Naslovnica Premium Kolumne

Mogu li nosivi uređaji povezani s internetom predviđati bolesti?

Usprkos svim istraživanjima, moderna medicina još ne može predvidjeti tko će i od čega oboljeti
03. veljače 2018. u 13:58 5 komentara 4159 prikaza
Foto: Sven Hoppe/DPA/Pixsell

U 21. stoljeću znatno se razvila industrija tzv. nosivih uređaja (engl. wearables) – “pametnih” elektroničkih uređaja koji se nose na tijelu ili odjeći.

umjetna inteligencija Analiza IGORA RUDANA Pripremite se! Stižu umjetna inteligencija, redefinicija novca, mijenjanje genetskih uputa...

Njihov vlastiti program, senzori i efektori omogućuju prikupljanje podataka o nosiocu te komunikaciju putem interneta sa središnjim sustavom pohrane i analize ili s drugim takvim uređajima. Područja primjene nosivih uređaja iznimno se brzo šire, a najveći je zamah postignut u praćenju i navigaciji u prostoru, u medicini, ali i u modnoj industriji.

Londonski modni dizajneri CuteCircuit predstavili su još 2004. godine na CyberArt festivalu u Bilbau prvi komad odjeće s ugrađenom elektronikom povezanom na Bluetooth. Košulja “HugShirt”, dizajnirana za prenošenje dodira na udaljenost, osvojila je tada glavnu nagradu festivala, a časopis Time uvrstio ju je među najbolje izume godine. CuteCircuit nastavilo je privlačiti pažnju dizajnirajući i kostim s LED rasvjetom za pjevačicu Katy Perry, koji je mijenjao boju tijekom nastupa. Dizajnirali su i prvu haljinu koja je izravno prenosila unose na Twitteru. Tu je haljinu naručio britanski operator mobilnih komunikacija EE u povodu uvođenja superbrze 4G mreže za mobilne telefone, a nosila ju je još jedna poznata pjevačica, Nicole Scherzinger. Iako je primjena u modnoj industriji pridonijela popularizaciji nosivih uređaja, najveće je zanimanje istraživača danas usmjereno prema njihovoj primjeni u medicini. Slušni aparati bili su možda i prvi nosivi uređaji u širokoj primjeni. Danas je razvijena i tehnologija “pametnih cipela” za slijepe, pri čemu su ulošci u cipelama povezani preko pametnih mobitela na Googleove karte. Prateći položaj osobe s oštećenim vidom, dijelovi uložaka vibriraju u pravom trenutku usmjeravajući osobu do zadanog cilja na karti. Slične tehnologije pomažu oboljelima od Parkinsonove bolesti za ispravljanje poremećaja u govoru. Narukvica za GPS praćenje može upozoravati liječnika ili obitelj da se osoba s gubitkom pamćenja udaljila od kuće ili pak odstupila od svoje uobičajene rute u šetnji i vjerojatno izgubila. Poznato je i da tjelesna aktivnost i dnevne navike značajno utječu na ljudsko zdravlje, ali ih je u medicinskim istraživanjima bilo teško mjeriti. Ispitanici u tim istraživanjima sami bi procjenjivali svoju razinu tjelesne aktivnosti, što je dovodilo do vrlo nepreciznih i vjerojatno netočnih zaključaka. Nosivi uređaji omogućili su revoluciju u istraživanjima utjecaja ljudske aktivnosti na zdravlje, prateći i pohranjujući informacije o broju prehodanih koraka, visinskoj razlici koju se uspjelo svladati, potrošenim kalorijama, brzini otkucaja srca ili krvnom tlaku. Noviji uređaji mogu pratiti i elektrokardiogram (EKG), moždane valove (EEG) i biosignale iz mišića (EMG) pa primjenu sve više nalaze i u vrhunskom sportu.

Najčešće imaju oblik narukvice ili ručnog sata, a najpoznatiji su Fitbit Flex, Jawbone UP, Samsung Galaxy Gear i Apple Watch. Agencija PriceWaterhouseCoopers u svom izvještaju 2014. godine procijenila je da već svaki peti odrasli stanovnik SAD-a ima takav nosivi uređaj. Usprkos svim istraživanjima, moderna medicina danas još uvijek ne može predvidjeti hoće li pojedina osoba s vremenom oboljeti od neke specifične bolesti ni u kojoj će se dobi to dogoditi. No, zahvaljujući golemoj količini informacija koje bi o milijunima ljudi mogli kontinuirano prikupljati nosivi uređaji te ih slati u središnji centar za obradu tih informacija, danas se otvara jedna sasvim nova i vrlo intrigantna mogućnost. Snažna bi računala mogla prikupiti, pohraniti i obraditi podatke o tome tko je u proteklom razdoblju, među milijunima ljudi s nosivim uređajima prikopčanima na središnju bazu podataka, obolio od neke bolesti.

Zatim bi se mogle usporediti zajedničke značajke svih oboljelih pa metodama umjetne inteligencije i sofisticiranim matematičkim algoritmima pronaći, među milijunima zdravih, one osobe koje su najsličnije nedavno oboljelima prema svim parametrima.

Tako bi se u osoba dobrovoljno uključenih u takvu mrežu mogli predviđati srčani i moždani udari, šećerna bolest, zloćudne i druge bolesti – koristeći se samo matematikom i statistikom te velikom količinom podataka o zdravlju drugih ljudi. Najugroženijima bi se mogla postali SMS poruka obavještavajući ih, npr., da su oni trenutačno, prema svim parametrima, najsličniji skupini ljudi koja je u prošlom mjesecu doživjela srčani ili moždani udar te ih hitno usmjeriti liječniku na temeljitu obradu. Takvo bi preusmjeravanje s liječenja na prevenciju financijski rasteretilo zdravstvene sustave, a poslovici “bolje spriječiti nego liječiti” dalo bi i jedan sasvim nov, moderniji prizvuk.

Pogledajte i robota Atlasa koji izvodi salto:

1 / 3
Robot Atlas
napredak Japanski i australski znanstvenici razvili krvni test za rano otkrivanje Alzheimera Dućani bez duše VIDEO Pogledajte dućan budućnosti! Igor Rudan Zanimanja budućnosti u digitaliziranom i automatiziranom svijetu
Kik
Prolistajte novi KiK katalog i ne propustite super akcije!

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar nisam_robot
    nisam_robot:

    Kad imas robote kojima daljinski upravljas onda nije tesko predvidjeti njihove "kvarove". Pozz, nisam_robot

  • Avatar Joco Udmanić
    Joco Udmanić:

    Ako budu mijenjali genetiku u RH ima posla ko u prići.

  • Amanda_Cox657:

    Nakon što sam prije četiri mjeseca otpustio moj stari posao, imala sam sreću saznati više o ovoj sjajnoj online tvrtki koja je bila spasilac za mene ... Oni nude rad na mrezži. Moja posljednja mjesečna plaćanja nakon što su radila ... prikaži još! s njima za 6 mjeseci bila je 30.000 dolara ... Velika je stvar bila da je jedini uvjet za posao temeljni tipkanje i pouzdan internet ... Ako mislite da bi to moglo biti za vas onda saznajte više ovdje ... >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> w­w­w.T­r­g­o­v­i­n­a­9.​C­o­m