Premium Povodom lansiranja novog portala, Vecernji.hr svim čitateljima daruje mjesec dana besplatnog Premium sadržaja!
Naslovnica Premium Kolumne

Zašto je daytonska država u najvećoj poslijeratnoj krizi?

Bošnjački političari zaratili su sa svojim susjedima. Svaku inicijativu koja dolazi od Hrvata i Srba dočekuju s velikim otporom
21. veljače 2017. u 13:40 0 komentara 3922 prikaza
Daytonski sporazum
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

S Hrvatskom i Srbijom preko koridora Vc BiH planira gradnju nekoliko velikih mostova. Za razliku od tih betonskih, politički mostovi sa susjedima i unutar BiH sve se više urušavaju. Ponovljeni su izbori u Stocu gdje su Bošnjaci opet Hrvatima htjeli izabrati predstavnika. Ali nisu uspjeli. Donesena je odluka o reviziji tužbe prema Srbiji. Srbi bojkotiraju. Parlament EU ponudio je federalizaciju BiH kao rješenje.

Bošnjaci je ruše... Svi ovi događaji još su više podijelili Bošnjake, Hrvate i Srbe u BiH, ali i posvađali BiH s prvim susjedima. BiH se tako našla u najvećoj poslijeratnoj krizi u prilično velikoj konkurenciji kriza koje se smjenjuju jedna za drugom protekla dva desetljeća.

Bošnjački političari zaratili su sa svojim susjedima. Svaku inicijativu koja dolazi od Hrvata i Srba dočekuju s velikim otporom. Traže načine kako ih tužbama i političkim pritiskom što više oslabiti. Pokušavaju agresivnom politikom anulirati činjenicu da su početak rata i raspad bivše države dočekali nespremni i zbog toga platili visoku cijenu.

Nezavršeni rat, koji je u Daytonu prekinut, nastavljen je u miru nekim drugim sredstvima Jozo Pavković Narodi obilježavaju teritorij. nakon rata 'nikla' 2143 spomenika Međugorje Jozo Pavković BiH je pod prinudnim upraviteljima, sada ga dobiva Međugorje

Veliku nestabilnost u BiH stvara taj pokušaj da se u miru nadoknadi izgubljeno u ratu. Bošnjaci su se od žrtve pretvorili u gospodara države. I s te pozicije odnose se prema drugim konstitutivnim narodima. Zabrinjavajuće je što kod bošnjačkih političara nema stvarne podjele na lijeve i desne, iako se formalno deklariraju kao narodnjaci, socijaldemokrati, liberali... U političkoj realnosti postoje samo nijanse u zagovaranju građansko-unitarne BiH. Države po njihovim pravilima.

I Srbi apsolutno ne pokazuju stranačke podjele oko strateških stvari. Svi kao jedan brane svoj entitet i odnose sa Srbijom. Hrvati, pak, priželjkuju svoj entitet koji im je uskratila međunarodna zajednica zbog njihovih kalkulacija prije 20 godina. I već odavno su se okupili oko jedne stranke i tako kao najmalobrojniji brane svoja prava. Nitko nikome u BiH ne vjeruje. Vlada zakon jačega.

Nažalost, zbog ovakve političke situacije gospodarstvo i pozitivne promjene, a najviše napredak prema EU, potpuno su u drugom planu. Antieuropske snage u BiH nadglasale su one europejce koji se bore da postanemo europski, dobronamjerni susjedi.

Upravo gospodarski projekti mogli bi uvezati i regiju. U planu su brza cesta Sarajevo – Beograd i most Ljubovija – Bratunac koji će BiH povezivati sa Srbijom te s Hrvatskom u Svilaju i Gradišci. Ujesen se počinje graditi Pelješki most. Sve je spremno za početak izgradnje autoceste od Sarajeva do Počitelja. Brza cesta gradit će se i kroz Lašvansku dolinu.

Svi ovi graditeljski pothvati sigurno će pomoći gospodarstvu da se brže razvija, ali ono što je BiH prioritetnije i važnije jesu unutarnji mostovi povjerenja među narodima. Umjesto da ih se gradi i obnavlja, oni svakodnevno pucaju. Prijete ruševine. Politički topovi gađaju u ono malo temelja, nosećih stupova, koji su opstali u ratu ili obnovljeni u poraću. Nažalost, i ove mostove je, baš kao i betonske, jeftinije, lakše i brže rušiti nego graditi.      

>> 'U BiH nije uspostavljen pravedni mir nego je ozakonjeno etničko čišćenje'

>> Vladajuća srpska stranka poručila Čoviću da njegovi prijedlozi ne dolaze u obzir

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.