Naslovnica Premium

'U slučaju napada na Petrokemiju Kutina će nestati s lica zemlje'

Petrokemijske tvornice spadaju u red najopasnijih industrijskih postrojenja na svijetu.
01. svibnja 2013. u 14:00 0 komentara 613 prikaza
Petrokemija (1)
Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Kada je 17. travnja malo poslije 8 sati uvečer zazvonio telefon u njegovoj obiteljskoj kući u okrugu West američke savezne države Teksas, 41-godišnji dobrovoljni vatrogasac Morris Bridges nije ni slutio što će se dogoditi.

Zapovjednik dobrovoljne vatrogasne brigade čiji je bio član zvao ga je da ga obavijesti kako je izbio požar u lokalnoj tvornici umjetnih goriva. Nakon kratkog razgovora Bridges se spremio, obukao svoje vatrogasno odijelo, pozdravio sa suprugom te prije izlaska iz kuće poljubio svog dvogodišnjeg sina Jamiesona. – Tata te voli – rekao mu je, sjeo u automobil i odvezao se prema buktećoj tvornici gnojiva. Više ga nikad nisu vidjeli. Morris Bridges jedan je od 15 poginulih u havariji tvornice West Fertilizer Company prije desetak dana u SAD-u. Riječ je o jednoj od najtežih industrijskih nesreća tijekom posljednjih godina u svijetu, a sanacija njezinih posljedica trajat će još godinama.

Katastrofa u SAD-u

Osim 15 poginulih, u eksploziji je ozlijeđeno više od 180 ljudi. Tvornica je sravnjena sa zemljom, a uništeno je više od 80 objekata koji su se nalazili u krugu od 2,1 kilometar od tvornice.

Među njima, uništena je i dvokatnica s više od 50 stanova. Još je stotinjak stambenih kuća, raznih javnih objekata i škola u širem krugu oštećeno, a o snazi eksplozije svjedoči i činjenica da su od udarnog vala popucali prozori na kućama u gradiću Abbotu, udaljenom 11 kilometara od epicentra eksplozije. Američka seizmološka služba u trenutku eksplozije registrirala je podrhtavanje tla ekvivalentno potresu snage 2,1 stupanj po Richterovoj ljestvici. Katastrofa u Westu, iako šokantna, nipošto nije iznenađujuća.

Petrokemijske tvornice spadaju u red najopasnijih industrijskih postrojenja na svijetu. Tijekom posljednjih stotinjak godina zabilježeno je više teških nesreća u takvim objektima, često i uz golem broj ljudskih žrtava. Još 1921. u eksploziji BASF-ove tvrtke u gradu Oppau poginula je 561 osoba, a ozlijeđeno ih je oko 2000.

Razlog tako velike opasnosti, kako objašnjava hrvatski stručnjak za terorizam Zoran Grgić, krije se u tehnološkom procesu proizvodnje u petrokemiji.

– Urea i amonijev nitrat najčešće su proizvođena umjetna gnojiva. Amonijev nitrat obično  se sintetizira iz amonijaka i dušične kiseline, rjeđe iz otopine amonijevih i nitratnih soli, flegmatičan je, otporan na trenje i udar, ali jednom kada se aktivira, gori s plamenom od 210° C i eksplodira s nevjerojatnih 5270 m/s.

Radi usporedbe, baruti su 10-ak puta sporiji, a vojni eksplozivi dvostruko brži. Zbog tog svojstva koristi se kao glavni sastojak industrijskih eksploziva jer nije prebrz te stigne “odraditi” rušenje. Pri takvim eksplozijama ostaje prepoznatljivi bijeli dim, za razliku od vojnih eksploziva koji daju prepoznatljivi crni. Raspadanjem, amonijev nitrat daje veliku količinu slobodnog vodika koji gori upečatljivo bijelom bojom. Dok se aktivirani dio eksploziva izdiže i dobiva novi kisik iz okoline, reakcija se nastavlja te nastaje “gljiva nalik nuklearnoj” – kaže Grgić.

Ipak, nakon nesreće u Westu, nužno se nameće pitanje sigurnosti najvećeg hrvatskog petrokemijskog postrojenja – kutinske Petrokemije. Ta tvornica kapacitetom i kompleksnošću barem je pet puta veća od one koja je eksplodirala u Teksasu.

Zona uništenja

Prema Grgićevu proračunu, u slučaju potpune havarije, u krugu od 2,1 kilometra od tvornice nastala bi zona potpunog uništenja, a preživjeli bi se mjerili u promilima.

Dakako, upravo zbog toga svako petrokemijsko postrojenje u svijetu opremljeno je kompleksnim sigurnosnim uređajima i protokolima. Zasad nema nikakvog razloga vjerovati da ti sustavi, kao i oprema, nisu u sigurnosno zadovoljavajućem stanju.

Ipak, kako posljednjih godina Petrokemija posluje uz znatne gubitke, neki su zabrinuti jer uz aktualne poslovne rezultate Petrokemija teško može poštovati investicijski ciklus koji zahtijevaju planovi modernizacije.

Tako, primjerice, pišući o događajima na prošlogodišnjoj skupštini dioničara tvrtke jedan od većih pojedinačnih dioničara Petrokemije Nenad Bakić piše: “Čuli smo da postoji usvojeni plan investiranja do 2017. koji uključuje nužna ulaganja zbog usklađenja s EU, postoji popis projekata za dobivanje okolišne dozvole do 2017., za što je potrebno oko 80-100 mil. kn godišnje, a 44 kao prošle godine sasvim je sigurno premalo. Možda griješim, ali čini mi se da iz postojećih operacija PTKM ne može generirati 480-600 mil. investicijskih kuna u šest godina...”

Dakako, temeljem spoznaje o slabijem tempu investicija ne može se zaključiti kako je sigurnost Petrokemije na bilo koji način ugrožena. Iako u Petrokemiji nisu odgovorili na upit Večernjeg lista o sigurnosnim procedurama u tvornici, nakon katastrofe u Westu logično se nameće nužnost reevaluacije takvih procedura.

Zoran Grgić smatra kako opasnost ne prijeti samo od nekog kvara na tvorničkoj infrastrukturi – kao što je vjerojatno bio slučaj u Teksasu.

– Smještaj za azilante je u Kutini, jedinoj tvornici umjetnog gnojiva u Hrvatskoj. Nije pitanje hoće li se, nego kada će se dogoditi teroristički napad. Kada se dogodi eksplozija, možda neće niti trebati slati spasioce dalje od Volodera i Banove Jaruge, grad Kutina prestat će postojati – poprilično zlokobno najavljuje Grgić. Nadajmo se da se to predviđanje ipak neće obistiniti.

>>Zagrepčanin u Teksasu: Svi smo mislili da nas netko bombardira!

>>Petrokemija će odsad kupovati jeftiniji plin

OPASNE TVORNICE 1. Eksplozija broda Gra

OPASNE TVORNICE

1. Eksplozija broda Grandcamp odnijela čak 581 život

Najveća petrokemijska havarija u povijesti. Brod s teretom od 2300 tona amonijeva nitrata eksplodirao je u luci Texas Cityja. Osim poginulih, 3500 ljudi je ozlijeđeno.

2. Crni dan najveće svjetske kemijske kompanije

Njemački BASF danas je u vrhu globalne kemijske industrije, no 1921. kompanija je doživjela jednu od najvećih industrijskih nesreća u povijesti. U eksploziji poginulo više od 560 ljudi.

3. Havarija zbog koje je i Sjeverna Koreja otvorila granicu

U travnju 2004. vlak, prevozeći teret amonijeva nitrata, eksplodirao u gradu Ryongchonu. Za pomoć žrtvama dopušten ulazak Crvenog križa u zemlju.

4. Tragična nesreća u žaru drugog svjetskog rata

 Eksplozija ‘samo’ 150 tona amonijeva nitrata u belgijskoj tvornici Tessenderlo 1942. godine bila je dovoljna da oduzme život 189 radnika i mještana tog gradića.

5. Kamion eksplodirao u Oregonu, krater ostao do danas

U ljeto 1959. kamion je, prevozeći 4,5 tona amonijeva nitrata i 2 tone eksploziva, sletio s ceste, a onda i eksplodirao. Nastao je krater 15 metara širok i punih 7 metara dubok

6. Nesreća zbog koje je cijena gnojiva u sad-u porasla 50%

Tvornica Terra International sa 5700 tona amonijeva nitrata otišla u zrak. Poginulo četvero ljudi, no sljedeće godine zbog manje proizvodnje cijena gnojiva u SAD-u porasla je 50%

7. Uništen Ocean Liberty, pet tisuća ljudi ozlijeđeno

Brod pun mineralnih gnojiva zapalio se i eksplodirao u luci Brest. Bilanca 26 poginulih i 5 tisuća ozlijeđenih. Vatra ugašena tek kad su francuski ratni brodovi paljbom potopili Ocean Liberty.

8. Meksička eksplozija koju nisu izazvali narkokarteli

Prije dvije godine na sjeveru Meksika eksplodirao je kamion s teretom amonijeva nitrata. Među poginulima i tri novinara lokalne TV stanice koji su prvi stigli na mjesto nesreće.

9. Nikad dokazan teroristički napad na tvornicu u Toulouseu

Tek nekoliko tjedana nakon napada na WTC u New Yorku eksplodirala tvornica gnojiva u Francuskoj. Istražitelji sumnjali na sabotažu, no zbog grešaka u istrazi dokazi izgubljeni.

10. Nesreća zbog koje je promijenjen naziv američkog gradića

Eksplozija tvornice Nixon Nitration Works u gradiću Nixonu 1924. bila je toliko zlokobna da su desetak godina kasnije stanovnici odlučili ime grada promijeniti u Edison.

Provala
OPREZA NIKAD DOSTA
Većina provala u domove ostane nerazriješena, lani je samo u Zagrebu bilo gotovo četiri tisuće provalnih krađa

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.