Premium Povodom lansiranja novog portala, Vecernji.hr svim čitateljima daruje mjesec dana besplatnog Premium sadržaja!
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Strepnja u središnjoj Istri: propadne li Cimos, propast će i Buzet, Roč, Labin

Talijanskim ulagačima ne sviđa se Marićevo odbijanje potpisivanja obećanja da DORH neće kopati po papirima tvrtke jer se Slovenija uknjižila kao vlasnik Cimosovih nekretnina u Hrvatskoj još 90-ih, kad stranci nisu mogli biti vlasnici nekretnina u RH
Objava 14. ožujka 2017. 0 komentara 3201 prikaza
06.03.2017., Buzet - Panorama.  Photo: Dusko Marusic/PIXSELL
Foto: Duško Marušić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Bliži se vrijeme marende, a oštarija je nedaleko od tvorničkog kruga u kojem za kruh zarađuje nekoliko stotina ljudi prazna. Tako je već dulje vrijeme, otkako se pronio glas da bi i Cimos, tvrtka u kojoj se proizvode automobilski dijelovi za vodeće proizvođače vozila, mogao otići k vragu. Nemir se uvukao u ljude, a što se događa unutar tvorničkog kruga ne žele i ne smiju reći jer se boje da će i prije nego što vlasnik – a većinski su slovensko Društvo za upravljanje imovinom banaka (DUTB) i država Slovenija – odluči što s tvornicom završiti na cesti. Izvan tih zidova dopire tek informacija da ljudi rade, da posla ima i da se ugovorne obveze poštuju.

Repovi od dva desetljeća

U postrojenjima u Buzetu, Roču i Labinu Cimos danas zapošljava 1048 ljudi i svrstava ga se među najznačajnije gospodarske subjekte središnje Istre. Svaki od ta tri pogona ima svoj certifikat kvalitete. Prosječna je radnička plaća oko četiri tisuće kuna, s dodacima se penje na šest. Radi se u smjenama. Što će sa zaposlenicima biti ako ta tvrtka sa sjedištem u Kopru bude gurnuta u stečaj? Nakon odustajanja talijanskog investitora, fonda Palladio Finanziaria, od kupnje posrnulog giganta, čini se da je Cimos na korak od sunovrata. Pa, ipak, Siniša Žulić, gradonačelnik Buzeta – u kojem je srce Cimosova dijela proizvodnje u Hrvatskoj – optimističan je.

– Uvjeren sam da će ova tvrtka ostati, bez obzira na vlasničku strukturu. Od sredine 90-ih nad Cimosom se nadvila neizvjesnost koja traje do danas. Ali ljudi sve vrijeme rade, plaće su redovite, narudžbe stižu, ugovori se ispunjavaju. Cimos je prevrijedan da bi nestao preko noći – govori.

U Istri ima i pobornika teorije da je potez Talijana da odustaju od kupnje Cimosa samo trik i da je pitanje trenutka kada će se vratiti u igru. Htjeli su, navodno, ispipati koliko je hrvatska strana voljna olabaviti. Njihovo povlačenje iz igre dogodilo se navodno kada je ministar državne imovine Goran Marić odbio potpisati da DORH, koji je pred vratima tvrtke, neće u nju i ući. Sporno je to, pripovijedaju Istrani, da se Slovenija uknjižila kao vlasnik Cimosovih nekretnina u Hrvatskoj još 90-ih, kada nije bilo zakonskog uporišta da stranci mogu biti vlasnici nekretnine u Hrvatskoj. Pa ipak, sud je takvu mogućnost Cimosu po tko zna kojoj osnovi dao. I to je ono čime bi se Državno odvjetništvo sada trebalo baviti, a to se Talijanima nimalo ne sviđa. Marićevo odbijanje potpisivanja obećanja da DORH neće kopati po papirima tvrtke Istrani ocjenjuju pozitivnim.

– Repovi koji se vuku za Cimosom stari su više od dva desetljeća. Angažiranje ministra Marića pozitivno je jer je Hrvatska u fokus stavila radna mjesta. Žao mi je što komunikacija slovenske i hrvatske strane zadnjih godina nije bila kvalitetnija jer bi se lakše došlo do rješenja. Vladini su zahtjevi vezani uz Cimos realni – hvali IDS-ov gradonačelnik Žulić ministra Marića koji je tražio očuvanje radnih mjesta u hrvatskom dijelu tvrtke sljedeće dvije godine te sa slovenskom stranom uspio dogovoriti da će Slovenija platiti Hrvatskoj dug od sedam milijuna eura odmah nakon što na snagu stupi sporazum čije se potpisivanje još čeka. Zauzvrat će Hrvatska povući tužbu za naknadu štete i ostale tužbe povezane za potraživanje Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) prema Cimosu.

– Sreća što je Vlada preko DAB-a stavila zabilježbu na Cimosove nekretnine u Hrvatskoj tako da ih nisu mogli prodati bez podmirenja obveza koje imaju prema Hrvatskoj – kaže gradonačelnik Labina i saborski zastupnik IDS-a Tulio Demetlika.

DAB je blokirao Cimos zato što nisu otplatili ni centa od 20 milijuna eura kredita koji su prije 16-17 godina podigli u Riječkoj banci za kupnju Tvornice poljoprivrednih strojeva u Labinu, preuzevši 80 ljudi koji su ondje bili zaposleni.

– Došli su s poslovnim planom razvoja, obećali zapošljavanje u sljedećih pet godina. Cimos je preuzeo TPS, razvio proizvodnju, no kredit nisu vraćali. Kada je Riječka banka propala, potraživanje je preuzela država, zbog čega je u konačnici i stavljena zabilježba na Cimosovu imovinu u Hrvatskoj. Cimos je u međuvremenu prodao dio pogona TPS-a, ali su se širili u BiH i Srbiji – tumači Demetlika.

Stečaj ne donosi dobro

Nada se i on da će zaživjeti “Marićev sporazum” jer stečaj nikome neće donijeti dobro.

Na naš upit je li prodaja Cimosa talijanskom investitoru definitivno propala, što je sljedeći korak ako jest, kolika su dugovanja Cimosa te postoji li plan restrukturiranja, odnosno projekcija koliko zaposlenika (i gdje) Cimosu treba, Leon Horvatič iz Službe za odnose javnošću u sjedištu tvrtke odgovorio je da “Cimos aktivno nastavlja s restrukturiranjem”. Uputio nas je na to da se za sve upite o prodaji tvrtke obratimo Društvu za upravljanje imovinom banaka Republike Slovenije, što smo i učinili.

“U ovoj fazi DUTB ne može otkrivati nove informacije u vezi s transakcijama Cimosa. Molimo za razumijevanje”, odgovorili su.

Zbog Cimosa je danima na nogama i Slovenija u kojoj ta tvrtka zapošljava oko tri tisuće ljudi. Članovi komisije Državnog zavoda za javne financije u vezi su s Cimosom naložili Vladi da u roku od 30 dana podnese izvješće kakvi su postupak i način prestrukturiranja toga velikog izvoznika. Raspravu će nastaviti po dobivanju tih podataka. Čelnik DUTB-a Imre Balogh članovima komisije objasnio je da je u zadnje vrijeme Cimos poboljšao poslovanje i vratio povjerenje većine kupaca. Nacrt B spašavanja Cimosa slijedi strukturne i glavne kriterije nacrta A, koji je bio predviđen s talijanskim fondom, s tom razlikom što DUTB preuzima ulogu investitora.

Ništa od očuvanja radnih mjesta neće biti. Ljudi ne žele čuti istinu

Damir Kajin

Plan su predstavili kupcima koji su, prema Baloghovim riječima, pozdravili napore u prodajnom postupku i poduprli nacrt B kao bolje rješenje.

Kada bi tvrtka bila sanirana, može država ostati u njoj koliko to bude potrebno, a o prodaji će se odlučiti ako to ekonomski bude opravdano, dodala je Lidia Glavina iz Slovenskog državnog holdinga, uvjerena da tvrtka može raditi dobro u državnom vlasništvu.

Državni nacrt plana B, prema riječima državne tajnice u ministarstvu financija Mirande Groff Ferjančič izgovorenim slovenskoj javnosti, predviđa da DUTB otkupi potraživanja od banaka i Hete, loše banke nekadašnje austrijske banke Hypo, u ukupnom iznosu 26 milijuna eura, kakva je bila namjera talijanskog fonda Palladio Finanziaria. Ta potraživanja osigurana su Cimosovom imovinom s tržišnom vrijednošću oko 30 milijuna eura. Osim toga vlasnici bi otpisali i u kapital pretvorili 100 milijuna eura duga. DUTB bi Cimosu odobrio sedammilijunsku posudbu pod tržišnim uvjetima, što bi Cimos iskoristio za likvidnost, objasnila je državna tajnica.

Vraćanje povjerenja

Slovenski mediji prenose smirujuće riječi predsjednika uprave Cimosa Gerda Rosendahla koji je ovaj tjedan izjavio da je tvrtka lani ostvarila 26 milijuna eura EBITDA – profita prije oduzimanja kamata, poreza na dobit i amortizacije. Cimos posluje pozitivno, uvjerava Rosendahl, što je u suprotnosti s informacijama koje se pojavljuju u javnosti gdje se spominje da dug tvrtke iznosi oko 160 milijuna eura.

– Cimos će biti likvidan, poravnat će sve svoje obveze i sve investirati u razvoj i opremu – kaže predsjednik uprave.

Također, godinu 2017., prema riječima Rosendahla, počeli su dobro i premašuju plan. Prema planovima ove će godine ostvariti više od 20 milijuna EBITDA. Plan je ostvariv čak i kad bi bilo kašnjenja koja bi mogla nastati u okviru financijskog prestrukturiranja.

Cimos je 2008., u vrijeme automobilske krize, izgubio 30 posto prometa, što se odrazilo i na rezultate.

– Cimos je do 2011. plaćao sve obveze, otad se likvidnost rušila. U Sloveniji je bio jedini razvojni dobavitelj koji je isporučivao neposredno velikim koncernima u Europi. Kada su vidjeli naše rezultate, počele su se dovoditi u pitanje naše mogućnosti i kapaciteti. Od 2010. nije bilo nijednoga razvojnog projekta – rekao je za slovenske medije Andro Ocvirk, koji je i danas u Nadzornom odboru tvrtke. – Dok tvrtka ne bude privatizirana, neće biti novih poslova. Državi kupci ne vjeruju – bio je kritičan.

– Ako ne budemo prikazali pozitivne bilance, neće biti ugovora. A nema ih već pet godina. Ne učinimo li to skupa, blizu je vrijeme kada nećemo moći učiniti ništa – bio je oštar Ocvirk.

Državna tajnica Miranda Groff Ferjančič objasnila je da je država već dala gotovo 100 milijuna eura različitih oblika pomoći Cimosu i da DUTB mora napraviti plan prestrukturiranja, prema kojemu će Cimos moći dugoročno preživjeti, da se tako pokaže kako je prestrukturiranje bolje nego stečaj.

Ostaje rok za rješavanje Cimosa – kraj travnja.

– Povratak povjerenja bit će postupan. Cimos će opet postati pouzdan dobavitelj za neke od najvećih proizvođača automobila u Europi. Dug će se prestrukturirati dugoročno – rekao je Imre Balogh.

No, oporba u Sloveniji skeptična je u vezi s rješenjima za Cimos.

– Planom B otvaraju se brojna pitanja – upozorio je Jernej Vrtovec iz Nove Slovenije – kršćanskih demokrata. Zanimalo ga je što će biti s Cimosom za tri ili pet godina. Države u kojima Cimos zapošljava radnike morale bi sudjelovati u rješavanju, uvjeren je taj zastupnik. Trebalo bi zadržati zdrave dijelove tvrtke, trule odrezati. I Franc Breznik iz Slovenske demokratske stranke zauzeo se za to da se u rješavanje problema uključi države koje imaju Cimosovu proizvodnju – Hrvatsku, BiH i Srbiju.

Skeptičan je i saborski umirovljenik, Buzećanin Damir Kajin:

– U sedmom ili osmom mjesecu bez nekog oblika stečaja Cimos neće proći i bojim se da bi tada 300 do 400 ljudi u hrvatskom dijelu tvrtke moglo ostati kod kuće. To znači da će biti pogođene stotine obitelji koje će svoju egzistenciju moći potražiti isključivo u Italiji udaljenoj 32 kilometra. Buzet je već sada grad slučaj i vjerujem da će onaj tko ovdje dobije izbore zapravo postati stečajni upravitelj grada. Slovenija je u Cimos već unijela 130 milijuna eura i s Talijanima su imali načelni dogovor da će im oni isplatiti 110 milijuna eura i investirati još 20 milijuna. A naš Marić, naivčina, pristao je da potraživanja Republike Hrvatske, koje sada s kamatama iznose oko 57 milijuna eura, proda za samo sedam milijuna. Slovenija spašava svoje kreditne institucije, a Hrvatska radi ono što se od nje traži. Na isti je način Račan razdruživao kopno i more s Drnovšekom – žesti se Kajin.

On tvrdi da Cimos za 2018. nema nikakvih narudžbi, gradonačelnik Demetlika kaže da ima. Poslovi se u automobilskoj industriji sklapaju, tumači Kajin, sedam godina unaprijed. Računa se da serijska proizvodnja pojedinog dijela traje pet, a još dvije godine proizvode se rezervni dijelovi.

I sada upravo traje taj otkazni rok – uvjeren je Damir Kajin.

Obistini li se scenarij koji predviđa taj političar, koji se na lokalnim izborima po svemu sudeći kani kandidirati za gradonačelnika Buzeta, grad se više neće moći pohvaliti da ima malo manje od tri posto nezaposlenih kao sada.

goran marić veliki intervju Goran Marić: Podravka nikome neće biti bankomat '18.08.2011., Zagreb - Pocetak djelomicnog rusenja i rekonstrukcije nedovrsene zgrade Cimosa na Ljubljanskoj aveniji. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL' Neslužbeni izvori Talijanski investitori odustali od kupnje Cimosa: Nije ispunjen glavni uvjet

S druge pak strane, a u takav je ishod uvjeren aktualni gradonačelnik Siniša Žulić, ako se problemi s Cimosom riješe na zadovoljavajući način, ta bi tvrtka mogla u dogledno vrijeme u Hrvatskoj i – zapošljavati. Gradonačelnik Žulić podsjeća da se slično dogodilo i prije tri godine kada je Slovenija Cimos dokapitalizirala s 35 milijuna eura i da su se tada radna mjesta u Sloveniji zatvarala, a u Hrvatskoj, zbog jeftinije radne snage, otvarala. No, bude li kriterij i dalje jeftina radna snaga, u konačnici bi od toga najviše mogli profitirati radnici u BiH čija je satnica još manja nego u nas.

Lančana reakcija propasti

– Hrvatski dio može raditi i samostalno, ako dođe do raskola unutar tvrtke. Država mora naći način da zaštiti hrvatski dio Cimosa. Normalno da zabrinutost postoji, ali s druge strane tu je ipak i sigurnost jer nema otpuštanja. Sve nas je iznenadilo odustajanje Talijana, uvijek postoje otvorena vrata da se vrate u igru, no pokazali su neozbiljnost i neprofesionalnost. Tako su se mogli ponašati u ratna vremena, a ne danas kada je Hrvatska europska pravna država. Postavlja se pitanje koliko su oni uopće bili ozbiljni kupci i što je bila njihova krajnja namjera. K nama su dobrodošli investitori s dobrim namjerama – kaže gradonačelnik Labina Tulio Demetlika.

Ništa od očuvanja radnih mjesta neće biti. Ljudi ne žele čuti istinu. Neće se država Slovenija boriti da spasi hrvatske radnike, kao što ne bi ni Hrvatska uskakala spašavati slovenske, ako tamo propadne Todorić – jasan je Kajin.

Bude li po njegovu, taj dio Istre zadesit će prava katastrofa jer će zatvaranje radnih mjesta u Buzetu, Roču i Labinu prouzročiti lančanu reakciju propasti – u gradskoj blagajni neće biti novca od poreza i prireza, propast će dobavljači, zatvarat će se trgovački lanci, ljudi će se iseljavati. A oštarija nadomak tvorničkog kruga moći će, bez obzira na tradiciju koju ima, staviti ključ u bravu.

>> Potraživanja stara 21 godinu: Slovenija zadovoljna odlukom hrvatske Vlade o Cimosu

>> Slovenski ministar gospodarstva u Zagrebu o problematici Cimosa

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message