Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 50
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
20.12.2020. u 12:40

Bude li novac loše uložen, protraćen, dug će postati neodrživ, jer ulaganja neće proizvesti rast. Bude li dobro uložen, doći će do ekonomskog rasta i državni dug neće biti dodatan teret.

Postoji drugi val ne samo pandemije već i ekonomske krize. Globalna ekonomija približava se litici. U prvom valu poduzeća su bila u krizi likvidnosti, a u drugom nailaze na problem nesolventnosti. Temu o obnovi poduzeća poslije pandemije predstavio je na sastanku zemalja G30 bivši predsjednik Europske banke Mario Draghi.

Ulazi se u novo razdoblje u kojem će se morati birati što spasiti, a što pustiti da propadne, što bi moglo duboko izmijeniti ekonomiju. Do sada je sve dobro učinjeno, kaže, ali ulazimo u mnogo osjetljiviju fazu. “Tko će odlučivati koje kompanije treba spasiti?”, pita se Draghi. Ova kriza bez presedana izazvala je veliku konfuziju i već je stavila u teško iskušenje državne proračune. Jednostavnih recepata nema i ne može se preporučiti koju ekonomsku politiku slijediti.

“Postoji opasnost o stvaranja velikog broja ‘zombi’ tvrtki”, kaže Draghi. Ta će poduzeća jedva preživljavati uz državnu pomoć, što će samo još više utjecati na državni dug. Možda je bolje takva poduzeća pustiti da propadnu, s tim da se ljude u njima zbrine, nego ih umjetno održavati na životu. S druge strane treba pomoći tvrtkama koje bi mogle napredovati i na taj način potaknuti ekonomiju. Vjerojatno će vlade morati odlučivati o opstanku pojedinih poduzeća.

Još jedno od ključnih pitanja odnosi se na državne dugove i ulaganja. Održivost državnog duga u nekoj zemlji bit će ocijenjena na temelju ekonomskog rasta, dakle na temelju načina na koji će biti uložena sredstva plana Next Generation EU. Bude li novac loše uložen, protraćen, dug će postati neodrživ, jer ulaganja neće proizvesti rast. Bude li dobro uložen, doći će do ekonomskog rasta i državni dug neće biti dodatan teret.

Osim toga, budu li državna ulaganja dobro usmjerena, privući će i privatne ulagače. Sve se čini jednostavno, ali izbor će biti težak, posebno u vezi s tim koja poduzeća pustiti da propadnu, a koja spasiti. Već su, primjerice, propale mnoge avionske kompanije i propast će i mnoge druge. Koje tvrtke u Hrvatskoj nemaju perspektivu? Ekonomija više nigdje neće biti kao prije pandemije.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije