Početak godine uvijek nam ulijeva optimizam i nadu, nadu da ćemo bolje živjeti, nešto novo doznati, otkriti ili riješiti neki dosad nerješiv problem. Osim od vladajućih struktura, u svakoj novoj godini jako se puno očekuje i od znanstvenika. Što bi nas sve ugodno moglo iznenaditi u idućih 12 mjeseci pokušao je predvidjeti britanski časopis Focus. Stoga su potražili pomoć nekoliko istaknutih znanstvenika poput fizičara Jima Al-Khalilija, stručnjakinje za svemir Maggie Aderin-Pocock ili matematičara Stephena Wolframa. Ako je vjerovati njihovim predviđanjima, godina ispred nas bit će uistinu uzbudljiva. Do njezina kraja mogli bismo dodatno usavršiti nanotehnologiju i uz pomoć nje neke svoje građevine pretvoriti u male proizvođače struje. Mogli bismo dobiti i još “pametnije” mobitele, početi proizvoditi gorivo iz Sunčeve energije te iz svemira kontrolirati zagađenja na Zemlji. No to nije sve, zato krenimo redom...
1. Uređaji koje kontroliramo gestama, bez dodirivanja
Trodimenzionalna tehnologija prepoznavanja pokreta već ove godine mogla bi postati dio nekih pametnih mobitela. To znači da, zahvaljujući posebnim senzorima, više neće biti potrebno dodirivati ekrane, već samo proći rukom iznad njih. Riječ je o tzv. upravljanju gestama koje će unaprijediti način na koji koristimo uređaje poput mobilnih telefona ili tablet-računala. Stručnjaci smatraju da će novi način upravljanja biti jednako dobro prihvaćen kao i tehnologija zaslona osjetljivih na dodir. Pomalo u šali ističu da je kod upravljanja gestama jedini problem taj što još uvijek ne možemo vidjeti kroz svoje prste.
2. Kontrola zagađenja na Zemlji pomoću satelita
Nemoguće je u svakome trenutku kontrolirati tko i kako zagađuje zrak, no i to bi se uskoro moglo promijeniti. Ideja je znanstvenika lansirati satelite koji bi mjerili zagađenje atmosfere i brzinu vjetra. Kombinirajući dobivene informacije, vrlo bi se lako došlo do spoznaja odakle zagađenje dolazi što bi omogućilo eventualno kažnjavanje onih koji ga izazivaju. Jedan od prvih satelita koji bi se mogao iskoristiti za takva mjerenja uskoro će lansirati Europska svemirska agencija (ESA). Mjerit će brzinu vjetra, a nosit će naziv Aeolus.
3. Temelji zgrada koji će preusmjeravati valove potresa
Ove godine mogla bi početi i praktična primjena nove vrste protupotresne zaštite o kojoj je proteklih mjeseci u medijima bilo dosta govora. Osnovna je ideja usavršiti metodu gradnje nove vrste temelja s posebnim pojačanjima i dodacima koji bi valove koje proizvodi potres preusmjeravali na neizgrađeno područje oko zgrade i tako sačuvali objekt od rušenja ili oštećenja. No to je tek ekstremni primjer, ono što je puno realnije očekivati ove godine jest postavljanje takvog oblika zaštite oko nekih kritičnih područja u zgradama.
4. Otkrivanje moždanog koda za bolje liječenje
Optogenetika novo je zanimljivo područje u znanosti koje otvara brojne mogućnosti. Počiva na spoznaji da neke alge, bakterije i gljive imaju bjelančevine osjetljive na svjetlost pa znanstvenici smatraju da bi i neke ljudske moždane stanice mogle imati slična svojstva. Kada se te bjelančevine izlože svjetlosti, one emitiraju električne signale što nam omogućava da ih većim dijelom stavimo pod svoju kontrolu. Na sličan način mogli bismo kontrolirati i neka područja mozga te tako spriječiti pa čak i izliječiti neke teže bolesti.
5. Građevine kao proizvođači električne energije
Sve smo bolji u preradi materijala na nanorazini. Rezultat je tog procesa upotreba nanotehnologije u proizvodima poput LED i plazma-televizora. No uskoro ćemo tu tehnologiju moći primijeniti i na cijele zgrade. Kao prvo, u svijetu postoji veliki interes za prikupljanje Sunčeve energije. Kada bismo svaku zgradu pretvorili u svojevrstan solarni kolektor, riješili bismo svjetske energetske probleme. Za takve ideje rješenja se već razvijaju na nekim sveučilištima, no ide se i znatno dalje. Nanotehnologija neće biti korisna samo u prikupljanju energije jer, zahvaljujući njoj, materijali koji će se ugrađivati u zgrade imat će mogućnost samoobnavljanja. Zvuči nevjerojatno, ali znanstvenici napominju da i ljudi mogu osjećati stvari zbog nanotehnologije u našim stanicama pa će tako i građevine imati slične sposobnosti što je cilj moderne arhitekture.
6. Usavršavanje programiranja na ljudskom jeziku
Računala nas još ne razumiju jer, da bismo stvorili neki program, s njima moramo komunicirati na njihovu jeziku koji mnogi ne poznaju. Zbog toga se veliki naglasak stavlja na tzv. programiranje na ljudskom jeziku. Riječ je o tehnologiji koja bi mogla funkcionirati slično kao npr. Appleova Siri koja je već sada sposobna odgovoriti na neka naša pitanja. Cilj je usavršiti sustav glasovne komunikacije s računalima kako bi ona što bolje razumjela naše naredbe.
7. Testiranje 'printanja ljudskih organa
3D printeri već se koriste za proizvodnju igračaka, obuće, namještaja... Nedavno je i jednoj pacijentici u Nizozemskoj ugrađena umjetna donja čeljust nastala upravo u 3D printeru. Ono što osmislimo i skiciramo na računalu već sada, dakle, možemo pretvoriti u stvarnost, no to nije sve. U ovoj godini trebala bi se obaviti prva testiranja bioloških 3D printera uz pomoć kojih će biti moguće printati ljudske organe što će eliminirati potrebu za presađivanjima.
8. Umjetna fotosinteza kao novi pokretač
Tijekom procesa fotosinteze oko jedan posto prikupljene Sunčeve energije biljke pretvaraju u šećer. Naš je cilj za 2013. osmisliti efikasan proces umjetne fotosinteze koja bi barem 20 posto Sunčeve energije pretvorila u vodik. Upravo u taj element polažu se velike nade jer on pri reakciji s kisikom oslobađa ogromne količine energije koja se može iskoristiti za pokretanje automobila, autobusa, brodova. Na tom je polju ostvaren napredak i prvi rezultati očekuju se u idućih 12 mjeseci.
9. Stižu zgrade s mnogozdravijim ekosustavima
U svakom zatvorenom prostoru stvaraju se ekosustavi bakterija i virusa. To je veliki problem u, primjerice, bolnicama gdje korištenje klima-uređaja u kombinaciji sa zatvorenim prozorima stvara vrlo pogodno okruženje za razvoj kolonija bakterija i virusa koji postaju sve otporniji. Zbog toga će se inzistirati na projektiranju zgrada s velikom mogućnošću prirodnog prozračivanja kako bi se bakterije što više izmjenjivale i tako bile manje otporne.
10. Kvantnom mehanikom do boljih lijekva za rak
Znanstvenici smatraju da je moguće da bi kvantna mehanika koja proučava ponašanje elektrona i ostalih elementarnih čestica u atomima i molekulama mogla igrati ključnu ulogu u mutacijama DNK. Stoga veliki timovi ljudi rade na proučavanju njezina eventualnog utjecaja na razvoj raka. Preoptimistično je očekivati da bi nam kvantna mehanika mogla pomoći u liječenju raka, ali razumijevanje njene uloge u tom procesu moglo bi dovesti do razvoja novih tehnologija za liječenje i prevenciju te opake bolesti.
>>Kamo ide napredna tehnologija i što će biti “in” u 2013.
Zapad se pomalo bavi ovim a Kina onim što zapad pomalo napušta.