Istraživati svemir iz blizine, biti usred povijesnih događaja ili osjetiti ozračje i mirise udaljenih lokacija po svijetu, a sve to iz sigurnog i ugodnog prostora – školske učionice. Ovo nije tek koncept za budućnost, nego i gotov proizvod koji se već danas koristi u nekim školama u Velikoj Britaniji.
Što li nas tek čeka u budućnosti? Koja iznenađenja i tehnološka dostignuća bismo mogli očekivati u učionicama 2030. godine?
Upravo je to bila jedna od tema velikog obrazovno-tehnološkog sajma Bett koji se ovih dana održavao u Londonu. A u odgovoru je pokušao pomoći i Microsoft s opsežnim istraživanjem koje je uključilo 2000, studenata, 2000 učitelja, 70 svjetskih lidera u promišljanju i proučavanje 150 drugih izvještaja o budućnosti obrazovanja.
Kao rezultat dobili su da studenti i žele i trebaju personalizirano učenje – koje će biti više centrirano na njih te da sami učenici dobiju veću slobodu, a ne da imaju osjećaj da su dio automatiziranog štrebanja. Umjetna inteligencija mogla bi uputiti na to koji učenik treba kakvu pomoć i koje točno alate da bi ostvario željeni cilj. Kao i dobiti motivaciju u potrebnom trenutku.
Budući učenici i studenti će još više trebati društvene i emotivne vještine. Što je lako i zamisliti s obzirom na toliku izloženost društvenim mrežama već danas pa je logično da učenici trebaju naučiti i kako se bolje nositi s tenzijama i suprotstavljenim mišljenjima.
Miješana stvarnost u nastavi
S tehnološke strane, očekuje se i širenje uređaja za praćenje miješane stvarnosti poput HoloLensa koji već ima zanimljive potencijale u industriji. A u učionici bi medicinskim studentima omogućili učenje anatomije na načine kako nitko nikad nije mislio da će biti moguće. Učionice bi se prilagođavale učiteljima i učenicima...
- Učitelji nam kažu da im je dojadilo pripremati učenika za jučer, žele ih pripremati za budućnost. U tome će nam pomoći miješana stvarnost i umjetna inteligencija. Već danas imate drugačiju učionicu za kemiju ili glazbeni zato nam trebaju promjenjive učionice, koje će se prilagoditi gradivu, učitelju i učenicima. Uz pomoć miješane stvarnosti medicinski studenti vide anatomiju tijela na načine kako nitko nikad nije mislio da će biti moguće. Ako je računalo bolje u primjećivanju snježnog leoparda na fotografiji, moći će i bolje pratiti motiviranost učenika i što mu je potrebno da dosegne svoj potencijal, najavljuje Anthony Salcito, izvršni direktor Microsoftove vizije za obrazovanje.
Vidjeli smo na Bettu stotine primjera gadgeta koji se nude školama i obrazovnim sustavima. Od pametnih ploča nalik onima iz SF filmova ili projektora koji stvaraju zadatke kroz igru do naočala virtualne stvarnosti koji učenicima mogu prenijeti znanja vrhunskih znanstvenika iz prve ruke i niza drugih uređaja, koje biste prije smjestili u neki bogati startup iz Silicijske doline.
No, iako neki od tih strojeva stoje i po više od 100.000 kuna, na Bettu se može naći i povoljnijih proizvoda poput popularnog BBC micro:bit-a, koji je nakon Velike Britanije, u čijim ih je školama uvedeno više od milijun, lani stigao i u Hrvatsku zahvaljujući projektu STEM revolucije Nenada Bakića i njegove robotičke lige.
Nacija digitalnih stvaralaca
– Micro:bit je zapravo iznimno jeftin, može se kupiti džeparcem, a ima i nisku ulaznu barijeru. Što znači da svako dijete unutar 3 minute može početi programirati. Također, ima i bogat ekosustav kao programiranje blokovima u Pythonu, koji je jezik najsuvremenije tehnologije. Jako smo sretni što smo u Hrvatskoj uspjeli napraviti jednu od najvećih implementacija micro:bita u svijetu. Kad netko pita treba li STEM ili ne treba, to je kao da netko pita treba li kiša padati ili ne. Kiša pada, tehnologija je došla. No, Bett i nije samo za STEM područja, nego bogatstvo tehnologije za sva područja obrazovanja, glazba, fizičke aktivnosti... Jedan dio te suvremenosti počeli smo dovoditi u Hrvatsku i nadam se da će što više djece imati biti priliku biti ravnopravni građani 21. stoljeća – govori nam Bakić, kojega entuzijazam ne napušta ni godinu nakon uspješne kampanje koja je u Hrvatsku dovela oko 70.000 mikroračunala. Sve to vidi kao začetak stvaranja nacije digitalnih stvaralaca.
– Ne mora svatko znati programirati, nego nam je bitno da se dijete ne boji suvremenosti. Kada dijete shvati da se ne mora bojati tehnologije i da je može koristiti, bit će osnaženo i kao građanin. Bloomberg je prije neki dan objavio da smo u EU predzadnji u inovativnosti, a inovativnost je sve – odlučuje o bogatstvu jedne zemlje, o kulturi, o svemu. Digitalno je danas kao – disanje zraka, tu nema dileme – poručuje Bakić.
Njegov Institut za razvoj i inovativnost mladih pomaže i zemljama u susjedstvu, a svojom je probitačnošću iznenadio čak i Britance pa sada koriste Hrvatsku kao ogledni primjer za implementaciju micro:bitova u obrazovni sustav u drugim zemljama.
Pogledajte i galeriju s CES-a u Las Vegasu:
Joj što volim čitati ovakve vijesti i malo fantazirati kako bi to bilo lijepo vidjeti kod nas i kako bi moj sin u ovome uživao. A onda pročitam drugu vijest u kojem se spominje drugi svjetski rat i tko jee bio na čijoj strani i to od strane političara koji bi se trebali baviti ovakvom budućnošću naše djece i svaka fantazija se rasplinula u sekundi. Uh okrutna stvarnost...