Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Mađari imaju jeftiniji plin, iako se u Hrvatskoj proizvede puno više za domaće potrebe

Hrvatska se već oglušila o zahtjev liberalizacije pa Deutsche Welle piše da bi slučaj mogao završiti i na Europskom sudu
24. ožujka 2016. u 09:15 0 komentara 4333 prikaza
štednjak plin
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

Vlada je drugu godinu zaredom smanjila cijenu plina za kućanstva pa je ukupno smanjenje veće od 23 posto, a zahvaljujući činjenici da je lani HEP dobio posao opskrbe kućanstava na tri godine te padu cijene prirodnog plina na inozemnim tržištima. Ina je tada dobila obvezu povoljne prodaje plina HEP-u, a cijeli transfer koji je rezultirao jeftinijim grijanjem izazvao je Europsku komisiju da u veljači ponovi zahtjev Hrvatskoj da liberalizira tržište plina i za kućanstva. Hrvatska se već oglušila o taj zahtjev pa Deutsche Welle piše da bi slučaj mogao završiti i na Europskom sudu. Iako EK ima pravo uputiti slučaj sudu to se u 95 posto situacija ne događa pa je malo vjerojatno da će se dogoditi Hrvatskoj.

U problem prodaje plina kućanstvima po reguliranoj cijeni EK se uključio smatrajući da Hrvatska pogoduje građanima s obzirom na to da država određuje konačnu cijenu. Zaista, prema podacima Eurostata, Hrvatska plaća nešto nižu cijenu plina za kućanstva od prosjeka Europske unije, ali kad se usporede zemlje regije, Hrvati nisu povlašteni. Tako je u 2015. prosječna cijena plina u EU 28 iznosila 50 lipa po kilovatsatu plina, a u Hrvatskoj je iznosila 35 lipa po kilovatsatu.

Cijena je to koju je Eurostat zabilježio prije pada cijena plina za kućanstva u travnju 2015. kada je zabilježena cijena niža za 5 posto. Hrvatska bez obzira na to nema najjeftiniji plin za kućanstva jer Eurostatovi podaci jasno pokazuju da je u Mađarskoj plin građane koštao 25 lipa po kilovatsatu, a u Rumunjskoj čak i niže odnosno tek 20 lipa po kilovatsatu. Pritom Mađari, koji su suvlasnici Ine, nemaju svoj plin već ga uglavnom uvoze.

Naime, samo 20 posto ukupnih potreba za plinom u Mađarskoj se proizvodi dok Hrvatska zadovoljava svojom proizvodnjom zadovoljava više od 60 posto proizvodnje, a u nekim godinama znala je proizvesti i više od 80 posto ukupnih potreba za plinom. Ina proizvodi plin uz cijenu od 6 lipa, a HEP-u će se je od ove godine prodavati po cijeni od 13,3 lipe dok je do sada postizala cijenu od 17 lipa po kilovatsatu. Mađarski plinski distributeri očigledno imaju jako povoljne dobavljačke ugovore jer plaćaju plin manje od hrvatskih građana. Cijena plina za građane najnovijim se rezanjem spušta na otprilike 26 lipa po kilovatsatu što odgovara pojeftinjenju od 23 posto, a slično će se vjerojatno dogoditi i u ostalim zemljama s obzirom na to da je cijena prirodnog plina pojeftinila i do 45 posto u posljednjih godinu dana.

 Vlada RH i dalje štiti građane, ali Ina zato ima zeleno svjetlo za skuplju prodaju plina industriji. Tako Petrokemija, najveći potrošač plina u Hrvatskoj, od Ine je kupovala plin po cijeni od 25 lipa još prošle godine, što je dvostruko veći iznos od cijene po kojoj Ina plin mora prodavati HEP-u od prvog dana travnja. Koliko je poznato, cijena plina za Petrokemiju nije smanjena. Ipak, cijena plina za industriju nije regulirana, nego se utvrđuje tržišno, a kako je plin u regiji jeftin, hrvatska industrija može pronaći jeftinijeg dobavljača.

Pritisak iz Europske komisije nastaje zbog očekivanja da se potpuno liberalizira tržište plina mada je jasno da i druge zemlje štite svoje građane. Ipak EK bi htio da se potiče gospodarstvo, a agilnost Komisije možda je potaknuta i inicijativom iz naftne industrije.

Problem na veleprodajnom tržištu plina u Hrvatskoj nastao je jer se Hrvatska Glavnim plinskim ugovorom 2009. godine obvezala preuzeti Inin plinski biznis izdvajanjem tvrtke Prirodni plin iz Ine te kupovati od Ine domaći plin po cijeni uvoznog. Međutim, zbog političko-sudskog zapleta u slučaju Sanader-MOL, Prirodni plin nije izdvojen iz Ine, ta tvrtka nastavila je prodavati plin distributerima po reguliranoj cijeni, a kupovati od Ine po višoj, pa je nagomilala gubitke koje MOL-ovi pregovarači s Vladom o Ini smatraju dugom. Hrvatska ne priznaje dug pozivajući se na sudsku presudu po kojoj je Glavni plinski ugovor dio korupcijskih aktivnosti bivšeg premijera Ive Sanadera koje je imao s predstavnicima MOL-a, a odluku o tome tko je u pravu donijet će se u arbitražnom postupku.

>> Građanima jeftiniji plin od 1. travnja

Ajoj...
Djevojka otkrila kako je partnera uhvatila u prevari: 'Nazvala sam restoran u kojem je bio i pitala...'
Boris Miletić
INTERVJU
„Čovjek koji prestane biti čovjek, izgubio je smisao“
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.