Statističke analize otkrile su da je meksički narko-rat doveo do povišene stope ubojstava, a znanstveno istraživanje do zaključka da je hrana bogata vitaminima zdravija od one siromašne vitaminima.
Postoje istraživanja koja pročitamo i jedini zapanjujući faktor, baš kao kod navedenih, je da su se uopće trebala provoditi s obzirom na to da je korelacija jasna. S druge strane redovito smo bombardiranim neobičnim naslovima tipa “konzumacija žumanjaka jednako je štetna kao i pušenje”.
Detaljnijim čitanjem istraživanja postaje jasno da se radi o vrlo malenom statističkom uzorku, te da kod grupe koja ima štetne posljedice od pretjerane konzumacije žumanjaka nije jasno je li to jedini razlog ili kombinacija više faktora.
Danas se sve istražuje s uglavnom konfliktnim zaključcima – što jesti i kako vježbati, što je dobro i što je loše, da bi opet neko novo istraživanje to dovelo u pitanje. Igranje s podacima da bi se dobio što bombastičniji zaključci, čini se karakterizira veliku količinu društvenih istraživanja. Možda i često citirana rečenica nije daleko od istine - da je i znanost samo zbroj trenutno važećih zabluda.
Potreban je oprez u baratanju tim podacima jer je mogućnost manipuliranja velika. Časopisi, ovdje govoreći o stručnim publikacijama, često samo objavljuju ako su rezultati doveli do iznenađujućih i neočekivanih otkrića što rezultira poticanjem znanstvenika da vrlo tendenciozno prilagode svoju metodologiju ne bi li došli do željenih rezultata.
Ponekad je ta zanimljiva činjenica prenaglašena, zanemarujući njezin realni kredibilitet koji se najbolje može utvrditi studijama koji određene eksperimente repliciraju.
Tu dolazimo više problema – jedna studija otkrila da čak 70% znanstvenika koji su sudjelovali u ponovnim istraživanjima nisu došli do istih rezultata, da su ponovljena istraživanja vrlo skupa, da gotovo polovica ne može biti ponovljena, da su slabo financirana i generalno od manjeg interesa – u bilo kojem otkriću bitno je tko je prvi, ne tko je to kasnije potvrdio.
Mediji tu nerijetko selektivno biraju citate iz šireg konteksta istraživanja ne čitajući više nego početni sažetak. Tako su se u jednom trenutku pojavili napisi da pravilo od tri sekunde (ako nam hrana padne na pod i podignemo je unutar tri sekunde, bakterije se nisu primile i hrana je sigurna je za konzumaciju) potvrđeno znanstvenim istraživanjima. Podrobnijom analizom jasno je da postoji hrana s manjim udjelom vode primjerice keks koja ne prima istu količinu i tip bakterija kao hrana s puno šećera i vode poput sladoleda. Što ne znači da je zdravo i u jednom slučaju.
Zanimljivo je da je studiju financirala Vileda uz zaključak da bismo trebali podove prati svakodnevno i vrlo često mijenjati krpu za čišćenje. Znanstvena istraživanja svakako bi trebala utjecati na naše odluke, ali ne bismo ih trebali izvlačiti izvan konteksta njihova nastanka, financiranja i statističkog uzorka. Povjerenje je dobro, kontrola još bolja.
Površno, nejasno, nepovezano - upravo kao i tema o kojoj je ovaj tekst napisan s isključivim ciljem kupljenja honorara.