Hrvati će još dugo pamtiti Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. Ne toliko što su naši rukometaši osvojili srebro, nego što su za potrebe turnira izgrađene dvorane koje danas zjape prazne, kao svjedoci nekih drugačijih vremena...
Organizatori Europskih sveučilišnih igara 2016. u takve se akrobacije neće upuštati. Za natjecanje koje će se održati u Zagrebu i Rijeci (možda i Delnicama) će koristiti već izgrađene dvorane pa tako neće biti potrebna veća ulaganja. Borilišta će se trebati tek ušminkati, poručuju organizatori, a sve što Hrvatska uloži u obnovu studentskog smještaja ostat će generacijama koje dolaze.
Što nas sve čeka za dvije godine na trećim za dvije godine otkrio je Zrinko Čustonja, predsjednik Hrvatskog sveučilišnog sportskog saveza te organizator Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016.
- Puno toga želimo jer igre predstavljaju veliki potencijal za Hrvatsku, Zagreb i Rijeku i za čitav akademski sport u državi. Dat ćemo sve od sebe da cijeli niz potencijala iskoristimo. U iduće dvije godine ćemo morati puno raditi i zbog toga smo okupili najbolje što Zagreb i Rijeke u ovom trenutku imaju su s nama. Podupiru nas resorno ministarstvo, oba sveučilišta, Hrvatski olimpijski odbor... Tako da ne mogu nego vjerovati u uspjeh.
Kakve su bile reakcije u hrvatskoj Vladi i gradovima kad ste ima predstavili projekt?
- Svi su na prvu prepoznali da je to dobar i zanimljiv projekt. To smo od početka predstavili kao ostvariv i ne skup projekt koji neće opterećivati gradski ili državni proračun jer znamo kakva je gospodarska situacija. Imamo postojeću infrastrukturu koja zadovoljava sve potrebe za ovom vrstom natjecanja. I to je bio jedan od argumenata koji su prevagnuli.
Pet tisuća natjecatelja, 40 država, 21 sport...
Igre će koštati oko 40 milijuna kuna. Kako ćete zatvoriti financijsku konstrukciju?
- Polovicu toga iznosa ćemo sami osigurati preko studentskih kotizacija, marketinga i ostalih stvari. Drugu polovicu će osigurati država, Grad Zagreb i Grad Rijeka. Financijski odnos između učešća Zagreba i Rijeke preslikava opterećenje tih gradova u organizaciji igara. Zagreb će otprilike preuzeti dvije trećine organizacije, a Rijeka trećinu.
Čustonja u razgovoru s hrvatskom veleposlanicom u Nizozemskoj Veselom Mrđen Korać (Foto: Ivan Žižić)
Europske sveučilišne igre trenutno se održavaju u Rotterdamu. Hrvatska očekuje da će napraviti veliki iskorak u odnosu na Nizozemsku.
- 1987. na velikoj Univerzijadi u Zagrebu je bilo otprilike 3800 natjecatelja. Napravit ćemo iskorak u odnosu na tu Univerzijadu i u odnosu na Rotterdam gdje se natječe oko 3000 natjecatelja. U Zagrebu i Rijeci očekujemo oko pet tisuća natjecatelja. Doći će sportaši iz 40-ak europskih zemalja sa 300-njak sveučilišta. Natjecat će se u 21 sportu uključujući dva sporta za studente s invaliditetom. To su dosta impresivne, ali i izazovne brojke jer ćemo morati servisirati taj čitavi pogon.
Posjetili ste Rotterdam, kako vas se dojmila organizacija igara u Nizozemskoj?
- Nizozemska je bogata zemlja, a Rotterdam bogat grad. Dobili su igre jer imaju jako sveučilište i jak studentski sport i jer su uvjerili ljude u Europi da mogu organizirati dobre igre. U ovom trenutku oni opravdavaju ta očekivanja iako je svaki početak težak. Igre u Rotterdamu su iskorak u odnosu na one koje su prije dvije godine bile u Španjolskoj i Cordobi. Vjerujemo da ćemo za dvije godine moći konstatirati da smo i mi napravili iskorak u odnosu na Rotterdam.
To vam je zapravo prilika da steknete dodatno iskustvo.
- Pametni ljudi kažu da se uči na tuđim greškama. Zato smo došli u Nizozemsku s jakom delegacijom. Vjerujemo da je ovo dobra škola za sve nas.
Sportaši predstavljaju sveučilišta
U Rotterdamu ste s jakom delegacijom predstavili čitavi projekt. Tko je sve bio uključen?
- Naše prijatelje iz Europe smo impresionirali time što su s nama bili rektori tri najveća sveučilišta. Budući rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin koji od začetaka podupire projekt te budući rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović. Tu je bila i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek, predstavnici Grada Rijeke te još drugi ugledni ljudi iz hrvatske akademske i sportske zajednice.
Koja je razlika između Univerzijade i Europskih sveučilišnih igara?
- Univerzijada se službeno naziva Svjetske studentske igre, dok su ovo Europske sveučilišne igre. U Zagreb su '87. dolazili sportaši iz cijeloga svijeta, a sada će dolaziti sportaši iz čitave Europe. Otprilike kao razlika između svjetskog i europskog nogometnog prvenstva. Specifičnost ovoga natjecanja je i to što studenti koji dolaze iz različitih zemalja formalno ne zastupaju svoju zemlju nego sveučilište. To je zanimljiva posebnost ovih igara. Primjerice, Gordan Kožulj, koji je dio ove organizacije je to prepoznao kao nešto jedinstveno. On je uvijek nastupao pod nacionalnom zastavom, ali nikada nije imao priliku nastupati pod zastavom sveučilišta. I ta ga ideja jako veseli. To je jedna komparativna prednost jer ćemo moći reći da su studenti Sveučilišta u Zagrebu pobijedili studente Oxforda ili Cambridgea - rekao je Čustonja i dodao:
- Dat ćemo sve da od ovoga projekta koristi ima generalni hrvatski sport jer će se naći načina da se uloži u postojeću sportsku infrastrukturu, obnovu ili adaptaciju. I od toga će koristi imati svaki hrvatski sportaš.
>> Nizozemci nisu impresionirali na otvaranju, Hrvatska može bolje
