Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Stanovnici Grenlanda, najvećeg svjetskog otoka, žele neovisnost

Najveći otok na svijetu administrativno pripada Kraljevini Danskoj, no gotovo dvije trećine stanovnika Grenlanda, većinom etničkih Inuita, željelo bi se vidjeti u samostalnoj državi
14. siječnja 2016. u 22:15 0 komentara 3855 prikaza
Grenland
Foto: Rpe/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Na sam spomen inicijativa za nezavisnost u Europi u prvi tren većina ljudi pomisli na Škotsku i Kataloniju, no najsnažniji i možda najdugovječniji pokret za odcjepljenje od matične države nalazi se na samom sjeveru. Na Grenlandu. Prije nekoliko dana, na samom kraju 2015. godine, grenlandska stranka Naleraq objavila je očekivanje da će otok uskoro objaviti i ostvariti punu neovisnost.

Najveći otok na svijetu administrativno pripada Kraljevini Danskoj, no gotovo dvije trećine stanovnika Grenlanda, većinom etničkih Inuita, željelo bi se vidjeti u samostalnoj državi. Tako su se i izjasnili na referendumu provedenom prije osam godina kada su svojim glasovima poduprli veću autonomiju od Kopenhagena, koja bi trebala dovesti do potpunog osamostaljenja.

Grenland nije samo najveći već vjerojatno i za život najnegostoljubiviji otok na svijetu. Površinom je četrdeset puta veći od Hrvatske, no četiri petine ovog nepreglednog prostora leži iznad polarnog kruga i prekriven je vječitim snijegom i ledom. Na Grenlandu živi samo nešto više od 55 tisuća stanovnika, otprilike isti broj stanovnika koliko ih živi u Sesvetama. Od toga su oko pedesetak tisuća Inuiti, autohtoni grenlandski narod eskimskog podrijetla koji se ni najmanje ne osjećaju Dancima i ne vidi budućnost svoga otoka pod danskom krunom.

Strateški važan

Danska Grenlandom vlada od 1814. godine kada ga je dobila mirovnim sporazumom od Norveške. Tijekom Drugog svjetskog rata Grenland je bio pod izravnom upravom Njemačke, no 1945. vraćen je pod dansku krunu, no u posebnom statusu. Naime, SAD je nakon Drugog svjetskog rata razvio poseban geopolitički interes vezan za Grenland. Na otoku je 1950. osnovana američka zračna baza Thule, koja je činila ključnu točku u hladnoratovskom sustavu obrane NATO-a. SAD je šezdesetih godina tajno pokušao na Grenlandu sagraditi cijeli lanac nuklearnih lansirnih rampi, no projekt je napušten zbog nepogodnih vremenskih prilika i okoliša u kojemu se nije moglo raditi. Za ovaj projekt Danska je doznala tek 1997., tridesetak godina nakon što su američki generali od njega digli ruke.

Koliko je Grenland strateški važan u očima SAD-a, pokazuje i podatak da su ga htjeli kupiti od Danske nudeći 1946. Kopenhagenu tadašnjih 100 milijuna dolara, no Danska je odbila svaku pomisao na prodaju teritorija.

Koliko god Grenland bio strateški važan, toliko je i težak za svakodnevni život. Na otoku je samo nekoliko naselja, a grenlandski glavni grad Nuuk, sa samo 16 tisuća stanovnika, najveći je od njih. Ujedno je i jedan od rijetkih koji se nalaze izvan polarnog kruga, što mu ipak ne jamči ugodnu klimu za svakodnevni život. Prosječna je dnevna temperatura u Nuuku sredinom ljeta, tijekom srpnja i kolovoza, između 6 i 7 stupnjeva Celzijevih, dok je ostaklih mjeseci znatno hladnije. Industrije gotovo da i nema, a većina se stanovništva bavi ulovom i izvozom ribe i rakova. Ne začuđuje stoga podatak da Grenland već godinama preživljava samo zahvaljujući vrlo izdašnoj pomoći i subvencijama Danske, koja je na godišnjoj razini između 560 i 610 milijuna američkih dolara, kojima se financira školstvo, zdravstvena zaštita i držana uprava na otoku te ptiče ribarstvo i mali obrti.

Ipak, velika većina Inuita radije bi bili samostalni i gladovali nego bili siti pod danskom zastavom. Uostalom, veza Grenlanda s Europom više je povijesna nego zemljopisna. Ledeni otok samo je 200 kilometara udaljen od Kanade, dok je od Nuuka do Kopenhagena potrebno prevaliti oko 3000 kilometara.

Tijekom 1979. Grenlandu je zajamčena ograničena samouprava s vlastitim parlamentom, no Danska i dalje ima kontrolu nad pitanjima koja se dotiču vanjskih poslova i obrane. Ujedno, članstvo Danske u EU nanijelo je velike štete Grenlandu jer je ograničilo njihovo ribarstvo. Stoga je 1985. Grenland izašao iz Europske unije iako je Danska članica EU.

Naravno, službenom Kopenhagenu ne sviđaju se previše težnje Grenlanda, ali i Farskih otoka, još jednog danskog teritorija u sjevernom Atlantskom oceanu, smještenom otprilike između Norveške i Islanda, za samostalnošću i odcjepljenjem. Potkraj prošle godine danski premijer Lars Lokke Rasmunsen sastao se s premijerom Grenlanda Kimom Kielsenom te premijerom Farskog otočja Axlom Johannssonom kako bi razgovarali o eventualnim ustavnim promjenama koje se tiču tih dvaju danskih teritorija. Rasmunsenov je stav da Kraljevina Danska već ima ustav te da dvije pokrajine mogu donijeti vlastite ustave, no oni nipošto neće biti iznad danskog zakona.

Ipak, praksa pokazuje kako Rasmunsenovi zahtjevi vrlo vjerojatno neće biti poštovani. Naime, Inatsisartut, grenlandski parlament, kao i Logting, farski parlament, imaju vlastitu zakonodavnu moć. Suprotno ustavu, i Grenland i Farski otoci već sada imaju i vlastite porezne sustave, a Nuuk i Torshavn ujedno postaju sve više nezavisni u području vanjske, obrambene i sigurnosne politike iako je za ova područja službeno nadležan Kopenhagen.

Odustali od nafte

Grenlandski pristaše osamostaljenja dobili su krila 2010. godine kada su u podmorju grenlandskih teritorijalnih voda nađene zalihe nafte i plina. Stanovnici Grenlanda svoj su otok odmah zamislili kao Klondike, obećanu zemlju koja će živjeti od eksploatacije rudnih bogatstava, ne samo nafte već i zlata, kojega, uvjereni su, ispod leda ima u velikim količinama.

Upravo zbog mogućih zaliha rudnih bogatstva koje se nalaze u okolici i na samom otoku, još 2013. tadašnja je grenlandska premijerka Aleqa Hammond vrlo samouvjereno tvrdila kako je “puna neovisnost moguća već za nekoliko godina”.

Veliki pad cijena nafte koji je počeo prije godinu i pol dana znatno je ohladio Grenlanđane i njihovu naftnu euforiju. Cijena barela crnog zlata danas više nije 120, već samo trideset četiri dolara, a nalazišta na Grenlandu u takvim su uvjetima previše složena i skupa za istraživanje i eksploataciju. Već su tri velike naftne kompanije, norveški Statoil, francuski GDF i danski Dong Grenlandu, vratile licencije za istraživanje nafte koje su bile ishodile, dok su ostale naftne kompanije, koje su tamo prisutne privremeno, zaustavile sva istraživanja i radove. Grenland bi, kada bi se u ovakvim okolnostima odcijepio od Danske, bio osuđen na prihode od ribarstva, što nije dovoljno ni za preživljavanje na ledenom otoku, a kamoli za bilo kakav razlog.

– Svjetlo neovisnosti još uvijek gori, no pitanje je kada ćemo ga moći ostvariti pod ovim uvjetima i u ovakvim okolnostima, ustvrdio je prije nekog vremena aktualni grenlandski premijer Kielsen uz napomenu da će otok postići samostalnost, no pitanje je hoće li se to dogoditi uskoro ili će za to biti potrebno dulje vrijeme.

>> U samo četiri dana Grenland ostao bez 57% površinskog leda

>> Predsjednik katalonske vlade odbio prisegnuti na odanost španjolskom kralju

sprovod za 30 ljudi
Svijet se danas oprašta od princa Philipa: Kraljica naredila da se braća Harry i William razdvoje
G
PASTELNO PROLJEĆE
Guess nagradni natječaj - uslikaj svoju kombinaciju i osvoji nagrade!
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.