Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić jedan je od najaktivnijih članova tima premijera Tihomira Oreškovića. Po preuzimanju dužnosti suočio se s migrantskom krizom, a posljednjih dana od njega se traži da provede smjene u MUP-u što on nije učinio. Bude li ga netko pritiskao, takav će slučaj, kaže, prijaviti jer je to protuzakonito.
Tko je odgovoran za rad MUP-a – vi ili Tomislav Karamarko?
Prvi potpredsjednik Vlade ima ulogu koordinacije sigurnosnih službi, a ministar je odgovoran za svoje ministarstvo. Najbitnije je da zajedno surađujemo.
Zašto vam onda čelnik Domoljubne koalicije poručuje da morate smijeniti neke ljude?
To ćete morati pitati njega.
Zar vam se ne plete u kadrovsku politiku?
Ovom poslu pristupio sam tako da smatram da najprije moram izvršiti detekciju stanja, napraviti sve nužne pripreme i tek onda krenuti u realizaciju koja će vjerojatno podrazumijevati i promjene određenih kadrova. Kada i kako će to biti – moja je odgovornost.
Je li od vas izrijekom traženo da smijenite određene ljude?
Ne, to su poruke preko medija. Smatram da to nije prostor za razgovor ljudi koji sjede u Vladi.
Božo Petrov kaže da ne osjeća Karamarkove pritiske, ali da ih možda vi osjećate. Pa, osjećate li pritiske?
Ja ih ne osjećam.
Jeste li vi prvog potpredsjednika pitali koga trebate smijeniti?
Nisam, ali hoću. Prvom prilikom kad se vidimo. Zaista nemam negativan odnos s njim, ali volio bih znati o čemu je riječ.
U medijima se spominje da se traži smjena ravnatelja policije Vlade Dominića. Je li on počinio ikakvo kazneno djelo?
Treba detaljno ispitati slučaj gospodina Dominića, jer najgora stvar je ljude unaprijed osuđivati putem meija. Pristup ovom poslu treba biti ozbiljan, ljude treba uvažavati i u skladu sa mjerljivim i jasnim sustavom prilagođavati kadrove. Tek kad se napravi takav sustav, treba mu pridružiti kadrove.
Ako ravnatelj nije počinio kazneno djelo ni stegovni prijestup, onda je, prema Zakonu o policiji, jedini način da ga “maknete” taj da ga pozovete i kažete mu: “Čuj, Vlado, vrijeme je da sam tražiš razrješenje...” Biste li to učinili?
Postoji cijeli niz ograničenja za njegovo razrješenje koji su upravo zbog takvih situacija i postavljeni. I dobro je da jesu jer to znači da poštuju čovjeka i struku. Nisu bitna imena i prezimena, bitno je da je MUP u funkciji svih građana bez obzira na političku opciju.
Koliko će vam vremena trebati da stvorite takav sustav?
Bit ćete iznenađeni brzinom. Vjerujem da se u sustavu nalaze izuzetno vrijedni i sposobni ljudi, ali oni su negdje u sredini, kamo su došli zbog svoje sposobnosti, a nisu mogli dalje zbog političkih ili nekih drugih pritisaka. Možete li vjerovati da u ovom trenutku u MUP-u ima čak 109 ljudi koji zadovoljavaju formalne uvjete za mjesto glavnog ravnatelja policije? To je neodrživo, moramo napraviti sustav koji će u svakom trenutku imati maksimalno deset ljudi s takvim uvjetima. Tek je u tom trenutku, možda, politici dopušteno da bira koga će postaviti. Namjera mi je ojačati poziciju policajca jer on je u ovom trenutku na dnu društvene ljestvice kada se govori o odori. I to se mora žurno promijeniti.
Kada ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske kaže četnici, onda veliča te ljude i oni se osjećaju ponosnima
Drugi čovjek čija se smjena traži jest šef policijskog USKOK-a Mario Bertina. Je li u njegovu radu uočen propust, istražuje li se neki njegov krimen?
Zbog posla koji obnašam i načina na koji to radim s čovjekom nisam uspio ni razgovarati. Imam druge prioritete. Naravno da će se i slučaj gospodina Bertine detaljno ispitati i istražiti.
Spominjalo se da je Bertina zloupotrijebio policijske kobre za praćenje Milijana Brkića.
Da samo znate kakvih sve priča ima. Ali, ponavljam, čovjek je prije svega čovjek. Postoje procedure kojima se utvrđuje je li netko kršio zakon. I ja ću to poštivati.
Govorilo se i da će vam Brkić biti zamjenik. Je li s vama netko razgovarao o tome?
Došlo mi je do ušiju i ništa više od toga. Kada će nam se i tko pridružiti kao zamjenik, stvar je koalicijskog partnera. U ovom trenutku ne znam postoji li ikakav prijedlog. Tko god dođe, vjerujem, radit će. I to puno.
Tko je donio odluku da se ponovno krene u preispitivanje diplome Milijana Brkića?
Jedini racionalan i prihvatljiv put u ovom slučaju jest ponovni postupak. I tu gospodin Brkić uopće nije bitan. Pristup je takav u odnosu na počinjeno djelo. U nastupnom obraćanju za javnost rekao sam kako želim da sustav funkcionira tako da se određeni događaj “stavi u zakonsku mašinu”, definira se mjera i tek kad se ona odredi, da joj se pridruži ime i prezime. Sve obrnuto je pogrešno. U ovom kontekstu, znači, imamo problem. Nije tu samo riječ o Milijanu Brkiću, imamo 24 čovjeka čiji su postupci vraćeni zbog formalne pogreške u proceduri.
Znači, nitko nije izvukao iz ladice upravo Brkićevu diplomu, a sve ostale ostavio na čekanju?
Bože sačuvaj. Meni uistinu nije bitno koje će se ime na kraju vezivati uz koje djelo.
Kažete da ne osjećate pritiske prvog potpredsjednika. No sada su s Pantovčaka krenule informacije da na obilježavanju 25. obljetnice prvog oružanog sukoba u Pakracu niste dali predsjedničinu izaslaniku generalu Mladenu Markaču da govori posljednji, kako je trebalo biti po protokolu.
To je tolika nekorektna neistina da je uopće ne želim komentirati.
Je li bilo kakvih prijepora s generalom Markačem?
Ne. Na terenu je bilo sasvim dobro, razgovarali smo, nisam osjetio da nešto ne valja. Ta me informacija objavljena na portalu dočekala kad sam se vratio. Zamolio sam Ured predsjednice da ispita situaciju i da svoje mišljenje. Smatram ovo političkim podmetanjima, slobodno možete kontaktirati generala Markača i pitati ga što je istina.
Zamjerilo vam se i što ste na tom skupu neprijateljsku vojsku nazvali nesretnicima.
Kada ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske kaže četnici, onda veliča te ljude i oni se osjećaju ponosnima. A ja to ne želim. Obično ih nazivam nesretnici, jadnici ili kokošari. S druge strane ljudi koji koriste riječi četnici, ustaše, partizani na neki način hrane usku poziciju u društvu. Smatram da je to sebično.
Spočitava vam se da i ste u HRM pristupili “tek u listopadu ‘91.”
Neke okolnosti obrambene strategije RH su tražile od mene da postupim tako. Kad govorim o domoljublju, podrazumjevam životni sustav vrijednosti koji podrazumjeva čast, dostojanstvo, poštenje, odanost i zajedništvo. Svi ovi problemi s kojima se danas susrećemo proizlaze upravo iz životnog sustava vrijednosti i od ljudi koji ne poznaju ni čast ni dostojanstvo ni poštenje i odanost. A pogotovo ne zajedništvo. Znači, ni domoljublje im nije svojstveno. Domoljublje ‘91. iskazali su ljudi koji su bili tamo gdje je trebalo biti. Domoljublje danas se iskazuje na jedan drugi način. I to narod prepoznaje. Zaista je krajnje vrijeme da ljudi koji nemaju veze s domoljubljem da se stave tamo gdje im je mjesto.
Kako gledate na političku situaciju u Hrvatskoj? Ima li sukoba među koalicijskim partnerima?
I lijeve, i desne, i srednje, i gornje i donje želim svrstati u dobre i nedobre. Ovoj mentorskoj politici želim suprotstaviti politiku slobodnog izbora. U ovom trenutku imamo mentorski definirane strukture čiji je sustav odgovornosti usmjeren prema gore, prema stranačkim uspravnicama, a to treba okrenuti. Oni moraju imati odgovornost prema onima koji su ih birali i trebaju ovisiti o njima. I zato pozivam sve, pogotovo one koji apstiniraju i one samoostvarene ljude u svojim životnim zanimanjima, da uđu u politiku jer u ovom trenutku Hrvatska treba upravo njih.
Je li vi to kao i Darinko Kosor zazivate izvanredne izbore?
Ne. Cilj mi je poručiti ljudima da moraju prepoznati osobnu odgovornost za situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi.
Njemački mediji objavili su karte novih izbjegličkih ruta koje idu preko Crne Gore i BiH u Hrvatsku.
Alternativa prema BiH iz sadašnje je perspektive besmislica. Što će biti sutra, ne znam. Ali, napravit ćemo sve da do toga ne dođe. U tom je smjeru išao i prijedlog uporabe vojske, no ne da ona bude na granici, nego zato da dignemo ljudski potencijal koji će moći odgovoriti svemu što nas možda očekuje. No u ovom trenutku s policijom uistinu možemo riješiti sve. Mi smo spremni, nema razloga za brigu. Naša obveza je Schengen i pristupit ćemo na taj način da zadovoljimo odredbe schengenskog koda. Tema migranata u ovom trenutku iziskuje odstupanja od schengenskog koda, no on je naša obveza, a mi napokon svoje obveze moramo i izvršavati.
>> Ministar Vlaho Orepić u Pakracu nije dao da general Mladen Markač govori zadnji
Orepiću dobro radiš!