Naslovnica Premium Analize i intervjui

Trumpova je svemoć zauzdana, ali ipak mu se smiješi drugi predsjednički mandat

Demokrati su na međuizborima pokazali da još uvijek nemaju ni lidera ni poruke kojima se mogu uspješno suprotstaviti Donaldu Trumpu
10. studenoga 2018. u 22:25 13 komentara 3078 prikaza
Donald Trump
Foto: REUTERS
Pogledajte galeriju 1/2

Prošloga utorka u Americi su održani tzv. midterm izbori na kojima su demokrati uspjeli preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom američkog Kongresa, a republikanci dodatno ojačati svoju većinu u Senatu. Iako je broj zastupničkih mjesta koje su demokrati oteli republikancima znatno ispod optimističnih predviđanja CNN-a i drugih medija nesklonih Donaldu Trumpu, 26 novih mandata koje su osvojili demokrati dovoljno je za sastavljanje nove većine u Zastupničkom domu.

Međuizbori u SAD-u IZGUBIO ZASTUPNIČKI DOM Što rezultati međuizbora znače za Donalda Trumpa?

Taj su dom, baš kao i Senat, do prošlog utorka kontrolirali republikanci, što je omogućavalo Trumpu da gotovo samovoljno upravlja Amerikom.

Pozirali i sa strojnicama

Pobjedom demokrata odnos snaga u Kongresu bitno se promijenio, što znači da će Trump puno teže provoditi politike koje je zacrtao ili, što je još važnije, da su demokrati sada u prilici pokrenuti niz istraga protiv Trumpa koje će mu, kako tvrde mnogi američki analitičari, „život pretvoriti u živi pakao“.

S druge strane, usprkos pobjedi demokrata, teze o slomu ili apsolutnom porazu Donalda Trumpa potpuno su netočne. Kao prvo, republikanci su ne samo zadržali nego i ojačali svoju moć u Senatu, a veliki „plavi val“ koji su zazivali demokrati samo je poškropio Ameriku.

Donald Trump AMERIKANCI IZABRALI Republikancima ostaje Senat, u Kongres prvi put ulaze muslimanke

A ne treba zaboraviti ni snažan utjecaj Republikanske stranke na trenutačni sastav američkog Vrhovnog suda. Kao drugo, Donald Trump i dalje uživa široku podršku svojih birača. Među mnogima od njih on ima gotovo kultni status i čini se da su republikanski kandidati osobito dobro prošli u sredinama u kojima im je Trump dao poguranac. Kao treće, s obzirom na polarizirano biračko tijelo i fantastičnu ekonomsku situaciju u zemlji, Trumpu se u ovom trenutku smiješi drugi predsjednički mandat.

Iako je najvažniji rezultat ovih izbora bez sumnje uspostavljanje ravnoteže i zauzdavanje Trumpove svemoći, valja obratiti pozornost na pet vrlo važnih stvari koje su oni iznjedrili, a koje će bitno utjecati na dinamiku američke politike. Kao prvo, ove izbore obilježila je nevjerojatno visoka izlaznost od čak 49 posto, što je čak 13 posto više nego na izborima 2014. godine.

Odaziv na izbore gotovo je dosegnuo onaj na neusporedivo atraktivnijim predsjedničkim izborima. To se može pripisati širokoj mobilizaciji i želji dijela biračkog tijela da blokira „Trumpovo ludilo“ i njegov kontroverzni stil upravljanja zemljom, što su demokrati u kampanji prilično uspješno artikulirali.

Donald Trump | Autor : CARLOS BARRIA/REUTERS/PIXSELL Foto: CARLOS BARRIA/REUTERS/PIXSELL

Mobilizaciji je zasigurno pridonio i stravičan napad na sinagogu u Pittsburghu te pisma-bombe koja su u posljednjim danima kampanje stizala na adrese Trumpovih kritičara. Kao drugo, kampanja na ovim izborima bila je brutalno negativna, prepuna uvreda, pljuvanja i bizarnih oglasa.

Bilo je tu svega, od poziranja s puškama i strojnicama do samoozljeđivanja i reklamiranja autobusa za deportaciju ilegalnih imigranata. Vrhunac tog cirkusa bio je Trumpov antiimigrantski spot u kojem su Hispanoamerikanci prikazani kao divljaci i okorjeli kriminalci koji žele okupirati Ameriku. Osim što je bio iskonstruiran i netočan, spot je bio toliko ekstreman i uvredljiv da ga je čak i Fox News odbio emitirati.

Enormna količina negativnih oglasa još je jedanput otvorila pitanje „normalizacije“ radikalne retorike. Riječ je o tezi koja sugerira da toleriranjem i ponavljanjem ekstremističke retorike u javnom prostoru ona nakon nekog vremena postaje „normalna“ i da je počinje rutinski koristiti sve veći broj ljudi.

izbori u SAD-u Amerika bira SAD na raskrižju: Alijansa antitrumpovaca protiv potpunog skretanja udesno

To bi u američkom kontekstu značilo da je Trumpov agresivan „autentični“ diskurs postao široko prihvatljiv i da se, u slučaju ovih izbora, prelio na kampanje ostalih kandidata. Toj normalizaciji najviše pridonose mediji koji gladni senzacije potenciraju takav diskurs, bilo da ga preuzimaju, kritiziraju ili da nad njim naprosto histeriziraju.

Kao treće, ova kampanja profilirala je nekoliko zanimljivih kandidata čiji politički uspon tek počinje. Tu posebno valja istaknuti troje mladih političara iz redova tzv. progresivnih demokrata, Andrewa Gilluma, gradonačelnika Tallahasseea na Floridi koji se borio za mjesto guvernera, Beta O’Rourkea, kongresnika iz Teksasa koji se borio za mjesto senatora, i Alexandriju Ocasio-Cortez, mladu političku aktivisticu iz New Yorka koja se borila za mjesto u Zastupničkom domu.

Andrew Gillum | Autor : COLIN HACKLEY/REUTERS/PIXSELL Foto: COLIN HACKLEY/REUTERS/PIXSELL

Andrew Guillum vodio je vrlo profesionalnu kampanju koja je uspjela mobilizirati velik broj ljudi, no u završnici je za dlaku izgubio od republikanca Rona DeSantisa, gorljivog zagovornika Donalda Trumpa. Isto je završila i kampanja simpatičnog Beta O’Rourkea, poznatog pod nadimkom „punk-rock Demokrat“.

Beto O'Rourke | Autor : Reuters/PIXSELL/Ilustracija Foto: Reuters/PIXSELL/Ilustracija

On je u napetom fotofinišu izgubio od prekaljenog Teda Cruza, koji je kao i DeSantis imao zdušnu podršku Trumpa. Podsjetimo se, Cruz se na predizborima 2016. godine natjecao protiv Trumpa, koji ga je tada počastio nizom uvreda na račun njegove supruge i oca, kojeg je optužio za sudjelovanje u ubojstvu Johna Kennedyja (!?).

Žene kaznile seksizam

Iako su ovu utrku izgubili, i Gillum i O’Rourke sve se češće spominju kao mogući predsjednički kandidati na izborima 2020. godine. Od njih troje, samo je Alexandria Ocasio-Ortez uspjela osvojiti mandat i sa svojih 29 godina postati najmlađa žena izabrana u Kongres. Zanimljivo je da je na ovim izborima u Kongres izabran najveći broj žena u povijesti. Još je zanimljivije da su žene na ovim izborima, ako je suditi prema palim glasovima, okrenule leđa Republikanskoj stranci i Trumpu i tako ga, čini se, odlučile kazniti za njegove seksističke izjave.

Kao četvrto, ovi su izbori pokazali svu podijeljenost Amerike u kojoj politički neistomišljenici jedni druge sve češće gledaju preko nišana. Toj rastućoj polarizaciji neprestano kumuju mediji, koji su se uglavnom vrlo jasno opredijelili za ili protiv Trumpa. Nedavno istraživanje Morning Consulta pokazalo je da su „Trump i CNN brendovi koji najviše polariziraju američku javnost“. To znači da su to brendovi oko kojih se emocije republikanaca i demokrata ekstremno podijeljene, što prilično jasno upućuju na ključne faktore polarizacije.

Na kraju, najvažnija politička poruka ovih izbora odnosi se na Demokratsku stranku. Usprkos profilaciji nekoliko novih, vrlo atraktivnih imena, demokrati su pokazali da još uvijek nemaju ni lidera ni poruke kojima se mogu uspješno suprotstaviti Donaldu Trumpu. Ako uskoro ne pronađu karizmatično lice stranke koje može odmjeriti snage s Trumpom, demokrati mogu zaboraviti izbore 2020. godine.

novinar CNN-a Novinaru oduzeta akreditacija Svađa CNN-a i Trumpa: Za njega je ta mreža dio “zle medijske trojke”

Isto tako, opće vrijednosne poruke slaba su protuteža čvrstom narativu straha na kojem jaše ne samo Trump nego i desnica diljem Europe. Najbolji opis Demokratske stranke dao je Guardianov kolumnist Richard Wolffe, koji ih je nazvao „antitrumpovskim pokretom poznatim pod imenom demokrati“.

Osim udaranja po Trumpu, demokrati zapravo nisu ponudili ni jednu koherentnu poruku koja bi snažno odjeknula među biračima. Ta izgubljenost i nedostatak atraktivnog narativa simptomatična je i za brojne lijevoliberalne opcije diljem Europe. Umjesto panike, dobro bi im došlo resetiranje i fokusiranje na izgradnju praktične, primjenjive strategije kojom bi se suprotstavili populistima koji zasad u komunikacijskoj utakmici uvjerljivo vode.

>> Pogledajte video Tomislava Krasneca koji govori o aferi Donalda Trumpa

Arena Centar
LJETO ZA DJECU U ARENA CENTRU
Idealno rješenje za zagrebačke vrućine

A1 izdvaja za Vas

  • Hrvatska:

    Zivio Donald Trump!

  • Aartur:

    Socijalizam se oduvijek prvenstveno temeljio na otimačini privatne imovine, te kao takav odgovara uglavnom ljenguzima, neradnicima i lezilebovićima koji privatne imovine nemaju jer je nisu u stanju ni zaraditi. Ali kad nisu na vlasti, socijalistima je tuđa privatna imovina izvan ... prikaži još! dohvata tako da im onda preostaju samo kuknjava i beskonačne tirade šta bi bilo kad bi bilo.

  • Avatar Toni Broo
    Toni Broo:

    Sve se svodi na demografiju i etnicitet birača u Americi. Najbolje se taj kontrast vidi prema vjerskoj pripadnosti i etnicitetu. Npr. 70% bijelih protestanata bira republikance, dok 90% crnih protestanata bira demokrate. 90% Afroamerikanaca i 70% Latinosa i Hispanjolaca daje ... prikaži još!e glas demokratima. 70% Amera azijskog podrijetla se opredjeljuje za demokrate. Demokratima glasove još masovno daju bijelci ateisti i homoseksualci dok republikansko biračko tijelo čine većinom bijelci (80%). Tzv. progresivni bijeli birači demokrata su stari i imaju nizak natalitet te izumiru kao i npr. ljevičari u Hrvatskoj, ali ove "manjinske" nabrojane etničke skupine sklone demokratima imaju ogroman demografski rast. Republikanci ako misle u budućnosti osvajati izbore, moraju imati drugačiji pristup, prije svega prema Latinosima i Hispanjolcima. Što se tiče Afroamerikanaca, na njih republikanci ne mogu računati zbog povijesnih okolnosti. Afroamerikanci me podsjećaju na Srbe u RH koji će uvijek biti za SDP pa čak i kada je referendum o gay brakovima u pitanju. Sjetimo se kako su srpske općine Borovo, Trpinja ili Negoslavci masovno bile za gay brakove iako su pravoslavni popovi isticali Markićkinu inicijativu kao nešto pozitivno što štiti obiteljske vrijednosti, ali SDP je bio za gay brakove i to je većina Srba u Hrvatskoj ispoštovala. Isto takva filozofija je i kod Afroamerikanca "republikanci su zlo" kada rade i u njihovom interesu, a "demokrati dobro" iako ih njihova politika najviše getoizira.