Naslovnica Premium Analize i intervjui

Školovanje u Hrvatskoj nije besplatno: Evo koliko studente i učenike dodatno stoji svaki mjesec

'Zbog nedostatka financijskih sredstava i povećanih troškova nastavnog procesa ne možemo više održavati visoku razinu obrazovanja', pisalo je u obavijestima koje su slale škole
15. studenoga 2018. u 17:03 14 komentara 1932 prikaza
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Školovanje u Hrvatskoj daleko je od besplatnog, tako će na jednostavno pitanje o troškovima obrazovanja odgovoriti roditelji neovisno o tome školuju li osnovnoškolca, srednjoškolca ili u kućanstvu imaju studenta.

Pogled u budućnost - obrazovanje pogled u budućnost - boris jokić Zašto škole neće imati ni zgrade ni školska zvona

Osim rujna koji je za kućni budžet, zbog početka školske godine, jedan od “najskupljih”, roditelji svaki mjesec tijekom školske godine moraju izdvojiti barem 600 kuna za dodatne troškove učenika osnovnih i srednjih škola ili pak 1167 kuna, prema posljednjem istraživanju Eurostudent V, za minimalne mjesečne troškove djece koja studiraju, a još uvijek žive s roditeljima. I dok se gradonačelnici mnogih hrvatskih gradova hvale da iz gradskih proračuna subvencioniraju školske udžbenike, poput zagrebačkog i splitskog, ali i riječkog primjera koji je od ove školske godine povećao socijalni cenzus za poklon-bon za školske knjige, takve olakšice nimalo nisu snizile troškove koje snose roditelji za školovanja svoje djece.

Naime, osim školskog pribora, radnih bilježnica, školskih torbi, opreme za tjelesni koja u većini osnovnih škola podrazumijeva uz sportsku odjeću i dva para tenisica, tu su i troškovi za higijenske potrepštine u školi – od tekućeg sapuna do WC papira.

Likovni je najskuplji

Rijetki su oni roditelji koji s početkom školske godine nisu trebali platiti i dodatne iznose za godišnje ispite, ali i nabavu papira, tonera i drugih potrošnih materijala čije bi pak troškove u idealnim uvjetima trebali snositi osnivači škola. Najbolji je primjer zagrebački gradonačelnik Milan Bandić – naime već godinama iz proračuna financira nabavu školskih udžbenika, sufinancira učenicima i studentima pokaz za prijevoz, ne tako davno bio je široke ruke i u ideji da financira školske odore, pa čak i školske i vrtićke papuče, no ove je godine zagrebački Gradski ured za obrazovanje gotovo svim srednjim školama izdao suglasnost za uvođenje participacije kojom roditelji podmiruju potrošne školske materijale, koji bi trebali biti na trošak gradskog proračuna.

HRVATSKI NA MATURI Bez lektire nema mature: Umjesto Držića i Šimića na listi su Balzac i Kovačić

– Zbog nedostatka financijskih sredstava i povećanih troškova nastavnog procesa (pokusi iz kemije i fizike, fotokopiranje materijala, nabava novih nastavnih materijala i sl.) nismo više u mogućnosti održavati visoku razinu obrazovanja te je stoga Školski odbor na prijedlog Nastavničkog vijeća i uz suglasnost osnivača (Gradskog ureda za obrazovanje) donio odluku o uvođenju participacije za sve učenike u iznosu od 100 kuna godišnje – dio je emaila koji je ravnatelj zagrebačke gimnazije (podaci poznati redakciji) poslao roditeljima. Isti je iznos dočekao i roditelje brojnih srednjih škola diljem Hrvatske. Svi oni iz iskustva potvrđuju – škole su spremne izaći u susret roditeljima koji navedene iznose nemaju, dok, daleko od realnosti, u Ministarstvu obrazovanja smatraju kako su ovogodišnjim povećanjem iznosa decentraliziranih sredstava uspjeli dijelom doskočiti tome problemu, dok drugi dio odgovornosti moraju, kako poručuju iz ureda na Sveticama, preuzeti osnivači školskih ustanova. Tim više jer prosječni trošak školovanja učenika u osnovnim školama iznosi 16.882 kune po učeniku, odnosno 282.346 kuna po razrednom odjelu ili 20.809 kuna po učeniku srednjih škola, odnosno 426.895 kuna po srednjoškolskom razrednom odjelu, a koji se na godišnjoj razini izdvajaju iz državnog proračuna uključujući u te troškove, osim plaće nastavnika, učitelja i profesora i decentralizirana sredstva za financiranje minimalnog standarda u školama.

– Ministarstvo znanosti i obrazovanja povećalo je iznos decentraliziranih sredstava za ovu školsku godinu za četiri posto. Ta se sredstva, između ostalog, koriste i za opremanje škola. Mišljenja smo da takva dodatna izdvajanja roditelja nisu potrebna jer su osnivači (gradovi i županije) dužni opremati škole i brinuti se o njima – poručuju iz Ministarstva na čijem je čelu Blaženka Divjak.

Kako birokratskim jezikom tvrde, pomoćna nastavna sredstva odobrena sukladno Zakonu o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, a u koja se ubrajaju, primjerice, likovna mapa, skripte, radni listovi, radne bilježnice, priručnici za učenike, atlas, plan grada, sve ono što je na trošak roditelja, nisu obvezni sadržaj, pa se na razini razrednog odjela mogu koristiti samo ako su s tim suglasni roditelji učenika. A isti se materijali koriste u svim hrvatskim školama, neovisno o tome slažu li se s tim roditelji ili ne, jer između ostalog služe i za ponavljanje i bolje razumijevanje gradiva.

Ivan Đikić Ugledni znanstvenik Ivan Đikić: Ovo je najveći problem hrvatskog obrazovanja

Promatrano samo po predmetima u osnovnim školama, najskuplji je školski predmet – likovni. Redovite kupnje plastelina, glinamola, kolaža, vodenih bojica veliko su opterećenje roditeljima.

Uz spomenutu participaciju za srednje škole, veliku većinu ovogodišnjih prvašića već s prvim danom školske godine u školama su dočekale uplatnice – ukupni iznos 240 kuna.

Podmireni su time godišnji ispiti, radna bilježnica za cjeloživotno učenje u školama koje nisu dio eksperimentalnog programa “Škole za život”, nabava papira koji će se koristiti u nastavi, a na taj trošak roditelje učenika razredne nastave očekuje i mjesečni iznos od 400 kuna u koji su zaračunati troškovi školske prehrane i boravka.

Pedeset kuna iznos je koji roditelji moraju pripremiti za svaki grupni odlazak učenika u muzeje, kazališta i kina, a za dvodnevne izlete u inozemstvo, kojih je u gimnazijskim programima prosječno dva godišnje, roditelji srednjoškolaca moraju pripremiti oko dvije tisuće kuna – računajući u taj iznos i trošak puta i trošak džeparca. Dodatnih tristotinjak kuna iznos je za izlete učenika viših razreda unutar Hrvatske. Koliko je pak obveznih izleta u osnovnim i srednjim školama, pitali smo u Ministarstvu obrazovanja.

tipkovnica Dostupno na internetu Pomoć učenicima s disleksijom i slijepoj djeci – digitalizirane 72 lektire

– S obzirom na to da svaka škola samostalno planira i školskim kurikulumom propisuje plan posjeta, izvanučioničke i terenske nastave, Ministarstvo ne može navesti točne podatke o broju planiranih i realiziranih aktivnosti izvan škole. Ministarstvo znanosti i obrazovanja potiče veću autonomiju škola što je također jedan od glavnih ciljeva cjelovite kurikularne reforme tako da podatkom o troškovima terenske nastave ne raspolažemo – odgovaraju iz Ministarstva obrazovanja na postavljeno pitanje.

No nisu roditelji jedini koji sudjeluju u troškovima u kojima ne bi trebali sudjelovati, ne uključujući u to kupovinu nužne školske opreme i pribora.

Kako tvrde u Sindikatu hrvatskih učitelja, i sami nastavnici, profesori i učitelji iz vlastitog džepa plaćaju potreban materijal za rad.

Vani nije takva praksa

– Kupnja papira i nabava nužne opreme za rad nastavnika i učitelja, nažalost, odraz je jedne tužne životne priče učitelja koji nužnu opremu na mogu dobiti od države. Takva nam praksa svakako nije zajednička s nastavnicima drugih zemalja koji takvih problema nemaju – kazala je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

Poručuje, nastavnici, profesori i učitelji mjesečno za materijal, razne plakate, radionice kojima poboljšavaju vlastitu nastavu potroše mjesečno od 150 do 200 kuna iz vlastitog džepa.

Luigi Di Maio Silvije Tomašević Obrazovno siromaštvo stvara nove siromahe

– U pojedinim školama, kada roditelji uvide da je većina toga na trošku nastavnika, samostalno se uključuju i raznim donacijama, kupnjom papira i drugih materijala, pomažu učiteljima i nastavnicima. Jer učitelji i nastavnici unatoč teškom položaju nisu skloni moliti roditelje da sudjeluju u takvim troškovima – kaže Šprem.

Upravo ta realna slika troškova koje podmiruju roditelji za školovanja svoje djece, ali i učitelji i nastavnici u koje se ne računaju dodatni troškovi izvanškolskih aktivnosti, mogla bi postati i znatno skuplja, i to upravo novom reformom koja se uvodi u škole.

Takvu konstataciju u Ministarstvu obrazovanja izričito odbijaju, istovremeno tražeći od nastavnika veću kreativnost u takozvanoj “Školi za život”, a nastavnici, iz realne, školske perspektive, uzvraćaju – upravo taj rad na vlastitoj kreativnosti košta i njih i roditelje već sada, a troškovi će im samo rasti.

– Bez obzira na to što smo poletno išli i nadali se promjenama, tek se sada vide prve povratne informacije i činjenica da se nastavnici susreću s nizom problema. Učitelji nisu rasterećeni administracije, a već sada izdvajaju sve više i više vlastitih sredstava za svoja što kvalitetnija predavanja. Moramo razmišljati da imamo niz ulaganja koja će povećati troškove. Samo promatrano novim Zakonom o udžbenicima gdje radne bilježnice nisu obvezne, pitanje je tko će kopirati i platiti sve listiće, ispite i zadatke na kojima učenici, neovisno radu na računalima u školama, moraju provježbati svladano gradivo – pita se Šprem.

Osnovna škola Pravobraniteljica za djecu I vjeroučitelje treba provjeriti, to mora obaviti škola kao i za sve nastavnike

Troškovi s upisom na fakultete samo rastu, neovisno o tome da studenti koji upisuju prvu godinu studija ne snose troškove studija, ali snose troškove upisnine koja se kreće oko 250 kuna, kao i troškove izrade indeksa i iskaznice za studentsku menzu.

Studij, ako student u godini ostvari 55 ECTS bodova, i dalje ne plaća, a izostane li taj uspjeh, svaki student mora predvidjeti da će za svaku novu godinu studija morati izdvojiti od 3500 do 7500 kuna. Isti taj iznos izdvaja i država po studentu u trenutku kada se kolokvijalno koristi formulacija o besplatnoj prvoj godini studija.

– Školarina se financira kroz plaće zaposlenika na javnim visokim učilištima, sufinanciranje materijalnih troškova visokog učilišta te kroz subvenciju participacije u troškovima studija koja iznosi od 3700 kn do 7500 kn po studentu, ovisno o području i vrsti studija. Uz te troškove država sukladno pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane podmiruje 71,24 posto obračunske cijene menija, odnosno 50 posto obračunske cijene pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu sastavnice menija – poručili su tako iz Ministarstva obrazovanja. 

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • Deleted user:

    Škola se plaćala i za vrijeme komunizma, školske knjige su za radničku obitelj koštale kao suho zlato. Onda je tu bio prijevoz odjeća hrana. Danas su se neke stvari promijenile, ali na još gore, umjesto da nam je bolje.

  • DC:

    Skolovanje nije besplatno jer drzava ne placa studentima WC papir? Nisu ga ni u Jugoslaviji placali.

  • chemica:

    "Besplatno" je kao i zdravstvo. Idi kod privatnog liječnika ako baš želiš živjeti.