Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Strah od zimskog vala i novog lockdowna: hoće li pravila vezana za covid rastrgati Europu?

Strategija ‘sotto voce’ virus mora držati na uzdi do primjene cjepiva.
14. listopada 2020. u 19:51 17 komentara 4993 prikaza
Kafići u Sarajevu ponovno otvoreni
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Kafići i barovi ponovno se potpuno zatvaraju u Belgiji, sjevernoj Engleskoj, Parizu… Sve u sredinama gdje je okupljanje društva oko piva ili vina u omiljenom baru duboko ukorijenjeno u način života, ali ponovno je – drugi put ove godine – privremeno iskorijenjeno zbog koronavirusa. Od prošloga petka, Madrid je u žešćem lockdownu i njegovi stanovnici mogu izlaziti iz kuća samo ako idu na posao, po živežne namirnice ili liječniku.

Klinička bolnica Sveti Duh KORONAVIRUS U HRVATSKOJ Korona u bolnici Sveti Duh, 10 ljudi zaraženo, 31 u izolaciji

Neke europske države koje su zimus i proljetos, na početku globalne pandemije, izbjegle veće širenje zaraze, sada bilježe nekontrolirane skokove u broju zaraženih: Češka i Nizozemska, primjerice. Broj novooboljelih od COVID-19 raste posvuda u Europi. Sve je izglednije da Europu, pa i Hrvatsku, čeka ne samo novi, zimski val zaraze koronavirusom, nego i novi val lockdowna koji ovaj put svi političari žele vidjeti u blažem obliku od mjera zatvaranja kakve su primjenjivane u prvom valu, ali koji bez obzira na to svejedno može poprimiti neugodnije oblike, kao što se već vidi na primjerima Madrida ili Pariza. Sve upućuje na to da će, s dolaskom hladnijeg vremena, stvari najprije postati gore prije nego što postanu bolje s dolaskom proljeća i očekivanog cjepiva ili terapije protiv COVID-19.

U Europi i svijetu osjeća se optimizam oko brzine kojom cjepivo ili nova terapija može proći sve potrebne faze ispitivanja i postati spremno za masovnu proizvodnju i plasiranje na tržište.

– Postoji nada da bismo do kraja ove godine mogli imati cjepivo. Postoji nada – rekao je direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus na sastanku Izvršnog odbora WHO-a prošlog utorka. Nije podrobnije obrazlagao, no očito je da barem jedno (ako ne i više njih) od devet različitih istraživanja cjepiva ide u smjeru da bude spremno za tržište početkom 2021. i da se ostvari WHO-ov cilj, distribucija 2 milijarde doza cjepiva do kraja 2021. po cijelom svijetu.

U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 311 novih slučajeva zaraze COVID-19 Rekordne brojke novooboljelih u Hrvatskoj: Zabilježeno 748 novih slučajeva, preminule 4 osobe

“Čekić i ples”

Zemlje poput SAD-a ili država članica Europske unije koje udruženim snagama (pod okriljem Europske komisije) već imaju predugovore s najnaprednijim istraživačima i proizvođačima koji im jamče isporuku određenog broja doza budućeg cjepiva, ciljaju na to da razmjerno brzo po pronalasku cjepiva cijepe praktički cijelo svoje stanovništvo.

No uz taj optimizam koji se oslanja na realnu nadu da će cjepivo protiv COVID-19 biti razvijeno brže od prvotno planiranih rokova i da završetak ove globalne pandemije nije tako daleko, istodobno postoji i pesimizam oko ove jeseni i zime, ključnog razdoblja koje treba izdržati do pronalaska cjepiva. Taj pesimizam vidljiv je u upozorenjima stručnjaka da se, ponajprije u Europi, ali i u SAD-u, dogodio zamor od mjera socijalnog distanciranja i da zbog toga ljudima popušta oprez, što ponovno dovodi do većeg širenja virusa u zajednici.

VIDEO: Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati

Proteklog su tjedna brojke novozaraženih u nekoliko europskih zemalja dosegnule rekordne razine od travnja: u Hrvatskoj u četvrtak, kad je objavljeno da su u 24 sata zabilježena 542 nova slučaja zaraze, daleko najveći dnevni porast uopće, od izbijanja pandemije. U Njemačkoj također u četvrtak, kad je broj zaraženih povećan za 4058, što je najveće dnevno povećanje od travnja. U Francuskoj u srijedu, kad je potvrđeno 18.746 novih slučajeva zaraze, rekordan dnevni porast od početka pandemije i gotovo dvostruko više od prosjeka prethodnih dana. U Nizozemskoj je u ponedjeljak zabilježen 4581 slučaj novozaraženih, u Češkoj u utorak rekordnih 4457 slučajeva. Posvuda se ruše rekordi u broju novooboljelih, sve češće se uvode strože mjere poput nošenja maski preko lica i na otvorenom, ne samo u zatvorenim prostorima. Ali ovaj put se mjere nastoje uvoditi ciljano, lokalno, samo na područjima u kojima epidemija buja.

FILE PHOTO: Hungarian Prime Minister Viktor Orban takes part in a European Union summit in Brussels Tomislav Krasnec Viktor Orbán ucjenjuje EU i to je opasno za čitavu Europu

Nastoji se izbjeći široka, nacionalna pokrivenost pri uvođenju strožih mjera. I više se obzira posvećuje održavanju ekonomske aktivnosti u društvu. Sve to podsjeća na ono što se u prvom valu pandemije u Europi iskristaliziralo kao tzv. švedski model. I dalje je to zapravo strategija zvana “čekić i ples”. Ili bi se strategija koju će Europa imati ove jeseni i zime mogla nazvati i – suzbijanje koronavirusa uz održavanje “sotto voce” ekonomije. Nigdje to nije bolje vidljivo nego u aktualnim mjerama zatvaranja kafića i dopuštanja restoranima da ostanu otvoreni. Takva je mjera uvedena, primjerice, u Bruxellesu i Parizu.

Na prvi pogled možda nema smisla: zašto mogu raditi restorani, a ne mogu kafići? No pogleda li se dublje, argumentacija koju iznose epidemiolozi i političari koji stoje iza tih odluka možda ima smisla. Ali, opet, ovisi u kakvom se društvu neka mjera uvodi, kako zajednica na nju reagira, s podsmijehom i prkosom ili s poslušnošću i prihvaćanjem.

U Bruxellesu i Parizu kafići i barovi su zatvoreni, a restorani ostavljeni da rade, upravo s obrazloženjem da je u restoranima sve tiše, mirnije, “sotto voce” u odnosu na grlatu atmosferu oko šanka kafića, pivnice ili vinskog bara. Mjere socijalnog distanciranja u svrhu suzbijanja koronavirusa lakše je provoditi u restoranima jer “sjedneš za stol i ostaneš sjediti za stolom”, kako kaže belgijski ministar zdravstva Frank Vanderbroucke. Premijer belgijske pokrajine Flandrije Jan Jambon vjeruje da će sigurno i u restoranima biti ljudi koji će sada više piti i više pjevati ili se derati, no kaže: “To su iznimke, to se češće događa u barovima i kafićima, u koje ljudi idu da bi išli dalje u noćnu zabavu, dok u restorane ljudi idu da bi jeli”.

Vjenčanje u doba pandemije COVIDA-19 POOŠTRENE MJERE Nove preporuke za svadbe: Dopušten samo prvi ples mladencima i roditeljima

Madrid je glavni grad zemlje u kojoj kultura tapasa i pinchosa briše tu razliku između mjesta večernjeg izlaska na kojem se samo pije i mjesta na kojem se i jede i pije oko šanka. No u Španjolskoj je drugi val koronavirusa najdramatičniji u Europi, a Madrid je epicentar širenja zaraze u toj zemlji. Tako da španjolska vlada nije Madridu nametnula taj sitni vez kao francuska ili belgijska vlada svojim metropolama, sa sitnim distinkcijama što smije, a što ne smije ostati otvoreno, nego je u Madridu ponovo na snazi zabrana bilo kakvog izlaska iz kuća osim radi onog najpotrebnijeg: odlaska na posao, u trgovinu po namirnice ili liječniku. Španjolska je proljetos imala najstroži lockdown u Europi, a sada to ciljano primjenjuje u žarištima. Predsjednica vlade madridske regije Isabel Diaz Ayuso oštro se protivila mjerama zatvaranja, koje su propisane s nacionalne razine. Pokrenula je i sudsku tužbu protiv nacionalnih vlasti i sud je u četvrtak stao na njezinu stranu. Ima tu i političkog rivalstva: Diaz Ayuso je iz desne, nacionalna vlada iz lijevih stranaka. Ali ima tu i argumenata poput “ljudi svaki dan umiru i zbog automobila, pa nismo zabranili automobile”, za kojim poseže čelnica Madrida.

Kafići u Sarajevu ponovno otvoreni
1 / 11
Koronavirus u Španjolskoj

– Ako primijenimo arbitrarna pravila koje smišlja odbor nepostojećih stručnjaka, imat ćemo kolone gladnih ljudi i deset puta veći broj nezaposlenih. Socijaliste nije briga za to jer ne znaju ništa o ekonomiji i radnim mjestima – izjavljuje Isabel Diaz Ayuso.

Specifičnost mjera suzbijanja koronavirusa u drugom polugodištu, posvuda u Europi, i u tome je što ciljano, lokalizirano uvođenje mjera (umjesto nacionalne rasprostranjenosti) može u nekim zemljama dovesti i do političkih tenzija.

“Hoće li pravila oko COVID-19 rastrgati zemlju”, pita se britanski magazin Spectator na naslovnici novog broja. Vlada Walesa, jedne od zemalja u sastavu Ujedinjene Kraljevine, želi uvesti mjeru kojom bi zabranila ulazak u Wales onima koji dolaze iz žarišta epidemije, poput trenutačno Manchestera ili Liverpoola. Škotska vlada kroji svoje mjere koje vrijede samo za Škotsku, pa se tako tijekom ljeta događalo da putnici koji dolaze iz, primjerice, Portugala moraju ići u 14-dnevnu karantenu ako slete u Cardiff, ali ne moraju ako slete u London. Škotska vlada ima neke ovlasti, ne sve, ali među njima su i ovlasti koje se tiču javnog zdravlja.

An Airbus A340 jet leaves the Rochester International Airport after Kuwait announced that ruling Emir Sheikh Sabah al-Ahmad al-Sabah had died SPOR DUG 16 GODINA WTO: EU ima pravo uvesti carine na robu iz SAD-a

Koliko se ja sjećam...

Spectator citira neimenovanog ministra iz kabineta premijera Borisa Johnsona koji kaže da Škotska nacionalna stranka (koja je na vlasti u Škotskoj) koristi ovo razdoblje kao priliku da pošalje jasnu poruku o tome gdje su i što znače granice između Engleske i Škotske.

Nije to jedinstven politički fenomen. Neki bi pomniji promatrači mogli uočiti i da Stožer civilne zaštite Istarske županije nastoji povući jasnu crtu i razliku između svojih mjera i ostatka Hrvatske, odnosno mjera Nacionalnog stožera. Ovoga je tjedna šef istarskog stožera Dino Kozlevac poentirao kad je rekao da ga zbunjuje najava ravnatelja HZJZ-a Krune Capaka o tome da će nošenje maski u zatvorenim prostorima postati obvezno: – Koliko se ja sjećam, ta je mjera bila donesena na nacionalnoj razini i ne sjećam se da je ikad ukinuta, a mi je neprekidno provodimo već tri mjeseca u Istarskoj županiji – rekao je Kozlevac.

To koliko istarska specifičnost polučuje rezultate pokazuje možda i belgijska karta Europe s ucrtanim crvenim, narančastim i zelenim regijama. U trenutku pisanja ovog teksta, samo su Istra i talijanska regija Calabria bile zelene zone na čitavom Sredozemnom moru. Riječ je, dakle, o karti koju su izradile belgijske federalne vlasti prema prikupljenoj statistici o širenju koronavirusa. U čitavoj Europi, još su samo dvije zelene zone: Varaždinska županija i sjeverozapadni dio Bugarske. Trenutačno različite države imaju različite preporuke za putovanja, skrojene prema različitim statističkim pokazateljima širenja epidemije, tako da postoji više takvih karata. No u Vijeću EU dovršava se usvajanje prijedloga o koordinaciji svega toga i uskoro bi na razini čitave EU trebala postojati jedna, karta s crvenim, narančastim, zelenim, ali i sivim zonama (za područja s nedovoljno prikupljenih podataka) koja će se konstantno osvježavati. Odluka bi mogla biti usvojena već u ponedjeljak na Vijeću za opće poslove. Hrvatska se, kako neslužbeno doznajemo, u tim raspravama zalagala za to da se promatraju regije (županije), umjesto da se čitave države označavaju bojom prema nacionalnom prosjeku broja zaraženih.

New Belgian PM De Croo is welcomed by EC President Ursula von der Leyen in Brussels međusobno priznavanje testova Zajedničke mjere protiv korone: EU za putovanja uvodi kartu sa zelenim, crvenim i sivim zonama

Taj stav je prevladao. A na posljednjim raspravama Hrvatska se, također neslužbeno doznajemo, zalagala i za to da se u statističke pokazatelje, na temelju kojih se određuje boja koja označava rizičnost putovanja, uvrsti i broj oboljelih koji su na respiratoru. Još nije poznato hoće li ta hrvatska ideja biti prihvaćena. Ali, i kad se konačni tekst koordinacije kriterija za putovanja unutar EU usvoji, i dalje će ponašanje svake države članice u velikoj mjeri ovisiti o tome kakve nacionalne mjere uvode njihove vlade i njihove epidemiološke službe. Nacionalne ovlasti ostaju nacionalne, koliko god koronavirus mijenjao ili ne mijenjao stupanj koordiniranosti na razini čitave EU. 

Snijeg u Zagrebu 14. 1. 2013.
BIT ĆE SVEGA
Objavljena velika prognoza: Ovakvoj zimi nismo se nadali, evo što nas sve čeka
s
OHR SAVJETNIK
Muči vas svrbež „tamo iza“? Saznajte kako ga se riješiti
  • prcko.vita:

    Kako vas nije sramota? Opisuje se trganje Europe, uništenje ekonomije samo zato što kafići neće moći raditi. To su najveći lezilebovići koji nikad nisu imali žuljeva na rukama. Slavonija je prazna, nek uzmu motiku u ruke i krenu proizvoditi hranu, ... prikaži još! neka zaborave na kafane i kafiće. Neće ekonomija nikad propasti, samo treba mijenjati smjer poslovanja. Gdje su danas kišobrandžije, nema ih, propali, gdje će uskoro biti kafići, isto u povijesti, nestati će. Neka se bave nečim drugim.

  • Lloyd Grubo Cenzuriran:

    Pogledaj Maksimira, 7000 navijaca na Maksimiru, nigdje maski, nijedan gledatelj nema maske, ama bas nijedan!

  • enigmus-hr:

    Ne kaže se na hrvatskom lockdown nego zatvaranje.