Naslovnica Premium Kolumne

Tek ulaskom u Schengen bit ćemo kao naši pradjedovi

Naši pradjedovi živjeli su s drugih pedesetak milijuna u istoj državi po kojoj su se slobodno kretali.
20. prosinca 2018. u 08:56 9 komentara 1362 prikaza
Predstavljen Schengenski informacijski sustav
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

U vremenu kad se bavimo povijesnim revizionizmom i sredinom prošlog stoljeća, gotovo da se i ne spominje da je prije točno sto godina prestala postojati država čiji smo dio bili i koja nas je društveno, ekonomski i kulturno vjerojatno oblikovala više nego li sve prije (ili poslije) nje. Glavni grad Austro-Ugarske, Beč, bio je i naš glavni grad, središte inovativne misli i najdinamičnija metropola u Europi kojeg je i Economist proglasio gradom stoljeća.

Vojni manevri ZELENO SVJETLO EP-a U Europskoj uniji stvara se 'vojni Schengen', evo što će to donijeti

Beč je na prijelazu u dvadeseto stoljeće postao mjesto na kojem su nastajale ideje koje su opredjeljivale moderni svijet. Razvoj likovnih umjetnosti, arhitekture, glazbe, psihologije i filozofije kroz radove Egona Schielea, Otta Wagnera, Gustava Mahlera, Sigmunda Freuda, Ludwiga Wittgensteina, i mnogih drugih ostavio je trajan trag u povijesti, a direktno je utjecao na razvoj misli i stvaralaštvo u našim područjima.

Naši pradjedovi živjeli su s drugih pedesetak milijuna u istoj državi po kojoj su se slobodno kretali. To već točno stotinu godina nije slučaj – tek ulaskom u Schengen dostići ćemo tu slobodu kretanja.

Dok se u društvenom rakursu često spominje jugonostalgija, premalo ili nikako čujemo da smo bili dio onoga što je bilo jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća, kojemu svijet i može zahvaliti na onome što danas imamo, barem kada je riječ o demokraciji ili tržišnoj ekonomiji, uz, naravno, spomenute nevjerojatne umjetničke dosege.

Dubravka Šuica Sjednica EP-a Šuica: „I Hrvatskoj konačno Schengen?“

Tako je već 1867. godine omogućena sloboda kretanja i prakticiranja religije, zabranjen je rad nedjeljom i rad djece, a svim muškarcima je dano pravo glasa, potvrđujući da je liberalna misao upravo ovdje nastajala. Niti jedna tvorevina nastala nakon Prvog svjetskog rata nije bila niti blizu ovoga što se smatralo nemogućom kombinacijom naroda, samoj sebi kontradiktornom. Na prijelazu u dvadeseto stoljeće u Beču su nastali svi moderni fenomeni 20. stoljeća – pa i oba totalitarizma. Naime, istodobno su njegovim ulicama hodali Tito, Trocki i Hitler, ali i oni koji su donijeli liberalizam, ljudska prava i univerzalnu demokraciju.

izbjeglice tvrtko barun Hrvatska je zatvorila granicu zbog ulaska u Schengen

Sam pogled u telefonski imenik Beča otkriva da je svaki treći stanovnik porijeklom iz Bohemije, svaki peti je porijeklom Mađar, svaki sedmi porijeklom je Poljak, a svaki osmi iz naših krajeva. Možda je stogodišnjica upravo vrijeme da se prisjetimo da je Austro-Ugarska oblikovala identitet ovih prostora koji je i danas prisutan. Dovoljna je šetnja našim gradovima (Zagrebom, Osijekom, Varaždinom...) i odmah postaje jasan utjecaj na arhitekturu, ali i infrastrukturu, umjetnost, jezik i intelektualnu misao. Umjesto negativnosti i stavljanja akcenta na njezin raspad, trebali bismo naglasiti koja civilizacijska dostignuća i intelektualne domete nam je naša (pra)bivša država donijela, od kojih i stotinu godina kasnije imamo koristi. 

Hrana
Mood food
Hrana za dobro raspoloženje: Doznajte što bi trebalo jesti da se osjećate sretnije

A1 izdvaja za Vas

  • spusti_loptu:

    U clanku se spominje umjetnost i ostali dosezi te kulture koji su navodno ostavili vidljive tragove po Hrvatskoj i bili utrti u hrvatsku uljudbu, kao donekle i talijanski po obalnim krajevima. Kako smo onda dozivjeli da smo u zadnje vrijeme ... prikaži još!me poplavljeni cajkama sa istoka? Neshvatljivo.

  • javor11:

    Naši pradjedovi su bili kmetovi. Kao i mi.

  • Avatar Django
    Django:

    Bohemija se hrvatski kaže Češka.