S uglednim politologom, profesorom Tihomirom Cipekom razgovarali smo o stanju u Hrvatskoj i u EU.
Sudeći prema premijerovu izvješću u Saboru, u Hrvatskoj vlada stabilnost, velika zaposlenost, plaće rastu, samo što to građani ne uočavaju?
Što se tiče ekonomije, pad je zaustavljen, ali još nema oporavka i rasta. Zaustavljanje nezaposlenosti ne znači ništa ako ljudi ne vide da dobro žive i da su im bitno porasle plaće. Ekonomski boljitak treba se preliti u džepove građana, što ovisi o poreznoj reformi koja je stala na pola puta.
I zasad ide u korist imućnijih?
Upravo tako. Većina ljudi sad nema koristi od porezne reforme.
Može li se za Hrvatsku reći da je društveno stabilna?
U Hrvatskoj se slomio vrijednosni sustav. Podjele u društvu sve su dublje jer su ljudi potpuno izgubili povjerenje u politiku, a htjeli bi imati efikasnu državu i institucije, što im može donijeti jedino politika. Ne može se uspostaviti efikasan ekonomski i društveni sustav bez efikasnog političkog sustava. I u Europi građani traže od države da štiti svoje građane, onaj tko to ne radi gubi izbore i klatno prelazi na stranu radikalnih desnih stranaka.
Premijer govori da se mladi iseljavaju zbog slobode kretanja u EU. Ali istraživanja među iseljenima ga demantiraju...
Knjiga Tadeja Jurića koji opisuje iseljavanje u Njemačku pokazuje da ljudima najviše smeta ponašanje političke elite i nefunkcioniranje institucija. Kad bi vidjeli perspektivu, ostali bi. Izostanak perspektive i to što nemamo vrijednosti u sustavu, ne znamo kako ćemo se razvijati tjera ljude van. A gaji se i kultura nepovjerenja.
Razvila se socijalna klima koja pogoduje iseljavanju pa se čovjek počne pitati ‘a što ja tu još radim’, iako ima posao. Građani za političare misle da su uglavnom korumpirani, a političari za građane da su populisti s nerealnim zahtjevima. Nijedan stav nije dobar. Govori se da su radnici lijeni, ali kako ti isti ljudi rade dobro u uređenim sustavima? Ako ostajete bez radnika, logično je da im povećate plaću. Poslodavci su sad počeli povećavati plaće, ali možda je prekasno.
I kad su ih povećavali, bilo im je normalno da u sezoni rade 10, 12 sati bez slobodnog dana?
Ljudi idu onamo gdje neće biti izrabljivani i gdje će biti cijenjeni, a u zapadnoj Europi radnik je cijenjen. Prema njemu se odnose s poštovanjem, što proizlazi iz radne etike tih društava, poslodavci znaju da im je marljiv radnik dragocjen.
U zdravstvu su liste čekanja sve dulje, mirovine sve manje, a oporezuje se samo rad, a ne imovina?
Mirovine se isplaćuju temeljem međugeneracijske solidarnosti i ako nema mladih koji rade za starije, nema ni mirovina. I zato su važne demografske mjere za obnovu zemlje. U nas 27, 9 % građana prijeti rizik od siromaštva. Izdvajanja za obitelj i djecu u nas su trostruko manja od prosjeka EU. Imamo najmanje primatelja socijalne pomoći u EU, samo 2 %.
Zdravstvo se još drži i bolje je nego što mislimo. Kad bi se ljudima objasnilo da treba povećati obvezno osiguranje za 20,30 kuna mjesečno, većina bi to prihvatila. Treba uvesti porez na imovinu, koji svugdje postoji, nema zapadne kapitalističke zemlje koja ga nema. Dobar dio ljudi živi od rentanja nekretnina i ne izdvaja ništa ili malo za zdravstvo. Ako hoćemo socijalnu državu, trebamo i progresivno oporezivanje.
Branko Milanović piše da je bogatstvo Europe njezino prokletstvo, da se migracije neće zaustaviti za 50 i više godina zbog dohodovnog jaza...
Europa je uvijek bila bogatija od Afrike, ali nije bilo migracija dok nisu pukle ‘prosvijećene diktature’ na sjeveru Afrike koje su sprečavale prelijevanje ljudi u Europu. Rat u Iraku i Siriji doveo je do velikog vala izbjeglica. Kad je krenula migrantska kriza, Njemačkoj su trebali radnici, no val izbjeglica izazvao je i identitetske probleme jer se AfD pojavio zbog straha od drugih. EU se prepala jačanja desnice i zato će priljev migranta biti manji jer sada politika zaštite granica funkcionira.
Zašto države srednjoistočne Europe najviše zaziru od migranata?
Te države strahuju od nestanka svog naroda zbog loših demografskih trendova iako migranti niti ne žele ostati ondje. Naviknute su da stranac nije uvijek bio prijateljski nastrojen prema njima jer je značio njemačkog ili ruskog okupatora. Tu se otvara prostor za teorije urote. Ti narodi traže državu da ih štiti, a Kaczynski i Orban im kažu ‘sačuvat ćemo svoju državu maknemo li liberalne vrijednosti nametnute od Zapada’. Govore da su demokracija, ali ne liberalna, no upitno je mogu li biti neliberalna demokracija. Ta formula, nažalost, ne samo da zasad funkcionira, nego se širi i na Zapad.
Ali što je s Danskom, Švedskom, Austrijom?
Demografski su se obnovile, socijalna politika im je dobra i stranci im više ne trebaju. To su i mali narodi koji se boje da će izgubiti svoje identitete.
Iznenadili su nas oštri odgovori liberala iz Venstre, koji je Dankinji imigrantskog podrijetla objasnio zašto smatra burku nedopuštenom?
To su te identitetske priče, danski liberal će reći ‘ja tu čuvam liberalne vrijednosti jer je vrijednost danskog društva da žene ne hodaju pokrivenog lica nego slobodne’. Imaju potrebu za očuvanjem identiteta.
I nacionalne države....
Svjedočimo povratku nacionalnih država, demokratski poredak je osmišljen za nacionalne države, kao i stranke,parlament i sudovi. Ako građane politika ne štiti, okreću se strankama koje obećaju da će se vratiti državi i zaštititi ih. Socijaldemokracija sve više slabi, nije isključeno da radikalno desne stranke nakon europskih izbora budu druge u parlamentu. A konsenzus između demokršćana, konzervativaca i socijaldemokrata na drugoj strani jamčio je socijalnu državu i održava EU. Ali dok se drži centar EU, a to su Njemačka i Francuska, EU može funkcionirati.
Vratili ste se iz Njemačke? Kako ocjenjujete stanje u toj zemlji?
Velike stranke su sve slabije, osobito socijaldemokrati, slabe i CDU i CSU. No važniji od Bavarske jesu rezultati u Hessenu gdje je CDU bio u koaliciji sa zelenima. U tim se koalicijama krije budućnost Njemačke, pa će se vjerojatno dogoditi “Jamajka koalicija”.Izbori u CDU u prosincu veliki su test za Merkel. Mislim da će se uspjeti održati jer ljudi u stabilnim demokracijama znaju da šefica vlade treba biti i predsjednica stranke.
>> Pogledajte video i saznajte sve što trebate znati o mirovinskoj reformi
Bolje ni ne ocekujem od idota, uz to sve sto je ovaj krpelj dobio, doslo je iz proracuna od poreza, nista ovaj nepotrebni 'strucnjak' nije zaradio na trzistu, niti jednu jedinu lipu, a krpelj bi jos malo krvi poreznih obveznika, FUUUUUUUUJ.