Naslovnica Premium Analize i intervjui

Plenković ne brani samo Marića, nego i sprečava ulazak u novu recesiju

Mostovi predstavnici često su dolazili s idejama koje su bile protivne tržišnom gospodarstvu i europskoj praksi. Uložili smo puno truda u suradnju s Mostom i bilo je teško gledati kako staju uz prijedlog SDP-a i dižu ruke protiv Zdravka Marića, kaže potpredsjednica Vlade Martina Dalić
01. svibnja 2017. u 10:55 19 komentara 5944 prikaza
Martina Dalić
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Premijer je u četvrtak, razrješenjem dužnosti trojice ministara Mosta, odlučio da će HDZ sam nastaviti voditi državu, a potpredsjednica Vlade Martina Dalić objašnjava kako je Most bio prepreka za političku stabilnost, ali i gospodarsku zbog raznih tumačenja koja nisu imala tržišnu osnovu.

Odlučili ste dalje bez Mosta… Hoćete li sami ili ste spremni na neke nove koalicije?

Politička stabilnost bitna je vrijednost za koju se zalagala i za koju se zalaže Vlada i premijer to neumorno naglašava. Razlog tome je jasan, politička stabilnost dobra je za državu i temeljni je ulog u daljnje jačanje pozitivnih gospodarskih procesa i njihovo prelijevanje u poboljšanje životnog standarda. Mostovi su ministri glasujući protiv jasno argumentiranog premijerova prijedloga glasovali protiv političke stabilnosti. Predsjedništvo i Nacionalno vijeće HDZ-a jednoglasno su ovlastili premijera da formira novu parlamentarnu većinu.

Koliko je Most otežavao na gospodarskim pitanjima?

U ovoj je Vladi uloženo puno truda u izgradnju suradnje i povjerenja s Mostom. To je bilo posebno izraženo u resorima koji u političkoj podjeli nisu pripadali Mostu. Od prvog dana premijer je zahtijevao da se radi na način koji će osigurati jedinstveno funkcioniranje Vlade, na način koji će spriječiti zatvaranje u svojevrsne resorne silose. U tom je smislu velika količina vremena i truda utrošena na usuglašavanja, tumačenja i obrazlaganja vezano upravo uz pitanja iz gospodarskih resora. Istodobno, različiti predstavnici Mosta vrlo su se često pojavljivali s idejama koje nisu bile sukladne ni s načelima tržišnog gospodarstva ni s europskom praksom. Međutim, odluka je bila razgovarajmo, tumačimo i nađimo zajedničke točke. Upravo zato posebno je teško bilo vidjeti kada su Mostovi ministri pristali uz politikantski zahtjev SDP-a i digli ruku protiv kolege Marića.

Istraživanje Istraživanje Marić mora odstupiti, većina želi Plenkovića za premijera i izbore

Neki već komentiraju da je premijeru ovo elegantno odstupanje od problema kao što je Agrokor?

Takvi komentari, ako ih ima, velika su glupost. Politička podrška i osobna angažiranost premijera bila je presudna u procesu izrade i usvajanja zakona, isto kao i u smirivanju velikih tenzija koje su se stvorile i kod dobavljača i kod banaka u trenutku otvaranja izvanredne uprave.

Što bi se sada događalo s Agrokorom i gospodarstvom da lex Agrokor nije donesen?

Agrokor je, kao i sve njegove tvrtke, bio u blokadi u iznosu koji je prelazio milijardu kuna. Kako uprava, odnosno vlasnici i vjerovnici nisu uspjeli ni zaustaviti, a kamoli preokrenuti negativnu spiralu koja je rezultirala ovom blokadom, izvjesno je da bi Agrokor sa svim svojim tvrtkama završio u stečaju. Da nije bilo brze reakcije Vlade, da nismo pripremili zakon, danas bismo imali više od 70 Agrokorovih tvrtki s više od 30.000 zaposlenih u stečaju. Posljedično, tisuće dobavljača i partnera našlo bi se u praktički bezizlaznoj poziciji. Podsjećam, Agrokor ima više od 6500 dobavljača. Samo ih Konzum ima više od 2500 u kojima je zaposleno oko 148.000 ljudi. Dopustiti da se sustav Agrokora sruši kroz uobičajeni stečajni postupak, čiji je glavni cilj naplata vjerovnika, značilo bi dopustiti da se sruši hrvatska ekonomija, dopustiti novu recesiju.

U stečaju bi i dobavljači lošije prošli... No i sada se odupiru potpisivanju promemorije?

Promemorija je načelni sporazum i znači pristajanje i banaka i dobavljača na moratorij u prisilnoj naplati mjenica, odnosno instrumenta osiguranja koje su dobavljači dali bankama kao regresni dužnici za Agrokorove mjenice. Dosad je, koliko znam, oko 70 posto dobavljača potpisalo promemoriju i otprilike isto toliko banaka. Govorimo o nešto manje od 200 dobavljača koji su zahvaćeni ovim problemom pri čemu neki od njih imaju kredite za tzv. financijske mjenice, tj. mjenice iza kojih ne stoji isporuka robe i usluga. Svaki od tih slučajeva ima svoje specifičnosti i zato je teško naći jedinstveno rješenje za sve njih. Promemorija stoga daje vrijeme da se nađu modeli rješenja primjereni različitim situacijama. Međutim, i ovdje je najznačajnije načelo zakonitosti. Više puta isticali smo i mi u Vladi i izvanredna uprava da će u konačnici taj dug platiti Agrokor, jer on je taj dug i stvorio. Međutim, oni koji imaju mjenicu i koji su prihvatili regresnu obvezu moraju taj problem riješiti na zakonit način uvažavajući propise koji reguliraju ugovorne obveze i pronaći način da se otplata dugova po mjenicama uskladi s mogućnostima Agrokora da isplati osnovni dug zbog kojih su mjenice i izdane. Način da se do toga dođe upravo je promemorija i vjerujem da će u konačnici svi shvatiti da im je to najbolja prilika koja je na raspolaganju.

Znači li to da onaj tko ne potpiše ni ne može očekivati da će Agrokor preuzeti ili vratiti dug na sebe?

Ne bih to povezivala tako. Uprava Agrokora zatražila je aktiviranje zakona kada su problemi u Agrokoru eskalirali do blokade čija se visina mjerila iznosom većim od milijarde kuna. Izvanredni povjerenik nema čarobni štapić kojim bi sve ono što se gomilalo godinama riješio u nekoliko dana. Ako itko ima takva očekivanja, ona su sasvim nerealna. Pred nama je jako težak proces u kojem je potrebna dobra suradnja i puno odlučnosti da bi se razriješilo negativno naslijeđe koje je stvorio način na koji je Todorić vodio Agrokor. Međutim, kao što sam već više puta rekla, u tome vidim i priliku za hrvatsko gospodarstvo, priliku da se poslovanje postavi na puno zdravije i konkurentnije temelje.

Razgovori s I. Todorićem vodili su se dulje vrijeme… Nisu bili laki. Pokušalo se je sa standstill aranžmanom pa je završilo donošenjem zakona. Dakle, znali ste od početka da je osiguranje potrebno?

Od sredine veljače do početka travnja održana su dva sastanka između predstavnika Vlade i Todorića. Na prvom od njih Todorić je zatražio da mu Vlada financijski pomogne, s obzirom na to da je smatrao kako su financijske mogućnosti zaduživanja u Agrokoru iscrpljene. To ni na koji način nije bilo moguće i Vlada je vrlo jasno rekla da vlasnik i uprava moraju naći rješenje za te probleme. To je s objavama rejting agencije Moody’s jasno pokazalo da se u Agrokoru gomilaju rizici koji zbog njegove isprepletenosti s velikim dijelom hrvatske ekonomije mogu izazvati teške posljedice za stabilnost ukupnog gospodarstva. Odlučeno je stoga ojačati zakonodavni okvir za slučaj da se ovako veliki sistemski rizici ostvare.

Ipak, bez obzira na promptnu reakciju, kritike su česte.

Najveći dio kritika, posebno onih u dijelu političke javnosti, u suštini je posljedica njihove nespremnosti da prihvate da imamo Vladu koja zna i može pravodobno i djelotvorno reagirati. Kada smo napravili ono što je zadaća Vlade, a to je stvaranje institucionalnog okvira, pravila igre i promišljenih procesa za postupanje u izvanrednim situacijama, postavljeno je pitanje zašto je i kako to napravljeno. Odgovor je jednostavan. Veličina rizika koja se naglo gomilala u Agrokoru i moguće devastirajuće posljedice za hrvatsko gospodarstvo i državu zahtijevalo je i još zahtijeva maksimalan trud, znanje, energiju i iskustvo koje uopće možemo osigurati. To je posao, dužnost i obveza ministara i državnih dužnosnika. Kada je situacija takva i u pitanju je očuvanje stabilnosti gospodarskog sustava cijele zemlje, onda nema diskusije dokad traje radni dan. Međutim, kritike većinom dolaze od onih koji nikada nigdje nisu radili i nemaju nikakva iskustva osim u politici pa im je ovakvo ponašanje strano. Za to im ja nisam kriva.

Ministar Z. Marić jedan je od onih koji ima iskustvo iz realnog sektora. No to se u njegovu slučaju pokazalo kao prepreka. Koliko je važan za Vladu?

Premijer Plenković svojom je odlučnošću u odnosu na neutemeljen zahtjev opozicije za opozivom kolege Marića najbolje pokazao koliko su rezultati važni za njega i Vladu. U slučaju ministra Marića rezultati postoje. Smanjivanje duga i deficita je ostvareno. Sada je najveći izazov nastaviti putem mudre fiskalne politike i niskog deficita. Različite politike i financijske izazove koji će se pojavljivati treba rješavati tako da se temeljni cilj – niski deficit i uravnoteženje proračuna – sačuvaju. Jer to, kao i postizanje primarnog suficita, jedini je učinkovit način da se dug smanji i da se Hrvatska ukloni iz grupe visokozaduženih zemalja.

Zamjera se što je Vlada pri izradi zakona koristila savjete odvjetničke kuće koja je u ranijem razdoblju radila i za VTB banku i to nisu naplatili...

Zakon je radio tim iz Ministarstva gospodarstva uz pomoć Ministarstva pravosuđa. Osobno sam vodila radnu skupinu i pridonijela izradi zakona sa svim svojim iskustvom koje sam stekla i u privatnom i u državnom sektoru i u međunarodnoj organizaciji. Možda to nije svima na prvu sasvim jasno, ali dužnosnici u izvršnoj vlasti moraju znati prepoznati probleme, upravljati procesima, napraviti zakone, pa to je jedan od osnovnih zahtjeva našeg posla. Težina posljedica koje problemi Agrokora mogu izazvati za gospodarstvo zahtijevaju i zaslužuju maksimalan angažman najviših dužnosnika. Zakon je u svom nacrtu dobio pozitivna mišljenja svih relevantnih ministarstava, usvojio ga je Sabor uključujući i neke amandmane same oporbe. Zato su tvrdnje da je zakon zapravo radio ovaj ili onaj pokušaj da se naknadno umanje rezultati koji su postignuti donošenjem tog zakona. Takve su tvrdnje jeftino politiziranje i odlučno ih odbacujem posebno stoga što ti isti ne nude nikakva rješenja. Napominjem, bez ovakvog instrumenta i jačanja zakonodavnog okvira mi bismo danas bili pred vratima recesije, a radna mjesta desetaka tisuća ljudi bila bi ugrožena ili bi već nestala. S druge strane, da je Vlada ostala pasivna, ti isti politikanti koji iznose neistine, šire glasine i prozivaju zbog ovog i onog bili bi prvi u optuživanju da Vlada ne čini ništa da zaštiti one koje bi nastradali naglom propašću Agrokora.

Iz Mosta ste otpočetka imali potporu?

Sudjelovali su otpočetka u svim aktivnostima, analizama i procjenama oko zakona.

Kakva su očekivanja od zakona, odnosno od idućeg razdoblja u kojem djeluje izvanredna uprava?

Kriza Agrokora nastala je kao posljedica neadekvatne i nestabilne strukture financiranja koja se temeljila isključivo na dugu i iscrpljujuće dugačkim rokovima plaćanja. Na kraju je to rezultiralo i krizom likvidnosti. Zbog toga je prva zadaća izvanredne uprave sanirati krizu likvidnosti, uspostaviti zakonske rokove plaćanja. To je iznimno težak posao i u tom je smjeru napravljen tek prvi korak. Situacija je stabilizirana, ali još treba puno raditi, osigurati dodatna sredstava za isplatu starih dugova dobavljačima i podizanje poslovanja na normalnu razinu. Istodobno treba raditi na pripremi nagodbe, ustanoviti tražbine i imovinu i procijeniti načine na koje će se platiti nagomilani dugovi. Temelj za sve ovo je poslovanje Agrokorovih kompanija i postupno povećanje efikasnosti njihova poslovanja što onda znači i smanjivanje raznih nepotrebnih troškova.

Agrokor je objavio pogreške u računovodstvu, nemogućnost zaključivanja poslovnih knjiga za 2016. i pozvao investitore da ne koriste financijska izvješća. Što to znači?

U ovom trenutku to znači da izvanredni povjerenik smatra da ima indicije o mogućim pogreškama u financijskim izvješćima. Ugledna međunarodna revizorska kuća PWC ponovit će reviziju za 2016. i time otvoriti i 2015. godinu. Tada ćemo imati puno jasniju sliku, ali što je još i važnije, dokaze o kvaliteti i ispravnosti financijskih izvješća. Međutim, i u ovom slučaju naglašavam djelovanje po načelu zakonitosti. Ako se pokažu nepravilnosti, provest će se zakonom predviđena postupanja u odnosu na osobe koje su u tom razdoblju bile odgovorne za poslovanje kompanije.

Bi li moglo biti problema u dobivanju novog kredita?

Ne bih nagađala, no važno je da je izvanredna uprava u roku od četiri dana od imenovanja dogovorila kreditni aranžman s domaćim bankama i to uz kamatu manju od pet posto, što je upola manje od one po kojoj se zaduživao Todorić. U prvome tjednu isplaćeno je 50 milijuna eura za isplatu starih dugova prema otprilike 2200 tvrtki, a dio njih onda je to proslijedilo svojim dobavljačima. Novozarađeni priljevi usmjereni su u nužne nabave za oživljavanje i stabiliziranje proizvodnje kako bi se cijeli sustav mogao pripremiti za sezonski jake mjesece koji su pred nama. Mislim da su protekla tri tjedna pokazala vjerodostojnost izvanredne uprave, ali ponavljam, situacija je daleko od konačnog rješenja i nema mjesta za opuštanje ili bilo kakvo samozadovoljstvo.

Hoće li Vlada osigurati portfelj kroz HBOR za tvrtke koje su u opasnosti zbog Agrokora?

S obzirom na to da kriza izazvana problemima u kojima se našao Agrokor i dalje ima utjecaj na brojne druge tvrtke u zemlji, razmatramo svakako razne opcije i mogućnosti unapređenja institucionalnog i zakonodavnog okvira kako bi im bila pružena bolja mogućnost da se i same restrukturiraju. Također, način na koji je Agrokor doveden u ovako ozbiljne probleme mora biti ozbiljno analiziran i, ako postoji način da ih se u budućnosti prevenira drukčijom regulativom, svakako ćemo za njim posegnuti.

Zašto AlixPartners za savjetnika i koji dio posla oni moraju napraviti?

Od onih koje su sudjelovale u pozivnom natječaju, ta kompanija ima najbolju kombinaciju iskustva i referencija specijaliziranih za restrukturiranje. Oni bi sada trebali pružiti najkvalitetniju moguću potporu i doprinos u području upravljanja likvidnošću, poslovanju, posebno u dijelu maloprodaje, kako bi se optimizirale potrebe za obrtnim kapitalom, odnosno trebali bi na svaki način sudjelovati u unapređenju poslovanja kompanije kako bi se osigurale uštede i veća efikasnost. Zadatak će im biti i priprema podloge za nagodbu, a iskustvo koje imaju u restrukturiranju nekih od najvećih tvrtki na svijetu koje su zapale u probleme u tome će sigurno biti vrlo vrijedno.

Ako se utvrdi da su na kraju obveze veće od imovine, hoće li se morati ići na otpis?

Savjetnik za restrukturiranje izradit će prijedlog nagodbe i predložiti moguće načine naplate vjerovnika. Način na koji će se postići nagodba ovisi o vjerovnicima.

Sberbank najavljuje moguće tužbe. Na moguće tužbe zasigurno ste računali, kao i na moguće opterećenje zbog mogućih isplata šteta?

Zakon je jasan, prisilne naplate nema dok traje izvanredna uprava. Vjerujem da će svi vjerovnici, uključujući i Sberbank, surađivati s izvanrednom upravom i savjetnikom za restrukturiranje. O potencijalnim tužbama odlučivat će, naravno, ako do toga dođe sudovi, a za vrijeme trajanja izvanredne uprave u Hrvatskoj one nisu moguće. Međutim, ponavljam, mogućnost naplate bilo kojeg vjerovnika ovisi u suštini o kvaliteti poslovanja Agrokorovih kompanija jer su one te koje stvaraju vrijednost iz koje će se naplaćivati vjerovnici.

Mislite li još uvijek da je bilo propusta HNB-a i Hanfe?

Vjerujem da postoji prostor za jačanje supervizorskog okvira u središnjoj banci i Hanfi. Najveći problem pojavio se oko financijskih mjenica koje su funkcionirale kao vrijednosni papir. Ako je, kao što tvrde iz HNB-a, sukladno Zakonu o mjenici da mjenica funkcionira kao vrijednosni papir, onda treba funkcionirati u kontroliranom okruženju, kao i ostali vrijednosni papiri. Ako ih tvrtka izdaje, onda moraju postojati pravila i nadzor nad njihovim trgovanjem. Ako HNB kaže da je to vrijednosni papir, onda njegovo izdavanje i trgovanje mora biti uređeno na sličan način kao i u slučaju drugih kratkoročnih vrijednosnih papira.

Agrokor je u drugi plan stavio Inu. Vlada i dalje ne odustaje od otkupa?

Imamo savjet koji radi, analizira modalitete otkupa i financiranja.

Koliko problem granica može loše utjecati na gospodarstvo?

Problem nepravodobne reakcije na izmjene europskih uredaba nije samo problem pograničnog prometa i neugodnosti zbog dugog čekanja na granici. To je i ozbiljan gospodarski problem za mnoge industrije, a posebno za turizam. Ovo je, na žalost, jedan od primjera koji pokazuje što se događa kada izostane pravodobna reakcija ministra, u ovom slučaju bivšeg ministra unutarnjih poslova. 

Davor Božinović Šef Plenkovićeva ureda: 'Plenković ima većinu. Jandroković će biti predsjednik Sabora' Ivica Relković Ivica Relković Most mora računati na 8 godina oporbe! Božo Petrov kontaktirali runtića Petrov optužuje: HDZ pokušava potkupiti zastupnika Mosta!
  • Avatar majmunranko
    majmunranko:

    Pa stečaj i opći kaos u Agrokoru je i primarni cilj Mosta, Božo Petrov je javno rekao da mu je cilj razmrviti Agrokor na puno manjih tvrtki, koje bi onda ko fol pošteno radile kao u stara dobra vremena, iako ... prikaži još! bi u stvari iste bile u roku od pet minuta preuzete od strane Mostovih pokrovitelja, Branka Roglića i austrijskih trgovačkih lanaca, nama bi ostali dugovi, sva bi se hrana uvozila, preostala poljoprivreda bi propala, a dobavljači se nikad ne bi naplatili, a nepismenoj i krvoločnoj raji bi bilo dovoljno da per likova završi u zatvoru da bude zadovoljna. A što što bi bez posla ostalo valjda 100 tisuća ljudi u Hrvatskoj, to naravno ne bi bila odgovornost Mosta, nego "lopova". Radi se o istom scenariju Mosta kao i u aferi INA-Mol, sve druge su optuživali za prodaju nacionalnih interesa, iako su upravo oni, svojim inzistiranjem na arbitraži, izdali nacionalne interese, sad samo treba vidjeti koliko im je Mol platio da Hrvatska ostane u izgubljenoj arbitraži.

  • marijaqwer:

    Agrokor danas nije u stečaju, ali što će biti kada istekne rok u kojem je država zamrznula pokretanje stečaja nad Agrokorom. Istog trena će propasti a većinu duga će Dalićka, Marić i Plenković prebaciti na državu tj porezne obveznike.

  • Avatar x-y
    x-y:

    nevjerovatno, u svakoj civiliziranoj zemlji odstupaju politicari ako su samo i pod najmanjom sumljom se ogrijesili o neki zakon ili bili u bilo kojem obliku prisutni, a kod nas te iste treba bravarskim metodsma terati....