Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Velike krize uvijek slijede velike promjene

Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je u proteklih 40 godina bio čuvar strogosti prema državnom dugu, u svom Fiscal Monitoru 2020., prvome u eri COVID-19, iznosi kako državna ulaganja u iznosu od jedan posto BDP-a mogu dovesti do sedam milijuna izravno i još 20 milijuna neizravno novozaposlenih te do povećanja privatnog ulaganja više od 10 posto.
17. listopada 2020. u 21:36 0 komentara 909 prikaza
Papa Franjo
Foto: ©MASSIMILIANO MIGLIORATO/IPA/PIXSELL/IPA/PIXSELL

Krhkost svjetskog sustava pred pandemijom koronavirusa pokazala je da se ne može sve riješiti slobodnim tržištem, napisao je papa Franjo u najnovijoj enciklici “Svi smo braća” i naglasio kako financijske špekulacije i laka zarada kao temeljni cilj nastavljaju činiti pokolje.

Koronavirus u Francuskoj PROBIJENA GRANICA Može li koronavirus presuditi izbore u SAD-u? Već treći dan zaredom bilježe se rekordi u Europi i svijetu

Mnogi ekonomisti smatraju da pandemija koja je ugrozila ekonomiju u cijelom svijetu neminovno dovodi do promjena. I do sada su velike krize pridonosile ekonomskim promjenama. Velika kriza početkom 1930-ih godina proizvela je keynesijanizam i državnu intervenciju. Drugi svjetski rat otvorio je put socijalnoj državi (welfare), a naftna kriza 1970-ih dovela je do politike neoliberalizma. Kakve nas promjene očekuju poslije koronavirusa?

Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je u proteklih 40 godina bio čuvar strogosti prema državnom dugu, u svom Fiscal Monitoru 2020., prvome u eri COVID-19, iznosi kako državna ulaganja u iznosu od jedan posto BDP-a mogu dovesti do sedam milijuna izravno i još 20 milijuna neizravno novozaposlenih te do povećanja privatnog ulaganja više od 10 posto. Nadalje kažu treba preispitati kontrapoziciju između državnog zdravstva i ekonomije. Pojednostavnjeno, to znači preinačiti histerično upozorenje da ćemo, budemo li previše pazili na zdravlje, umrijeti od gladi. Takvo tumačenje nije točno jer, ako se ljudi budu plašili bolesti, neće raditi.

Bjelovar: U znak prosvjeda ugostitelji simbolično na sat vremena zatvorili objekte RAD IZA PONOĆI Stožer lancu brze hrane dozvolio rad iza ponoći, Ceh ugostitelja traži jednak tretman za sve

MMF i o pitanju zaštite okoliša, o čemu ne žele ni čuti tzv. desničarski ekonomisti, kaže da se može i mora doći do nulte emisije ugljika do 2050. Kao što nema kontrapozicije između zdravlja i ekonomije, tako nema kontrapozicije između dekarbonizacije i razvitka. Analiza MMF-a razbija tabu da državna intervencija u ekonomiji smanjuje njezinu učinkovitost, da je ekonomski interes ispred zaštite zdravlja i da je zaštita okoliša stvar ljevičarskog elitizma i protiv razvitka.

Možda je najpravednije da država pomogne privatnom sektoru u postizanju boljih rezultata, što ne znači odmah intervencionističku državu. Jer tržište samo ne može sve riješiti.

Mirko Drašković
18 bjegunaca
Europol objavio fotografije najtraženijih seksualnih predatora, među njima je i Hrvat
r
OHR SAVJETNIK
Rozaceja: Crvenilo lica – možemo li ga sakriti?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.