Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Snažnu pomorsku industriju možemo imati i u budućnosti

Hrvatska ima odlične uvjete za testna područja samoplovećih brodova po uzoru na Norvešku, Finsku i Kinu
18. veljače 2019. u 12:20 4 komentara 902 prikaza
Pula: Uljanikove dizalice obasjane plavim svijetlom
Foto: Duško Marušić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Pametne brodograđevne nacije grade za budućnost. Ne tako pametne brodograđevne nacije troše milijarde pokušavajući ponovno oživjeti „slavnu prošlost brodogradnje“. Takve države grade muzeje propalim brodogradilištima i lošem vodstvu, a ne prilagođavaju se sadašnjoj stvarnosti koja se razlikuje od prošlosti.

Uljanik BORISLAV RISTIĆ Stvara li se to našim novcem novi Todorić?

Kamo ide brodograđevna industrija? U istom smjeru kao i automobilska, zrakoplovna, proizvodna i logistička industrija – prema autonomiji. Autonomna plovidba započela je 2015. u Finskoj, uz partnerstvo finske vlade, Rolls-Royce Marine i FinnFerries. Te je godine EU počela financirati istraživanja autonomnog brodarstva. Prema Rolls-Royce Marine, samoploveći brodovi bit će uobičajen prizor do 2030.

Pula: Uljanikove dizalice obasjane plavim svijetlom
1 / 5
Uljanik

Hoće li Hrvatska za 11 godina biti zaokupljena “rekreacijom” 80-ih godina, kada smo bili treća najveća brodogradilišna nacija na svijetu? Finska i Norveška, također obilježene slavnom brodograđevnom prošlošću, krenule su istraživati autonomne brodove. U toj budućnosti možda i postoji mjesto za Hrvatsku ako otvorimo oči i izgradimo ga.


Dino Mandić, osnivač SailRoutera, uputio me u detalje te industrije. U skoroj budućnosti, samoploveći brodovi neće biti u potpunosti autonomni, već će većim dijelom njihovih navigacijskih i kontrolnih sustava upravljati računala na brodu ili obali. Autonomni sustavi trebaju testiranje prije komercijalnog korištenja. Norveška je 2016. uspostavila prvo testno područje na svijetu za autonomne brodove. Finska je 2017. učinila isto. U veljači 2018. to je učinila i Kina.

Uljanik Ratko Bošković Što Brodosplit može naučiti od 3. maja i Uljanika

Hrvatska 2019. još raspravlja o ulaganju od 1,5 milijarde eura u Uljanik, koje je na izdisaju.
 Blagoslovljeni smo s više od 1200 otoka koji privlače milijune turista i pomoraca iz cijelog svijeta. Ti otoci mogli bi privući najbolje istraživačke ekipe. Ta ispitivanja zahtijevaju brze i pouzdane podatkovne veze brod-obala, koje se mogu osigurati preko relativno jeftinih mobilnih širokopojasnih mreža ili skupih satelitskih mreža. Gotovo svi hrvatski otoci imaju dobru pokrivenost mobilnih mreža, što ih čini savršenima za testiranje. Norveška, Finska i Kina imaju svoje testne prostore blizu obale kako bi pristupili jeftinijim širokopojasnim mrežama, iako bi se opsežnije i složenije testiranje moglo obaviti dalje od obale. 


Hrvatska nudi najbolje od oba svijeta, testno područje blizu pučine s kopnenom širokopojasnom pokrivenošću, ali u blizini obale za potrebe osoblja i zalihe. Ove prednosti smanjile bi troškove istraživačkih timova. Najvažnije, to bi također smanjilo prepreke za ulazak hrvatskih start-up poduzeća u sektor pomorske autonomije, jer ne bi morali trošiti svoje ograničene resurse na skupe komunikacijske sustave i mogli bi se usredotočiti na razvoj svojih tehnologija i poslovnih modela. Bili bi i izloženi tvrtkama svjetske klase, što je neprocjenjivo u generiranju ulaganja i prodaje. Testna područja donijela bi tehnologiju, novac, radna mjesta i ljude na naše lijepe otoke.
Tako bi izgledala budućnost, ako se odlučimo za njezinu izgradnju.

Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije

Najcool predavanje o financijskoj pismenosti u Splitu
Najcool predavanje o financijskoj pismenosti u Splitu:
Kako uložiti 32.000 kn s 18 godina, zašto propustiti maturalac i koja je količina motora potrebna za skladan brak
  • Avatar kiselica
    kiselica:

    Nadam se da ovaj naslov nece biti kao komparacija Svicarske i Hrvatske.

  • Avatar Ninja
    Ninja:

    možemo imati snažnu pomorsku industriju budućnosti u privatnim rukama za samo 10 miljardi kuna državnog novca. praktično za džabe.

  • Grebza:

    Možemo ali sigurno ne sa državnim kardovima i upravama koje, interesantno nitko nikada nije pitao za gubitke i izgubljene milijarde.