Premium Povodom lansiranja novog portala, Vecernji.hr svim čitateljima daruje mjesec dana besplatnog Premium sadržaja!
Naslovnica Premium Kolumne

Što ako Hrvatska neće moći preuzeti euro?

Prodaju nepostojećih eura i njihovo plasiranje u kunske kredite s deviznom klauzulom HNB je bankama dopustio računajući da će se ta kula od karata preobraziti u solidnu financijsku konstrukciju
12. siječnja 2017. u 09:30 1 komentara 1112 prikaza
Euro
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL, Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Nije upitno treba li Hrvatska uzeti euro, jasno je da treba, pa i mora. Pravo je pitanje za Hrvatsku – a što ako ona ne bude mogla preuzeti euro? Što ako to ne bude mogla u dogledno vrijeme ili ne bude mogla nikada jer euro neće moći opstati?

Kako će u tom slučaju hrvatske banke svojim štedišama isplatiti eure koje im duguju, a koje su plasirale u kunske kredite?
 Hrvatske banke čine kartel koji već 24 godine građanima prodaje eure po manje-više istoj cijeni. Kako je to danas moguće, a sjećamo se kako je još donedavno njemačkim markama, zbog nestašice, cijena skakala doslovno preko noći?

Venecija Clemens Fuest Razočaravajući životni standard mogao bi potaknuti Talijane na izlazak iz eurozone Ilica prometna MEĐU NAJGORIMA U EU Prometni stručnjak upozorava: Hrvatske ceste 60-ak posto su smrtonosnije od europskog prosjeka Europa Goran Gerovac Kriza Europe nije ni politička ni financijska ni ekonomska, nego civilizacijska kriza carstva na samrti

To je moguće jer nestašica eura više nema, a nema ih jer hrvatske banke prodaju građanima i eure – koje nemaju.
Banke građanima “prodaju eure” tako što od njih uzmu kune, a na devizne račune im upišu “virtualne”, knjigovodstvene eure.

No, banke pritom preuzimaju obvezu da građanima nakon nekog vremena isplate prave, “efektivne” eure.
Dobivene kune banke plasiraju u kunske kredite s eurskom deviznom klauzulom. No, ti se krediti bankama i vraćaju u kunama pa kako će onda štedišama isplatiti eure?

Nikako. Banke se, naime, upuštaju u proračunati rizik, uzdaju se da nikada previše štediša neće odjednom doći podići svoje eure, a za one malobrojne uvijek će moći na tržištu s kunama kupiti dovoljno eura.

U hrvatskim se bankama, međutim, s godinama nagomilalo virtualnih ili knjigovodstvenih, kojih banke nemaju, već oko 20 milijardi eura!

Toliko hrvatske banke duguju deviza više nego što ih imaju u deviznoj imovini, u “pravim”, likvidnim devizama, deviznim plasmanima ili deviznim vrijednosnim papirima.

Ali, banke imaju kuna u kunskim kreditima s deviznom klauzulom ili bez nje pa, ako bi Hrvatska preuzela euro, svi bi se ti plasmani bankama preko noći pretvorili u eursku imovinu i one bi imale otkuda virtualne eure sa štednje isplatiti u pravim eurima.

To je glavni razlog zašto se HNB zalaže za što brži ulazak Hrvatske u eurozonu. Prodaju građanima nepostojećih eura i njihovo plasiranje u kunske kredite s deviznom klauzulom HNB je bankama, naime, i dopustio računajući da će Hrvatska brzo preuzeti euro pa će se ta kula od karata preobraziti u solidnu financijsku konstrukciju.

Ali, kako sada stvari stoje, postoji, premda možda nevelika, i vjerojatnost da će euro propasti prije nego što ga Hrvatska preuzme.

A kojim će eurima tada banke građanima isplatiti eursku štednju?
 Možda banke ni tada neće morati eure isplatiti brzo, ali računati da ih neće morati isplatiti nikad nije razumno.

Isto tako, ako je euro nedohvatan, kako se sada čini, nedopustivo je da banke beskonačno gomilaju obveze da građanima isplate eure koje nemaju.
 Upravo zato neki ekonomisti (Željko Lovrinčević, Maruška Vizek, Dubravko Radošević, Vladimir Gligorov…), premda sramežljivo, traže od HNB-a “izlaznu strategiju”, “plan B” za slučaj da Hrvatska u dogledno vrijeme ili nikada ne preuzme euro.

No, za HNB “postoji samo jedna izlazna strategija”, kaže guverner Boris Vujčić. “A to je preuzimanje eura.” To je, međutim, strategija na rubu kocke.     

>> Što još Hrvatska sve treba učiniti kako bi mogla uvesti euro

  • Avatar Rinzaj
    Rinzaj:

    Ovaj bankarski problem nedostatka deviza pokazuje samo kako je kompletnom hrvatskom političko - ekonomsko- monetarno - bankarskom sustavu u inetersu oživljavanje hrvatskoga izvoza i smanjenje uvoza, odnosno svima je u interesu pozitivna trgovinska bilanca koja dovodi do suficita deviza. Ali ... prikaži još!li nitko, ni politika putem zakona, ni HNB putem monetarnih akcija, ni bankarski sustav putem plasmana povoljnih kredita, nitko nema strategiju ulaganja u hrvatsku proizvodnju, koja jedina može spasiti ovaj naopaki sustav.