Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Sveto trojstvo' desnice prezire Most i ne želi saveze s 'patuljcima'

Veliko hvatanje pozicija na dijelu domaće političke scene i mogući uvod u nove sukobe...
25. listopada 2018. u 11:25 87 komentara 11499 prikaza
Hasanbegović, Markić i Petrov
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Još od potopa HSP-a kojeg je bivši premijer Ivo Sanader jednom rečenicom – glas za HSP glas je za SDP jer je glas manje za HDZ – uništio na parlamentarnim izborima 2007. godine, krajnja se desnica u Hrvatskoj nije rehabilitirala u smislu značajnijeg broja saborskih mandata.

Andrej Plenković i Lovro Kuščević DAVOR IVANKOVIĆ U HDZ-u još nemaju pojma što im se sprema. Na njihov teren stiže nova ekipa!

Sanader je i u HDZ-u vodio politiku obračuna s pripadnicima desnog krila, pa je stranku najvećim dijelom u svom mandatu očistio od desnih snaga, počevši s pašalićevcima (izuzev onih koji su mu se priklonili, poput Šukera i Kalmete) pa, recimo, do marginalizacije i pasivizacije HDZ-ova jastreba Drage Krpine. Desnica je u Sanaderovo vrijeme praktički bila eutanazirana, neki kolumnisti o Sanaderu su tada pisali kao o grobaru hrvatske desnice, a njezino buđenje i ponovno vezivanje uz HDZ započelo je dolaskom Tomislava Karamarka za predsjednika te stranke.

Karamarko i njegovi najbliži suradnici vodili su politiku velikih koalicija, odnosno okupljanja snaga na desnici i desnom centru, pa je tako nastala Domoljubna koalicija. Međutim, od te su koalicije koristi imale male desne stranke, poput HSP-a Ante Starčević koji je na listi HDZ-a dobio tri saborska mandata, a HDZ od kobasičaste koalicije nije imao gotovo nikakav sinergijski učinak jer je ukupni rezultat na izborima bila relativna pobjeda Karamarkova HDZ-a, ali debelo ispod potrebne apsolutne većine.

Video - Petrov i Panenić govorili o Vladinom prepuštanju Ine MOL-u

Hasanbegović na terenu

Karamarku se prigovaralo da je u Sabor uveo ekstremiste, da ima posla s političkim patuljcima, a svemu nije pridonijelo ni stranačko previranje i problemi unutar samoga HSP-a dr. AS. Kada je HDZ preuzeo Andrej Plenković, on je raskinuo formalne koalicije i stranka je praktički sama izišla na izbore, ali na njezinim listama u pojedinim izbornim jedinicama ostali su partneri poput HSLS-a, HDS-a Gorana Dodiga, Hrasta... Iako Plenković prezire desnicu, a njegovi suradnici desne stranke posprdno zovu samozvanim suverenistima, kada je slagao liste na izvanrednim izborima 2016. pomno je birao da na njima budu istaknuti pripadnici HDZ-ove ili izvanstranačke desnice kako bi liste povukle što više glasova. Tako su dobre pozicije na listama dobili i Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih i Hrvoje Zekanović i Stevo Culej...

Pupovac i Markić TJEDNI PREGLED Masonerija slavi, propali su Željkini referendumi! Sad će Pupovac imati prava kao ostali

Raskol se, naravno, dogodio nedugo nakon izbora, kada je Plenković sastavljao Vladu, pa su se prvi odmetnuli Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih i Željko Glasnović i osnovali novu stranku Neovisni za Hrvatsku. S tri mandata osvojena na HDZ-ovim listama, Neovisni za Hrvatsku, predsjednice Brune Esih i političkog tajnika Zlatka Hasanbegovića, trenutačno su najjača, ali i najperspektivnija desna snaga. Kroz parlamentarnu zastupljenost imaju političku vidljivost, Hasanbegović je zvijezda na desnoj političkoj sceni, a u popularnosti ne zaostaje ni Bruna Esih koja se u političku orbitu vinula kao izaslanica predsjednice RH na obljetnici u Bleiburgu i kao autorica Zakona o lustraciji uime udruge Hrvatski križni put.

Političke tronove na desnoj političkoj sceni trenutačno drže Hasanbegović i Esih, desni spektar civilnog društva u rukama je Željke Markić i njezine ekipe. Neovisni i Ž. Markić međusobno si asistiraju, a medijsku promidžbu osigurava im Velimir Bujanec. To je svojevrsno “sveto trojstvo” desnice čije su akcije najčešće usmjerene protiv Plenkovićeva (ne)HDZ-a. Hasanbegović nije odveć sklon terenskom radu ili konkretnom radu uopće, pa će on i Bruna Esih radije na prosvjedu u Vukovaru napraviti tisuću selfija sa svojim pristalicama nego tumarati po terenu i osnivati podružnice. Ali očito je vrlo vješt u strateškom povezivanju jer projekt koji ima podršku među obiteljašima mora imati doseg.

Video - Konferencija inicijative Narod odlučuje o potpisima za referendum

No, na desnom političkom tržištu paralelno se zbiva još jedan zanimljiv proces. Želi ga osvojiti i Most koji nakon dva propala savezništva s HDZ-om na suradnju s tom strankom, barem kako neslužbeno tvrde vodeći ljudi te platforme, više i ne pomišlja. Savez sa SDP-om nikada im nije ni bio opcija jer kako se Most sve više razotkriva (u početku su se klonili bilo kakvog svjetonazorskog definiranja) kao konzervativna i desna politička platforma tako je jasnije da SDP nikada nije imao šanse surađivati s jezgrom Mosta. Zastupnici Mosta koji ideološki ne bi imali odveć problema sa SDP-om, odavno nisu dio te opcije.

Tomislav Saucha i Marija Puh Petra Maretić Žonja Zbog prebjega Sabor više nije kakav je bio

U Mostu su svjesni da, ako neće ni s HDZ-om ni sa SDP-om, moraju imati alternativni plan, a on podrazumijeva okupljanje desnih snaga ili politički desno i konzervativno orijentiranih pojedinaca kao i nametnuti se biračima desnice. Most u osnovi želi biti svojevrsni “pošteni HDZ” ili alternativni HDZ bez korupcije, uhljebništva i svega što godinama opterećuje tu stranku. Da se Most sve više ubacuje na tržište političke desnice i desnog centra primijetili su i akteri te scene, i to im se nimalo ne sviđa.

Šefovi se ne vole

– U Mostu glume kvazidesnicu, što je neprincipijelno jer su u politiku ušli glumeći da nemaju ideologije. Uostalom, pola kluba im je glasovalo za Istanbulsku konvenciju – komentirali su u Neovisnima za Hrvatsku.

HDZ Vlada RH HDZ odgovorio Bernardiću: SDP-u je bolje da se poklopi ušima

Budući da se već godinama traži obnovitelj desnice koji bi okupio sve rascjepkane desne stranke koje na izborima ne mogu prijeći izborni prag, ali udružene bi nešto i postigle, on se sada logično nameće u Zlatku Hasanbegoviću, odnosno Neovisnima. Jer sve male desne strančice upravo bi se s njima udružile. Međutim, Neovisni imaju drugi plan. Iako još nije donesena formalna odluka, gotovo je sigurno da će na prve iduće izbore, one za EU parlament u svibnju 2019. godine, izići samostalno. Hasanbegović smatra da su to svojevrsni predizbori koji će pokazati tko je u igri. Tko od desnih osvoji mandat, taj ima šanse i na parlamentarnim izborima.

Video - Nikola Grmoja okupirao govornicu u Saboru

Neovisni jedine smislene saveznike vide u ekipi okupljenoj oko Željke Markić, budući da oni ostaju u civilnom društvu riječ može biti samo o njihovoj javnoj podršci i eventualnoj infrastrukturi. Iako Željka Markić kaže da podržava sve opcije koje su protiv korupcije i koje zastupaju ono što birači žele, jasno je da svoju podršku pruža upravo Neovisnima. Često je se, naime, može vidjeti na obiteljskim druženjima s Hasanbegovićem i B. Esih. S Ladislavom Ilčićem iz Hrasta, primjerice, Željka Markić je još prije raskrstila, a odnosi su potpuno pukli kada su pokrenute dvije referendumske inicijative. Naime, ekipa oko Željke Markić ispravno je smatrala da treba ići samo s referendumom o izmjeni izbornih pravila jer su se potpisi i snage raspršile između dviju referendumskih inicijativa – o izborima i otkazivanju Istanbulske konvencije – pa ni za jedan referendum nije prikupljeno dovoljno važećih potpisa.

Ratni zločin u utrobi politike: Je li Penavin prosvjed uperen protiv Plenkovića ili protiv Tuđmana

Međutim, ekipa oko Ladislava Ilčića inzistirala je na referendumu o Istanbulskoj konvenciji. Upravo zbog Istanbulske Hrast, koji vodi Ilčić, raskinuo je savezništvo s HDZ-om, pa je Hrvoje Zekanović, jedini zastupnik te stranke, napustio HDZ-ovu većinu. Na predstojeće europske izbore Hrast će izići s Hrvatskom konzervativnom strankom koju je osnovala Ruža Tomašić, a sad je vodi Marijan Pavliček, zamjenik vukovarskoga gradonačelnika Ivana Penave (HDZ).

– Naša će priča biti daleko šira od Hrasta i konzervativaca, ali još o tome ne mogu reći više. Naš je poziv otvoren i prema ostalim desnim i konzervativnim strankama, dakle svima onima koji su bili protiv Istanbulske konvencije – rekao nam je Ilčić.

Na sceni je i blok Desno u koji su se udružili stranka Desno Ante Đapića, tu je i Pero Ćorić kojeg su izbacili iz HSP-a dr. Ante Starčević te još 6-7 strančica i desetak udruga.

– U fazi smo promidžbe našeg programa o deset suverenističkih teza. Nisu nam važna imena niti isticanje pojedinaca, nego suglasnost o programu i zastupanje suverenističkih teza. Želimo mlade ljude i nove snage, a 99 posto je izvjesno da ćemo izići na europske izbore – rekao nam je Ante Đapić.

Željka Markić Željka Markić: 'Nije istina da nemamo dovoljno valjanih potpisa, ministar je spojio dvije inicijative'

Osvrnuo se i na dvije referendumske inicijative nezadovoljan jer nisu bile dovoljno razrađene, pa je, po njemu, sve ispalo samo napadanje ministra uprave Kuščevića umjesto da se uspjelo krenuti u izmjene izbornog zakona. Jasno je da će desna politička scena i ubuduće ostati rascjepkana jer su najveći problem međusobni odnosi vodećih ljudi tih strančica. Bez HDZ-a većina njih nema šanse ponovno ući u Sabor, a iz ove se perspektive čini da bi uspjeh mogli postići jedino Neovisni za Hrvatsku. Most na izbore, kao i dosad, nedvojbeno izlazi samostalno i na svojih 5 do 7 mandata vjerojatno može računati. No, želja im je okupiti birače desnice, ali i nove istaknute pojedince desnog svjetonazora.

Premda Plenković HDZ pozicionira u centar, a desno krilo je u stranci prilično marginalizirano kada je riječ o stranačkim ili dužnosničkim funkcijama, u HDZ-u je prilično dubok bazen zastupnika desnog, konzervativnog svjetonazora koji su svojevrsna oporba aktualnom šefu HDZ-a. Pa valja zaviriti i u HDZ-ove redove i analizirati što HDZ-ova desnica nudi i kakav joj je uopće potencijal.

Video - Svađa Pernara i Plenkovića: Vi ste kralj štakora

Najzanimljiviji je, svakako, Davor Ivo Stier koji je kršćansko-konzervativnog svjetonazora, po prirodi ideolog konzervativne desnice i prilično ozbiljan izazivač Andreju Plenkoviću. Stier je potpuno pritajen, u Saboru je, kao i još 14 zastupnika HDZ-a, glasao protiv Istanbulske konvencije i pomagao je Crkvi u prosvjedu i pritiscima na HDZ da se ta konvencija ne usvoji. Zapaženi istup imao je proljetos na stranačkom saboru kada je praktički istaknuo moguću kandidaturu za predsjednika HDZ-a, ali na redovitim ili prijevremenim izborima u stranci. Stier ne namjerava rušiti Plenkovića ili Vladu, ali čekat će svoju priliku. Međutim, nije isključeno da on ostane čovjek u sjeni koji bi mogao raditi na novom kandidatu za šefa HDZ-a budući da ga je njegov briselski kolega i prijatelj na toj funkciji, u svjetonazorskom smislu, očito razočarao.

Franjo Tuđman Mirko Galić Nikad HDZ nije bio (samo) demokršćanska stranka pa ni u doba Tuđmana

Teško da Stier svoju političku budućnost vidi izvan HDZ-a, a teško da će isprovocirati vrh stranke da ga iz nekog razloga izbaci iz HDZ-a. Uz Stiera tu je i Milijan Brkić koji u HDZ-u vodi prilično samotnjačku politiku jer nije bio ili nije u dobrim odnosima ni s jednim istaknutijim HDZ-ovim pripadnikom desnog krila. O Hasanbegoviću nije imao dobro mišljenje i živciralo ga je njegovo isticanje sebe kao nužnog ponovnog kandidata za ministra kulture i u Vladi Andreja Plenkovića, što nije prošlo. Brkić se ne slaže ni sa Stierom, kao ni Stier s njim, a razlozi su višeslojni. Brkić ne podržava Stierovo solo istupanje protiv Plenkovića (Istanbulska i sl.) jer se “problemi rješavaju unutar kuće”, a Stier pak Brkića vidi kao čovjeka povezanog s raznim interesima i klijentelizmom. Brkić nije simpatizirao ni Darka Milinovića kojeg je Plenković, odnosno vrh HDZ-a, nedavno izbacio iz stranke jer je s 200 HDZ-ovaca iz Like zaposjeo stranačku središnjicu zbog izbora u ličkom i gospićkom HDZ-u.

Božo Petrov Most nezavisnih lista Petrov: Vlada stagnira, a ne čujemo ni predsjednicu

Ostali zastupnici manje-više vode svoju politiku i rade na svojoj promidžbi u skladu sa svojim ambicijama. U HDZ-u, dakle, i dalje postoji prilična jezgra zastupnika desne orijentacije, samo je pitanje koliki od njih mogu politički preživjeti bez HDZ-a, odnosno imaju li šanse u doglednoj budućnosti preuzeti HDZ. Neovisni za Hrvatsku bit će dobar lakmusov papir za test ima li političkog života izvan HDZ-a. Na lokalnim izborima u smislu broja zastupnika u Gradskoj skupštini ta je stranka osvojila sasvim pristojan broj mandata. Europski izbori bit će test može li uspjeh ponoviti i na parlamentarnim izborima. Neovisni za Hrvatsku mogu čak nekim zastupnicima HDZ-a biti prirodno utočište u slučaju da napuste HDZ. Zastupnik Stevo Culej uoči prosvjeda u Vukovaru prijetio je da bi mogao prijeći u njihov saborski klub i napustiti HDZ. Kako je Plenković rekao da ipak neće biti sankcija zbog odlaska na prosvjed u Vukovar, teško da će se Culej ohrabriti na odlazak iz stranke. Plenković i njegovi suradnici decidirano su desne snage na političkoj sceni označili kao one kojima je cilj destabilizirati Vladu, odnosno kao svoje neprijatelje.

Video - Okršaj Andreja Plenkovića i Gordana Marasa u Saboru

Tučnjava za biračko tijelo

U svjetlu zaoštrenih odnosa posve izgledno odvijat će se i europski izbori na kojima će HDZ-u veću oporbu vjerojatno predstavljati desnica nego raskoljeni SDP, što je i logično jer će se tući za slično ili isto biračko tijelo. Kada se promatra retorika Plenkovića i SDP-ovih zastupnika u odnosu na inicijative koje dolaze s desnog spektra, puno je veća harmonija na strani odnosa HDZ-a i SDP-a. Obje su stranke imale i gotovo jednake poglede na referendumske inicijative jer su obje bile protiv otkazivanja Istanbulske i izmjene izbornih pravila, a Plenković je uz pomoć SDP-ovih zastupnika u Saboru donio Istanbulsku konvenciju. U Mostu su pak uvjereni da nakon idućih parlamentarnih izbora može slijediti samo velika koalicija HDZ-a i SDP-a, pa tim više žele raditi na okupljanju desnih snaga. Kada bi došlo do velike koalicije, sve ostale male stranke, i na ljevici i na desnici, u parlamentarnom smislu bile bi gotovo nepotrebne. Dinamika zbivanja na političkoj sceni ide u smjeru velike koalicije jer nijedna stranka ne može osvojiti apsolutnu većinu, pa teško i ostvariti izraženiju relativnu pobjedu koja bi zahtijevala manje koalicijskih partnera...

Osim ako Vlada ne odluči napraviti opsežnije izmjene izbornog zakonodavstva koje bi možda donijele promjene u izbornoj dinamici i sastavljanju Vlade...

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • Gustirna:

    Hasanbegovic i esih su dobili dobru poziciju na listi druga plenkovica...hahaha...jeadanaesto mjesto na listi je dobro mjesto...hasan i esih su potamanili plenkijeve jugoslavene na listama gdje se biralo preferencijalno...i sto drugarica taji ,najvise preferencijalnih glasova je dobio karamarkov kadar...

  • bombasvjetlosna:

    Desnica pobjeđuje a štakori se vraćaju u kanalizaciju.For Home.

  • Avatar lovre von Bratsch
    lovre von Bratsch:

    Ovaj, kao i ostali tekstovi, samo govori ono što andrej, savjetnik i ili posebni savjetnik žele nametnuti u javnosti.... ajde sjašite... pokušavate smicalicama i konstrukcijama uspostaviti kontrolu nad biračkim tjelom koje ste izgubili .....