima političkih bliskih državi. 

Iz dosadašnjeg upravljanja novcem fondova EU, dakle u financijskom razdoblju 2014. – 2020, iskristalizirale su se neke mane koje bi valjalo ispraviti u narednom periodu, naglašava Kata Kalanja. Mogli smo uvidjeti važnost administrativnog kapacitiranja provedbenih tijela u sustavu fondova EU; izazove vezane uz objavu Poziva, preduge procese pripreme poziva, evaluacije projekata i ugovaranja te kršenje rokova koje su sami sebi postavili u pozivima. Primjerice, čak do tri godine trajala je evaluacija za poziv Podrška razvoju Centara kompetencija.

Presporo ugovaranje projekata, te kašnjenja u plaćanju ili izmjene u iznosima predujma kao i ostali izazovi tijekom implementacije te nejasna, odnosno neujednačena pravila koja su rezultirala netransparentnim financijskim korekcijama, u konačnici poduzetnike odbija od korištenja EU sredstava i oni gube povjerenje u institucije.

Državna administracija koja je uzrokovala ove probleme dovela je do kratkoročnih i dugoročnih posljedica zbog nedovoljno stručnih ljudskih kapaciteta u provedbenim tijelima. Kada je riječ o dodatnom novom fondu za borbu za suzbijanje COVID-19, Hrvatska ima doista sjajnu priliku. Fond će financirati kratkotrajne potrebe na tržištu rada, zdravstvo te malo i srednje poduzetništvo, odnosno likvidnost i solventnost, te esencijalna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.

Kako procjenjuju u HUP-ICT-u, valja nastaviti s projektima digitalne transformacije poslovanja i rada od doma za malo i srednje poduzetništvo te provoditi daljnju digitalizaciju javnih servisa (poput e-škola, telemedicine), s tim da se uključe relevantni sugovornici i stručnjaci iz privatnog sektora koji mogu pomoći u razradi projekata.

Ono što nadalje sugeriraju u HUP-ICT-u jest da bismo se trebali ugledati u neke zemlje poput Španjolske i baltičkih zemalja koje već uvelike koriste rješenja iz Oblaka kroz fondove EU, te lobirati da u projekte uđe upravo i taj dio, cloud infrastruktura.

Ivan Ante Nikolić | Autor : PIXSELL Foto: PIXSELL

 

Poticaj za male i srednje tvrtke

Državni i gradski servisi trebaju se i dalje digitalizirati i omogućiti nesmetanu komunikaciju između tijela uprave, građana i tvrtki. Gradovi i njihove aglomeracije dobivaju na važnosti i veća europska sredstva i trebaju biti predvodnici digitalizacije za svoje regije poput jačanja alata i inovativnih tehnologija u turizmu putem promocije kulturne baštine digitalnim kanalima u Dalmaciji i Istri ili Smart Agriculture u Slavoniji – zaključuje Kata Kalanja te ističe da, kako bismo spremni dočekali nova razdoblja financiranja kao i ‘otvaranje’ novog fonda, valja biti pragmatičan i pogledati malo unatrag te kandidirati projekte slične onima koji su već ‘prošli’ pri Europskoj komisiji, a ne špekulirati s novitetima koji će se proceduralno otegnuti.

A kada je riječ o malim i srednjim poduzetnicima, koji bi trebali biti najveći korisnici fondova, u dijelu koji ih se direktno tiče, a dobro su radili u dosadašnjem razdoblju jer povukli su sve novce koji su mogli, treba povećati alokacije za poduzetništvo te uključiti potpore za digitalnu transformaciju poslovanja koronakrize. Mala i srednja poduzeća sve su više usmjerena na promociju i poslovanje putem digitalnih usluga i kanala, dok su istraživačko-razvojni-inovacijski projekti (IRI pozivi) pokrenuli inovacijski duh u tvrtkama. 

Osim fondova EU, Ivan Ante Nikolić, potpredsjednika HUP-ICT-a, ističe:
– Uz sve navedene izvore financiranja koji su doista pozamašni, usmjere li se oni u digitalizaciju gospodarstva, a posebno malog i srednjeg poduzetništva, potrebno je uspostaviti i kreditne linije za investicije u digitalizaciju. Fondovi EU u većini slučajeva „pokrivaju“ samo određeni postotak ukupnog budžeta projekta.

Trenutačno poslovne banke, pa i Hrvatska banka za obnovu i razvitak te HAMAG BICRO, omogućavaju poduzetnicima da preostali dio budžeta namaknu putem kredita. Ovdje su posrijedi investicijski projekti namijenjeni povećanju konkurentnosti gospodarstva. Smatramo da ne postoji zapreka da se takve kreditne linije ili zajmovi uspostave i za digitalizaciju poslovanja. 
Time bi se zaokružilo financiranje digitalizacije gospodarstva te bi se osigurali čvrsti temelji financijske provedbe projekata digitalizacije u malim i srednjim tvrtkama.

KORONAVIRUS
Znanost još nije pobijedila virus: Što se zna, a što se pogrešno pretpostavljalo o COVID-19
Huawei Watch GT 2e
Pametni trening
Pametni sat za profesionalne sportaše i rekreativce koji koristi i naš Ironman
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.