Naslovnica Premium Kolumne

Stari splitski plesovi i odlazak Branka Šegovića

Branko Šegović nije bio važan samo kao najstariji Hajdukov igrač, navijač i član nego i kao legenda hrvatskog folklora
07. listopada 2019. u 07:30 0 komentara 465 prikaza
Branko Šegović
Foto: Miranda Cikotic/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Krajem rujna u Splitu je u dubokoj starosti, u devedeset i osmoj godini života preminuo Branko Šegović. Iako je bio posljednja živuća legenda hrvatskog folklora, vijest o njegovoj smrti teško se probijala izvan dalmatinskih medija i društvenih mreža. Šteta. Jer Branko Šegović nije bio važan samo kao najstariji donedavno živući Hajdukov igrač, navijač i član, nego i kao koreograf i etnokoreolog koji je ostavio trajni trag na prebogatoj hrvatskoj folklornoj sceni.

Vinkovačke jeseni Traju do 18. rujna Folklornim večerima danas započinju 54. Vinkovačke jeseni

Kada je George W. Bush posjetio Hrvatsku, njegova simpatična supruga, inače knjižničarka i učiteljica Laura Bush, posjetila je jedini profesionalni hrvatski folklorni ansambl Lado (u pratnji supruge tadašnjeg premijera Mirjane Sanader) gdje su joj ladovci izveli Stare splitske plesove, jednu od najizvođenijih i najomiljenijih koreografija hrvatskog folklora koja ima kultni status. A tu je riječ o uratku koji je koreografski potpisao i oblikovao baš Branko Šegović, diplomirani etnolog i entuzijast kojem nije bilo teško raditi i s amaterima i s profesionalcima i to cijeli svoj dugi i plodonosni život.

Branko Šegović bio je čovjek koji je odgajao generacije i generacije mladih ljudi šireći ljubav prema baštini, glazbi, plesu, narodnim nošnjama, druženju... Stoga ne čudi da su ga na splitskom groblju ispratili baš folkloraši obučeni u nošnje plešući Stare splitske plesove po kojima će Branko Šegović biti trajno zapamćen i to čak i izvan hrvatskih granica.

Naravno, podosta ignorantski odnos medija prema Šegovićevoj smrti ne tiče se toliko šjor Branka, samozatajnog čovjeka iz naroda koji je imao veliki broj prijatelja, poznanika i štovatelja, nego odnosa hrvatskih medija prema folkloru uopće. Folklor se u Hrvatskoj, nažalost, nije uspio nametnuti kao mainstream tema. On je, doduše, prisutan u javnosti, ali tek kao povremeni ukras, kao vizualna i zvučna pozadina nekih važnih političkih i protokolarnih događanja, ali je i prečesta žrtva ideoloških i kulturoloških prepucavanja i pojednostavljivanja. Stoga me zanima kako će hrvatska politička i kulturna elita reagirati kada će u studenome ove godine državni ansambl Lado slaviti svoj sedamdeseti rođendan.

Ansambl LADO PROMO Ansambl LADO 26. travnja gostuje u Arsenalu

Hoće li to biti prilika da se svi prvi ljudi države okupe na slavljeničkim koncertima (kojih će biti nekoliko i to ne samo u Zagrebu) i svojim prisustvom javno deklariraju podršku ansamblu koji prkosi antifolklornoj klimi koja se svako malo raspiruje u Hrvatskoj.

I dok je Srbija svojem Kolu, koji je pandan našem Ladu, počela graditi zgradu usred Beograda kako bi ga dodatno osnažila i potaknula na još češće i bogatije aktivnosti, o tome Lado u Zagrebu može samo sanjati. Stoga i mi, novinari, moramo folkloru posvećivati mnogo više pozornosti i još se agresivnije boriti za prostor koji folklor u javnim medijima zaslužuje. Uostalom, danas su folklorni ansambli, pa i Lado, sposobni napuniti i velike sportske dvorane (arene), što znači da folklorne publike itekako ima i da pisanje o folkloru nije pisanje u vjetar. Stoga i odlasci velikana kao što je to bio Branko Šegović moraju biti povod za intenzivnije i pravednije pisanje o folkloru.      

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.