Na poklon za rođendan od prijatelja dobili ste bespilotni zrakoplov, odnosno dron. Otvarate ga, čitate upute za korištenje i odlučujete ga odmah tijekom rođendanske zabave pred svima i isprobati. Dižete ga u zrak, upravljate njime, a nakon nekoliko minuta, nakon što ste pohvatali sve konce, odlučujete iz zraka snimiti nekoliko fotografija vas i vaših prijatelja. Na brzinu se namještate na neko mjesto unutar svojeg dvorišta, svi poziraju, vi fotografirate već spomenutim dronom, a fotografije kasnije objavljujete na društvenim mrežama. I onda vam, nakon nekoliko tjedana, kao grom iz vedra neba na kućnu adresu stiže obavijest o tome da morate platiti kaznu od nekoliko tisuća kuna jer ste neovlašteno snimali iz zraka.
Dronovi nisu samo igračke
– Kad poletite dronom u zrak, automatski ulazite u svijet zračnog prostora i postajete dio zrakoplovstva u kojem vrijede određena pravila, a za apsolutno svako snimanje iz zraka na području RH morate tražiti odobrenje Državne geodetske uprave. U tom zahtjevu morate navesti informacije poput osobnih podataka naručitelja snimanja, podatke o zrakoplovu, vremenu, mjestu i svrsi snimanja, ali i mjesto na kojem ćete čuvati snimljeni materijal. Nakon što dobijete odobrenje za snimanje, koje se u pravilu izdaje samo za taj period i taj prostor koji ste tražili, prije objavljivanja te snimke morate predati Državnoj geodetskoj upravi, koja ih onda pregledava i izdaje odobrenje za njihovu upotrebu – objašnjava Nada Finderle, predsjednica Hrvatske udruge bespilotnih sustava (HUBS).
Isto tako, prema Pravilniku o sustavima bespilotnih zrakoplova koji je na snagu stupio krajem prošle godine, posebne dozvole trebat će vam i ako planirate upravljati dronovima težine iznad 900 grama, što je kategorija u koju spada većina malo “ozbiljnijih” modela. Prema tom pravilniku, dronovi se ovisno o njihovoj operativnoj masi dijele u pet kategorija – na one do 250 grama i 900 grama, od 900 grama do pet kilograma, od pet do 25 kilograma te više od 25 kilograma.
Najmanjim dronovima možete upravljati bilo kada a da se nigdje ne evidentirate, a doslovce ih mogu koristiti i djeca od nekoliko godina, dok dronovima koji spadaju u kategoriju do 900 grama ne možete upravljati noću i za njihovo korištenje morate imati barem 14 godina. Za upravljanje dronovima težine od 900 grama do pet kilograma morate se evidentirati u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo (HACZ) i biti stari najmanje 16 godina, a za pilotiranje letjelicama težim od pet kilograma morate biti punoljetni i imati položen teorijski ispit iz poznavanja primjenjivih zrakoplovnih propisa koji se polaže u HACZ-u.
Isto tako, bez posebnih dozvola u kontroliranom zračnom prostoru, pod koji u pravilu spadaju naseljena područja, smijete letjeti najviše na visini do 50 metara iznad tla, dok u nekontroliranom zračnom području dron smijete dizati na visinu do 120 metara, a dronom ne smijete upravljati ni u krugu od pet kilometara od bilo kojeg aerodroma.
– Ljudima će se možda sve ovo na prvu činiti kao gnjavaža, ali ta pravila moraju nam biti normalna jednako kao što nam je normalno da polažemo vozački ispit prije nego što sjednemo u automobil i počnemo ga voziti po cesti. Dozvole nam trebaju i za vožnju po moru pa je logično da neka pravila i dozvole moraju postojati i kad je u pitanju zračni prostor. Bespilotni zrakoplovi relativno su nova aktivnost u svijetu pa se isto tako s njima razvijaju i regulative i zakoni vezano za to područje. Građani nisu informirani i dronove doživljavaju kao igračke, zbog čega je, prema procjeni HUBS-a, čak 90 posto aktivnosti koje se provode dronovima u Hrvatskoj ilegalno – kazuje Nada Finderle. Kako ne govorimo o malenom broju ilegalnih letača, dobro ilustrira podatak da u Hrvatskoj imamo oko 1300 registriranih korisnika sustava bespilotnih zrakoplova, a njihov broj raste svakodnevno. Stvarni broj dronova zapravo je teško procijeniti jer ih mnogi njihovi vlasnici nisu uopće prijavili nadležnim institucijama.
Dron spasio život pacijentu
Iako velika većina nas dronove još uvijek zamišlja kao neke strojeve iz budućnosti koji se koriste u vojne svrhe ili za nekakve metode špijuniranja, malo je onih koji znaju da, ako ste jako spretni u upravljanju njima, možete zaraditi i ozbiljan novac. Utrke dronova danas su jedan od najbrže rastućih sportova na svijetu, a profesionalni piloti danas imaju ugovore prema kojima godišnje dobivaju oko sto tisuća dolara. Šampion domaće scene kada su utrke dronova u pitanju svakako je Goran Krajnović Zed, član Drone Racing Teama Croatia koji je osvojio i prvo prvenstvo Hrvatske u utrkama dronova koje je 2016. godine organizirano u Prelogu, ali i još nekoliko natjecanja nakon toga, među kojima se ističe i drugo mjesto na otvorenom prvenstvu Italije.
Da se Krajnoviću, ali i drugim ljubiteljima dronova smiješi i te kako dobra budućnost, dovoljno govore brojke – samo u Europi predviđa se vrijednost tržišta od 11 milijardi eura na godišnjoj razini, uz otvaranje više od sto tisuća novih radnih mjesta do 2025. godine. Kako će se dronovi koristiti i u svrhe na koje mnogi od nas nisu niti pomišljali mogli smo se uvjeriti prošlog tjedna, kada je po prvi puta u povijesti dronom prevezen donorski organ, što je jednom pacijentu spasilo život. Zbog poteškoća u prijevozu organa samo u SAD-u dnevno umre dvadesetak ljudi, a taj broj bi se u idućih nekoliko godina zahvaljujući dronovima mogao prepoloviti.
Video: Dron u letu
Dakle nasa birokracija prednaci opet... zakomplicirali stvar do daske, vrlo predvidivo....trebamo zaposliti jos stotinjak dron inspektora , nabiti jos kakav dron porez, a ne zaboravimo i prirez kao i druga davanja .... uz 500kn biljega i drugih stambilja.... pa cekajh stambilja.... pa cekaj na dozvolu par godinica...