Baš kao i svaka dodjela Večernjakove ruže, i lanjska je bila po mnogočemu posebna. Za početak, prošle je godine svečano obilježen 30. rođendan ove najstarije i najprestižnije medijske nagrade koja je ustanovljena sad već davne 1994. Za tu veliku obljetnicu uz osam već standardnih kategorija: Televizijska osoba godine, Glumačko ostvarenje godine, Glazbenik godine, Radijska osoba godine, Radijska emisija godine, Televizijska emisija godine, Novo lice godine te Digitalna ruža – osmišljena je i posebna nagrada, ona za životno djelo, a prvi ju je dobio televizijski velikan Oliver Mlakar, dok je prošle godine posmrtno dodijeljena legendarnom televizijskom voditelju Miroslavu Liliću.
Važan doprinos
Prema glasovima čitatelja Večernjeg lista, Ružu za televizijsku osobu godine lani je osvojila Sabina Tandara Knezović s Nove TV dok je radijska osoba godine bio Miljenko Cvitković Minja s Radio Sljemena. U drugoj radijskoj kategoriji, za radijsku emisiju godine, najviše je glasova osvojila emisija “Draga nam je Istra” s Radio Istre. Televizijska emisija godine bila je Superpotjera koja se emitira na Hrvatskoj televiziji. Glazbenik godine lani je bio Gibonni, a novo lice godine Miach. Glumačko ostvarenje godine imali su Slavko Sobin i Tihana Lazović, a emisija Explora osvojila je Digitalnu ružu.
I dok se još nisu ni slegnuli svi dojmovi s prošlogodišnjeg spektakla dodjele Ruže u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u Večernjem listu već se počelo promišljati o novoj Ruži čiji će laureati zabljesnuti na daskama HNK 11. travnja ove godine. Nećemo vam sada otkrivati previše detalja kakva se sve iznenađenja spremaju, no ono što možemo garantirati jest da će i ovogodišnja Ruža biti glamurozna, s puno odlične zabave, te da će se o njoj govoriti danima. Uostalom, riječ je o provjerenom receptu koji već više od tri desetljeća ide ukorak s dodjelom Večernjakove ruže, najutjecajnije medijske nagrade koja je postala simbol izvrsnosti i priznanja u hrvatskoj kulturnoj industriji, ističući i nagrađujući one koji su svojim radom doprinijeli obogaćivanju kulturne ponude i medijskog prostora Hrvatske. Stoga i nije čudno što se za dodjelu uvijek traži karta više i što u izravnom prijenosu televizijskog spektakla uživaju brojni gledatelji Hrvatske televizije, među kojima su i oni koji su pobjednike i odabrali – čitatelji Večernjeg lista. Baš zato što u svakoj od osam kategorija između petero nominiranih u svakoj kategoriji čitatelji daju svoj sud o najboljima, ova je nagrada posebno draga nominiranima, a još draža pobjednicima jer dolazi od publike koja još od 1994. bira najbolje od najboljih. Tako je Ruža tijekom godina postala važan pokazatelj trendova, vrijednosti i prioriteta u društvu.
Godina u kojoj je Ruža osmišljena u nekadašnjoj RTV rubrici najtiražnijeg dnevnog lista u Hrvatskoj kao nagrada namijenjena najpopularnijim osobama u estradnom, kulturnom i televizijskom životu bila je godina i kad se prvi put održala dodjela glazbene nagrade Porin. Iste te godine u povijesti Hrvatske ostat će zabilježeno da nas je tada prvi puta posjetio u puku omiljeni papa Ivan Pavao II., a kuna je bila uvedena kao nacionalna valuta. Bila je to ujedno jedna od dugih i bolnih godina Domovinskog rata. Te ‘94. NATO je bombardirao tada okupirani aerodrom u Udbini, a riječ je o dotad najvećoj zračnoj operaciji ove vojno-političke međunarodne organizacije od njezina osnutka 1949.
Među udarnim svjetskim vijestima bile su one o prvim općim i slobodnim izborima u Južnoj Africi nakon apartheida, o referendumu kojim su se Šveđani odlučili pridružiti Europskoj uniji, o Nobelovoj nagradi za mir koju su podijelili šef izraelske diplomacije Shimon Peres i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat... Uz poruku “Hvala na slabom osiguranju” lopovi su iz Nacionalne galerije u Oslu 1994. ukrali najslavniju norvešku sliku – “Vrisak” Edvarda Muncha. Iste te godine lansirana je prva zajednička svemirska misija SAD-a i Rusije pa je u space shuttleu Discovery prvi put letio Rus, astronaut Sergej Krikaljov. Zrakoplov s najvećim motorima u povijesti Boeing 777 prvi je put poletio upravo 1994., a te je godine emitirana i prva epizoda “Prijatelja”. Upravo je u toj, po mnogočemu važnoj godini, nastala i najvažnija medijska nagrada u Hrvatskoj – Večernjakova ruža – u čijoj će dugoj povijesti ostati zapisano kako je u na prvoj dodjeli održanoj u Satiričkom kazalištu Kerempuh prva statua pripala televizijskoj voditeljici Doris Vučković koju su čitatelji Večernjeg lista izabrali za najpopularniju TV damu 1994. godine. Nagradu, rad kipara Želimira Janeša, uručio joj je novinar RTV rubrike Arsen Oremović. U kategoriji TV gospodina pobijedio je Oliver Mlakar, a najbolja glumica Ena Begović na dodjelu je pristigla s pretpremijere “Trilogije o Agamemnonu” odjurivši sa svojom Ružom na treći čin predstave. Večernjakovci su za najboljeg glumca izabrali Filipa Šovagovića koji je na dodjeli doznao da mu je glavni konkurent bio njegov otac Fabijan. Maja Blagdan slavila je kao najbolja pjevačica, a kao najvećeg mladića hrvatske estrade novinarka Nevenka Mikac predstavila je Olivera Dragojevića uručivši mu Večernjakovu ružu za najboljeg pjevača. Večer se nastavila u dance ritmu, koji je bio iznimno popularan devedesetih, nakon što se na pozornicu popela najbolja grupa u 1994. E.T. čija je pjevačica Vanna godinu poslije dobila Ružu kao najbolja pjevačica. Voditeljica prve dodjele Večernjakove ruže bila je Daniela Trbović kojoj je sljedeće godine pripala Ruža kao najpopularnijoj TV dami.
Te je godine, kao i u mnogo godina koje su uslijedile, redakcija Večernjeg lista bila zatrpana vrećama s poštanskim dopisnicama na kojima su bila imena favorita, a slali su ih čitatelji Večernjaka. Glasanje kuponima aktualno je i danas, a osim na taj način, glasati se može i pozivom te slanjem SMS-a. Lanjskog prosinca Večernji list uputio je javni poziv svim TV i diskografskim kućama te radijskim postajama da nominiraju svoje djelatnike i emisije za ovu prestižnu nagradu. Odluku o nominiranima uskoro će donijeti žiri u čijem su sastavu Mirjana Žižić, pomoćnica glavnog urednika Večernjeg lista i voditeljica projekta Večernjakova ruža, urednici u Večernjaku Anamarija Kronast i Goran Gerovac, novinarke Večernjeg lista Maja Car i Ivana Carević, slikar i glazbenik Ivica Propadalo, producent Nikša Bratoš, poduzetnik i investitor Saša Cvetojević, znanstvenik Boris Jokić, te skladatelj i producent Tomislav Mrduljaš. Žiri ima ključnu ulogu u osiguravanju kvalitete i relevantnosti nominacija, dok čitatelji svojim glasovima odlučuju o pobjednicima. Ovakav sustav omogućio je uravnotežen pristup između stručne procjene i uključivanja šire javnosti, što svakako doprinosi transparentnosti i relevantnosti nagrade.
Od samih početaka organizacija svake nove dodjele Večernjakove ruže uvijek je bila izazov, no Ruža koja se dodjeljivala 2020. za ostvarenja postignuta godinu prije bila je uistinu jedinstvena jer se zbog pandemije dodjeljivala virtualno, prvi put u Hrvatskoj. Izravni televizijski prijenos iz HNK bio je bez publike, prezentera i nominiranih, a na propisanoj distanci na pozornici praznog kazališta bili su samo voditelji Doris Pinčić i Duško Ćurlić (koji je u povijesti Ruže najviše puta bio u ulozi voditelja dodjele ove prestižne nagrade). Prezenteri su uključivali putem Skypea i najavljivali nominirane, glazbenici su pjevali iz svojih domova. Bilo je straha hoće li veza pucati, no sve je prošlo besprijekorno, a reakcije su bile fantastične. Laureati posebne Ruže bili su Tony Cetinski kao glazbenik godine, Zoran Šprajc kao televizijska osoba godine dok su najviše glasova čitatelja za radijsku osobu godine dobili Marko Bratoš i Hrvoje Kečkeš za “Jutarnji klub” Narodnog radija. Jelena Miholjević dobila je Ružu za glumačko ostvarenje, a novo lice godine bila je glumica Tara Thaller. Televizijska emisija godine bilo je “Provjereno” Nove TV, a radijska emisija “”Povratak u budućnost” Roberta Marekovića emitirana na Hrvatskom radiju.
Nakon dvije pandemijske godine Večernjakova ruža 2022. vratila se u “staronormalnu” kolotečinu, s dupkom punim Hrvatskim narodnim kazalištem. Budući da je u svojoj povijesti uvijek išla ukorak s vremenom te je godine osmišljena i nova kategorija – Digitalna Ruža – koja je pripala JoomBoosovoj teen seriji “Teini dnevnici”. Ova stalna prilagodba kategorija i kriterija kao i transparentnost cijelog procesa od nominacije do dodjele Večernjakove ruže svako su pridonijeli velikom ugledu nagrade te očuvanju povjerenja javnosti.
– Po meni je najveća snaga Večernjakove ruže upravo u načinu na koji se glasalo nekad i na koji se glasa danas. U tome je Ruža bila kod nas prva i originalna. Naime, biti nominiran i na kraju i dobiti nagradu zahvaljujući glasovima ljudi, tvoje publike, a ne nekog žirija ili komisije, politike ili tko zna koga drugog, e to je stvarno divan osjećaj. U Americi bi ekvivalent Ruži bio People’s Choice Awards. Na Ružu nosim samo lijepa sjećanja – rekao je o Ruži najtrofejniji dobitnik te nagrade, glumac Goran Višnjić koji je u ovih 31 godinu od prve dodjele osvojio osam Večernjakovih ruža. Čitatelji Večernjeg lista još su na kuponima u novinama ispisivali njegovo ime, a potom bi ih izrezivali i lijepili na dopisnice pa poštom slali u redakciju. Radijski voditelj Trpimir Vicković Vicko Ružu je osvajao sedam godina zaredom, a Oliver Mlakar, Barbara Kolar, Nensi Brlek i Prljavo kazalište dobili su po pet Večernjakovih ruža. Uoči lanjskog 30. rođendana Večernjakove ruže svaki je dobitnik s najviše Ruža dobio još jednu, posebnu Zlatnu Večernjakovu ružu.
Uskoro nominacije
Najviše je Ruža u jednoj večeri primio Jasenko Houra. U godini kad se dodjeljivala i Ruža stoljeća na pozornicu je izlazio tri puta, da primi nagrade za najbolju pop-rock grupu u 1999., najbolju grupu u cijelom stoljeću te za pjesmu “Mojoj majci”, koja je po izboru čitatelja Večernjeg lista najbolja pjesma u 20. stoljeću. Ruže stoljeća pripale su i TV voditeljima Helgi Vlahović-Brnobić i Oliveru Mlakaru, glumcima Ani Karić i Borisu Dvorniku, pjevačima Terezi Kesoviji i Oliveru Dragojeviću. “Tko pjeva zlo ne misli” izabran je za najbolji film, a “Gruntovčani” za najbolju seriju proteklog stoljeća. Na dodjeli održanoj četvrt stoljeća od pokretanja Večernjakove ruže uručene su i dvije posebne nagrade, Ruža za životno djelo te zlatna Ruža. Prva je pripala legendarnom Oliveru Mlakaru, a druga glazbenoj divi Josipi Lisac.
Uskoro će biti objavljena imena nominiranih za Večernjakovu ružu, najprestižniju i najdugovječniju medijsku nagradu koja ove godine slavi svoj 31. rođendan. Nakon objavljenih nominacija na potezu su vjerni čitatelji Večernjaka čiji će glasovi odlučiti o najboljima u 2024. u svakoj od osam kategorija. Tko su oni, doznat ćete 11. travnja u izravnom televizijskom prijenosu iz Hrvatskog narodnog kazališta na Prvom programu HTV-a.