Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Zašto se s nostalgijom prisjećamo lošijih vremena

Nitko se nije morao brinuti za posao, nije se morao brinuti hoće li prvog dobiti plaću jer mogućnost da tvrtka ode u bankrot bila je ravna nuli.
07. studenoga 2019. u 21:44 13 komentara 1237 prikaza
Angela Merkel
Foto: ROBERT MICHAEL/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Tridesetogodišnjica pada Berlinskog zida, a posebice intervju koji je tim povodom Der Spiegelu dala njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je, za razliku od predsjednice Grabar-Kitarović, doista odrasla s one strane željezne zavjese, pokazala je kako i danas postoji podjela na dvije Njemačke, istočnu i zapadnu. Ne doduše u geografskom ili političkom smislu, ali u smislu razine ekonomske razvijenosti, a pogotovo u smislu razumijevanja nekadašnjeg života bivših “istočnjaka”.

vrećice, more Zaštita okoliša Njemačka uvodi potpunu zabranu plastičnih vrećica

Režim nekadašnjeg DDR-a bio je, bez ikakve sumnje, represivan, ali ne i bez svojih čari. Zapadni Nijemci još ne mogu shvatiti da na istoku, u “oazi komunističkog socijalizma”, nije sve bilo tako crno i sivo. Primanja su bila niska, nisu se vozili Mercedesi i Opeli, već Trabanti i Wartburzi, no život je imao svojih svijetlih strana.

Nitko se nije morao brinuti za posao, nije se morao brinuti hoće li prvog dobiti plaću jer mogućnost da tvrtka ode u bankrot bila je ravna nuli. Nitko nije morao strepjeti da će mu tvrtka biti gospodar života, da će ga šef zvati u bilo koje doba dana ili noći, nitko se nije morao brinuti na koji će način financirati školovanje svoje djece.

Berlinski zid | Autor : DPA/Pixsell Foto: DPA/Pixsell

Uostalom, “istočnjaci” su nakon odlaska u mirovinu mogli i putovati na zapad jer tada više nisu bili neophodni “razvoju socijalističkog društva”. Svega se ovog danas sa sjetom sjećaju brojni Nijemci na istoku države, bar one starije generacije koje se danas bore za preživljavanje i opstanak na tržištu.

Angela Merkel za 5 godina Njemačka vlada produljila program subvencija za kupnju električnih vozila

Sve ovo pokazuje da i Njemačka, najrazvijenija zemlja Europe, dijeli isti sindrom s nizom nekadašnjih komunističkih ili socijalističkih zemalja, sindrom nostalgije. U Hrvatskoj je to sindrom jugonostalgije, gdje je “sve bilo bolje”, bar u očima onih umirovljenika koji danas kopaju po smeću ili radnika koji štrajkovima traže plaće. Čak i u Rumunjskoj ima cijeli niz nostalgičara koji sa sjetom misle o komunizmu iako je u to vrijeme Ceauşescuov režim bio jedan od najnehumanijih na planetu. I nije stoga čudno što dio istočnih Nijemaca s nostalgijom razmišlja o prošlim, svršenim vremenima. Iako, realno, to vrijeme nipošto nije bilo bolje nego današnje.

KiK katalog
PROMO
Prolistajte novi KiK katalog i ne propustite super akcije!
  • Avatar Zvjerinjak
    Zvjerinjak:

    Ma čekaj malo! Ako umirovljenici i radnici u Hrvatskoj s nostalgijom gledaju na Jugu, tko su onda oni ostali kojima Juga ne fali. Umirovljenika je više od milijun, radnika oko 2,5 milijuna. Tko pripada onom ostatku i kako to da ... prikaži još! su na vlasti oni koji su sretni da Juge više nema?

  • Avatar nisamsavrsen
    nisamsavrsen:

    Čovjek je društveno biće, a ranije je bez obzira na uredenje bilo više vremena i mogućnosti za druženja, razgovore, ples, izlete... Danas je tehnološki razvoj uz dobre strane donio i otuđenost. Gledam cure i dečke u kafićima, svatko gleda u ... prikaži još! svoj mob i ne razgovaraju. Kada kažem da je prije bilo bolje, ne mislim na društveno uređenje, nego isključivo na kvalitetu međusobne komunikacije.

  • aabbcc:

    Socijalne razlike, klasno drustvo i to je to nezadovoljstvo. Nekada su svi bili podjednako isti, svi imali ili svi nemali npr. benzina. Danas neki ga imaju da ne mogu potroziti a neki nikada ni vidjeti ni natociti pa ni kruha ... prikaži još!a se najesti a tek vise od toga.