WhatsApp, Facebook Messenger, Viber, Gmail, Skype.... svi online chat servisi i web usluge, prođe li prijedlog Europske komisije, morat će se povinovati strožim europskim pravilima o zaštiti privatnosti i bit će izjednačeni s pravilima koja se odnose na tradicionalne telekom operatore.
U praksi to znači da će biti limitirani protokom informacija jer će morati osigurati da glas, tekst ili email komunikacija budu povjerljivi i da korisnik pristane da se njegovi podaci dijele.
Europska komisija poziva se na podatak da čak 92 posto Europljana smatra da je važno da njihove poruke e-pošte i internetske poruke ostanu povjerljive, stoga su odlučili ažurirati postojeću direktivu izravno primjenjivom uredbom čijim bi usvajanjem svi građani i poduzeća u EU uživali istu razinu zaštite elektroničkih komunikacija.
Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište, uvjerava da će se njihovim mjerama povećati povjerenje u jedinstveno digitalno tržište koje građani očekuju ali i poduzećima pružiti mogućnost za inovativnost.
Dakle, pravila će jamčiti privatnost i u pogledu sadržaja i u pogledu metapodataka koji proizlaze iz elektroničkih komunikacija, primjerice vrijeme i mjesto poziva. Objema vrstama podataka uvelike se zadire u privatnost te će ih na temelju predloženih pravila trebati anonimizirati ili izbrisati ako korisnici nisu dali svoj pristanak, osim ako su ti podaci nužni radi izdavanja računa, pojašnjavaju u EK.
Prijedlogom se zabranjuju svi oblici neželjene elektroničke komunikacije, primjerice porukama e-pošte, SMS-om, a u načelu i telefonskim pozivima ako za to korisnici nisu dali svoj pristanak. Države članice mogu se odlučiti za rješenje kojim se potrošačima daje pravo prigovora na primanje glasovnih marketinških poziva, primjerice pomoću upisivanja njihova broja u registar „Ne zovi”.
Telefonski oglašivači morat će prikazati svoj telefonski broj ili upotrebljavati poseban predbroj koji upućuje na to da je riječ o marketinškom pozivu.
Nadalje, ako i kada se dobije pristanak za obradu komunikacijskih podataka, bilo da je riječ o sadržaju ili metapodacima, tradicionalni telekomunikacijski operateri imat će više mogućnosti za upotrebu podataka i pružanje dodatnih usluga.
Primjerice, mogli bi izrađivati karte koje upućuju na prisutnost fizičkih osoba (heat maps) kako bi pomogli javnim tijelima i prijevoznim poduzećima u izradi novih infrastrukturnih projekata, dodatno je pojašnjenje EK.
Osim pravila o privatnosti EK donio je, kako tvrdi, jednostavnija pravila o kolačićima. Umjesto prevelikog broja zahtjeva za pristanak internetskih korisnika, zahvaljujući novim pravilima korisnici će moći bolje kontrolirati svoje postavke jer će postojati jednostavan način prihvaćanja ili odbijanja kolačića za praćenje i ostalih identifikatora u slučaju rizika za privatnost.
U prijedlogu je pojašnjeno da pristanak nije nužan za kolačiće kojima se ne zadire u privatnost i kojima se unapređuje pretraživanje interneta (npr. za memoriranje prethodnih stanja potrošačke košarice).
Za kolačiće koje postavlja posjećivano web-mjesto radi praćenja broja posjetitelja toga web-mjesta neće više biti potreban pristanak. Provedba pravila o povjerljivosti iz uredbe bit će u nadležnosti nacionalnih tijela za zaštitu podataka.
>> Besplatno surfajte u tramvaju
Svaki korisnik dristvenih mreza mogao bi imati opciju bez reklama a ako ju i nie birao treba imati mogucnost ukloniti klikom bez podpitanja zasto i obecanje da mozda vise necemo biti zasipani istom.