Naslovnica Premium Analize i intervjui

Ska Keller za Večernji: S Von der Leyen neće biti moguće promjene u EU

Vodeća, “spitzenkandidatkinja” Europske stranke zelenih za predsjedavanje Europskom komisijom u ekskluzivnom razgovoru za Večernji list referirala se i na retoriku svoje sunarodnjakinje Von der Leyen koju grupacija Europski Zeleni/EFA, očekivano, nije podržala.
20. srpnja 2019. u 19:42 1 komentara 907 prikaza
Ska Keller
Foto: VINCENT KESSLER/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Kad je Ursula von der Leyen, nova demokršćanska predsjednica Europske komisije, u uvodnom obraćanju kao dio svoje agende naznačila smanjenje emisije CO2 za 55, umjesto 50 posto, do 2030. i osnivanje Europske banke za klimu iz dijelova Europske investicijske banke, teško se bilo oteti dojmu da koristi moment sile jačanja Zelenih u parlamentu Europske unije za lakše manevriranje na poziciji koju je navukla tankom većinom.

Ursula von der Leyen Ursula von der Leyen Tko je nova čelnica Europske komisije?

Vodeća, “spitzenkandidatkinja” Europske stranke zelenih za predsjedavanje Europskom komisijom, 37-godišnja Njemica Ska Keller, u ekskluzivnom razgovoru za Večernji list referirala se i na retoriku svoje sunarodnjakinje Von der Leyen koju grupacija Europski Zeleni/EFA (Europski slobodni savez), očekivano, nije podržala.

Od prošlog ljeta, kad smo prvi put razgovarali s Franciskom Ska Keller, Zeleni su u Europskom parlamentu uzletjeli s 52 na 70 zastupnika i postali četvrta grupacija po snazi. Već dugo su istaknuti nositelji zeleno-lijeve agende, zapravo novi crveni, propulzivniji i politički uspješniji od socijaldemokrata.

Kad smo zadnji put razgovarali, bili ste vrlo optimistični u vezi s izborima za Europski parlament, ispostavilo se – opravdano. Izbori su pokazali da su Zeleni postali opcija nezaobilazna za formiranje bilo kakve većine. Koja vam je strategija sada?

Izuzetno smo sretni zbog rezultata izbora. Europski birači dali su nam mandat da pokrenemo promjene u Europi i to je ono za što se borimo i zašto smo ušli u intenzivne pregovore s glavnim skupinama u Europskom parlamentu nakon izbora. Nakon odluke Europskog vijeća da imenuje Ursulu von der Leyen, koja nije vodila kampanju i nije bila vodeći kandidat na izborima, barem smo očekivali da će dati jasne prijedloge o našim zahtjevima kao što su potrage i misije spašavanja u Sredozemnom moru, sveobuhvatni okvir vladavine prava i jasni klimatski ciljevi. Nakon uvodnog obraćanja gospođe Von der Leyen, nažalost, moramo reći da su njezine izjave bile razočaravajuće. Nismo čuli nikakav konkretan prijedlog, bilo da je posrijedi vladavina prava ili klima. Mi smo izabrani na mandat za promjenu i ne vidimo kako će promjena biti moguća ako novoizabrana predsjednica tako nastavi.

Kako ocjenjujete rezultate Zelenih u različitim dijelovima Europe? U mnogim zemljama imali ste snažan rast; čije ste glasače ukrali i koji je dio programa bio presudan za izborni uspjeh? No, ima i zemalja u kojima ste “element u tragovima”...

Za razliku od nekih drugih stranaka koje nisu pronašle odgovore na hitna pitanja poput klimatskih promjena, pokazali smo da smo istinski europski pokret i da se zalažemo za promjene u EU. Glasači su to potvrdili. Zelene stranke nadmašile su očekivanja u zemljama poput Njemačke, Francuske, Irske, Danske, Finske i Austrije i igrat će sve važniju ulogu u oblikovanju političke debate diljem Europe u nadolazećim godinama. U pravu ste, još ima zemalja u kojima nismo uspjeli osvojiti mjesta. Kao grupacija Europski Zeleni, podržat ćemo zelene stranke u tim zemljama. Zelena pitanja duboko utječu na birače diljem Europske unije i to je prava šansa i za zelene stranke u zemljama kao što su Hrvatska, Poljska ili druge.

Ursula von der Leyen Nova čelnica EK Von der Leyen: Srednja i istočna Europa trebaju dobiti jaka povjerenstva

Možete li usporediti prethodnu strukturu članova Europskog parlamenta s aktualnom: koliko se smjer promijenio? Koliko je stvarna prijetnja ekstremista? Stranke centra gube primat, to je očito...

Kao Zeleni/EFA, značajno smo porasli na ovogodišnjim izborima. Politički krajolik u Europskom parlamentu promijenio se tako da konzervativci i socijaldemokrati više nisu mogli održati svoju većinu u parlamentu. Ta činjenica i naša nova težina, s obzirom na to da smo sada četvrta najveća grupacija u parlamentu, bili su osnova za razgovore između četiri najveće skupine u parlamentu o stvarnim političkim pitanjima. To je bila nova situacija i ona je dobra za demokratski proces u Europskoj uniji. S druge strane, desničarske stranke nisu bile sposobne rasti koliko su mnogi predvidjeli. Oni ostaju izvan parlamenta i ako proeuropske snage konstruktivno djeluju zajedno, neće moći oblikovati europski program. Ipak, moramo biti oprezni i ne možemo zatvoriti oči prema usponu desničarskih stranaka, populista i autokrata u Europskoj uniji. Ovo je pitanje kojim se svi moramo pozabaviti.

Kakve su šanse za zelenu opciju u ovom jugoistočnom dijelu Europe, zašto dosad nisu uspijevali? Može li se to jednostavno objasniti činjenicom da ne postoji takva tradicija? Je li moguće da vaš uspjeh u parlamentu EU postane okidač za njihov rast?

Stranke se ne stvaraju preko noći, ali je također istina da ima mnogo aktivista, organizacija, pokreta i stranaka koje su snažno angažirane u promicanju promjena: borbi protiv klimatske krize i za socijalnu inkluziju. Te akcije moramo transferirati u političke strukture i to je upravo ono što planiramo učiniti zajedno s našim partnerima.

Hrvatska nema predstavnike u Europskom parlamentu, ni u Hrvatskom saboru koji bi predstavljali ideje Zelenih. Ubrzo nakon izbora, Socijaldemokratska partija Hrvatske najavila je preokret u tom smjeru, ali oni nisu sasvim uvjerljivi... Poznajete našu političku scenu prilično dobro, vidite li igdje zeleni potencijal?

Činjenica da ne postoji predstavnik Zelene Hrvatske u europskom ili hrvatskom parlamentu ne znači da zeleni program nije važan u Hrvatskoj. Hrvatska je važna zemlja koja ima veliku ulogu u pitanjima kao što su ribolov, energetska tranzicija ili migracijski putovi. I da, svakako vidim Zeleni potencijal. ORaH, stranka članica Europske zelene stranke (EGP), zaista oporavlja svoje potencijale i postoje mnogi aktivisti i organizacije na lokalnoj ili nacionalnoj razini koje donose zelenu agendu na površinu i u rasprave.

Ursula von der Leyen Europska komisija Europski čelnici pozdravljaju izbor Von der Leyen unatoč tankoj većini

Zeleni su zapravo najbliži programu platforme Možemo! Prije izbora vaš kolega Bas Eickhout bio je u Hrvatskoj i pružio im podršku. Planirate li razvijati tu suradnju?

Naši hrvatski partneri, članica EGP-a ORaH, na izborima su izašli u koaliciji s Možemo! i Novom ljevicom predstavljajući zelenu lijevu alternativu. I prije toga smo surađivali s različitim građanskim inicijativama u Hrvatskoj i platformama koje se zalažu za vrijednosti koje dijelimo i to ćemo svakako nastaviti.

Koji su vam prioriteti u ovom sazivu Europskog parlamenta? Ekonomska i socijalna ili ekološka pitanja; možete nešto detaljnije o Manifestu?

Očito je da nam prioritet mora biti spašavanje klime. Moramo krenuti ka većoj zaštiti klime, širenju obnovljivih izvora energije, prelasku na rješenja naklonjena klimi u sektoru prometa i sveukupnoj dekarbonizaciji gospodarstva. To ne znači da zanemarujemo druga pitanja. Klimatska kriza je također vrlo socijalno pitanje: siromašni ljudi najviše trpe zbog vremenskih ekstrema kao što su oluje, poplave ili visoke temperature jer imaju manje sredstava da se zaštite. Osim toga, borba protiv klimatskih promjena pitanje je budućnosti naše ekonomije. Samo ukidanjem fosilnih goriva i prelaskom na obnovljivu energiju, proširenjem željezničkih putova umjesto izgradnje novih zračnih luka i promjenom načina na koji se bavimo poljoprivredom i tretiranjem okoliša, možemo jamčiti buduću i ekonomski uspješnu Europsku uniju. Ali istodobno, ne možemo izgubiti iz vida druga ključna pitanja, primjerice pitanje vladavine prava. Upravo sada u Češkoj vidimo koliko je važno održati borbu protiv zloporabe moći i korupcije. Ondje, u Mađarskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji, moramo osigurati vladavinu prava, slobodu tiska i temeljna prava u svim državama članicama Europske unije.

Jesu li klimatske promjene konačno postale “mainstream” europske politike? Treba li nam još Greta Thunberg? Kako je moguće da je jedna mlada djevojka napravila veći posao od tisuća Zelenih u Europi?

Ljudi su postali svjesni da je klimatska kriza stvarna. To je postalo najvidljivije prošlog ljeta, a suše od lani ponovno se vraćaju, rekordne temperature svake godine probijaju granicu, a vremenski ekstremi postaju nova normala. Ova je tema dobila novu hitnost. U takvoj situaciji mladi postaju umorni od političara koji imaju lijepe riječi za njih, ali ne poduzimaju mjere protiv klimatskih promjena. Rješenja postoje, ali nedostaje politička volja. Pokret Petkom za budućnost novi je snažan pokret koji je tu diskusiju doveo na ulice i u širu javnost, na čemu smo jako zahvalni.

Ursula von der Leyen Tomislav Krasnec Za EU nije dobro da predsjednica Komisije nije u stanju odgovoriti na pitanje jednog Sinčića


Kakav je trenutačno sentiment prema migrantskim problemima u Europi?

Spašavanje života nije zločin. Europa ima humanitarnu dužnost okončati tragediju na Mediteranu i ne smije se predati desničarskim ekstremistima. No, umjesto da osiguraju postojanje europske misije za spašavanje na moru, vlade spasioce stigmatiziraju kao kriminalce i sprečavaju operacije spašavanja. Oni koji preuzimaju dužnost vlada, zaslužuju našu podršku i priznanje. Istodobno, jasno je da nam je potrebna reforma Dublinskog sustava i pravedna raspodjela onih koji traže zaštitu u državama članicama Europske unije. Ako nije moguće rješenje sa svim državama članicama, onda bi države koje se žele obvezati na solidarnost i promicati humanu politiku azila morale pronaći načine za zajednički rad na preraspodjeli izbjeglica.

Pokušaji uvođenja poreza velikim tehnološkim platformama, kao što su Google i Apple, trenutačno su blokirani. Planirate li ponovno pokušati nametnuti tu temu?

Uvijek smo bili na čelu poticanja zahtjeva u borbi protiv prekomjernog izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i pranja novca u Europi te očekujemo da novi sastav Europske komisije postane ozbiljan u borbi protiv poreznog dampinga i pranja novca. Multinacionalne korporacije koriste svoje transnacionalne strukture kako bi izbjegavale plaćati svoj dio poreza. Oni stoga mogu izgurati iz konkurentske utrke lokalne nezavisne tvrtke koje plaćaju poreze i financiraju javne usluge na koje se korporacije oslanjaju kako bi ostvarile svoj profit. Neprihvatljivo je da države članice Europske unije svake godine gube milijarde od izbjegavanja poreza i pranja novca. Povećat ćemo politički pritisak da konačno postignemo poreznu pravdu.

Kad smo posljednji put razgovarale, rekli ste da biste trebali prestati biti defenzivni i postati ofenzivni, suprotno socijaldemokratima. Što ofenzivno planirate?

Kao Zeleni, čvrsto stojimo uz Europu. Vjerujemo da je Europska unija sposobna suočiti se s izazovima budućnosti i zato je ne želimo samo zaštititi nego i unaprijediti. Radimo na rješenjima umjesto da se žalimo na izazove; želimo donijeti ta rješenja: dekarbonizirano gospodarstvo, socijalnu Europu, financijski i društveni sustav dovoljno snažan da izdrži buduće krize.

Kakvu Europu želite? Kakvu globalnu politiku, u odnosu na SAD, Kinu i Rusiju, treba voditi?

Budući da su multilateralni poredak i njegove institucije pod pritiskom, sada je važnije nego ikada da Europska unija brani ljudska prava i multilateralizam. Bilo da je riječ o Rusiji, čiji predsjednik krši teritorijalnu cjelovitost drugih država i sprečava demokratski razvoj kod kuće, Kini, čije se vodstvo i dalje jača državnim nadzorom i potiče teritorijalne sukobe u Južnom kineskom moru, ili SAD-u, koji je rekao “doviđenja” sebi kao predvidljivom akteru u svjetskoj politici i povlači se iz klimatskog sporazuma. Vrijeme je da se Europska unija dokaže, ne kao sindikat sebičnih interesa, nego zajedničke odgovornosti. Sindikat koji štiti ljude i planet. To je ono što Europsku uniju čini jedinstvenom i u čemu vidimo razliku u odnosu na druge zemlje. Ali, ako Europska unija želi igrati tu ulogu, njezine države članice moraju mnogo više surađivati na području vanjske, sigurnosne i mirovne politike.

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM)
Generacija NOW
Pobjednički tim natječaja Hrvatskog Telekoma i IRIM-a: „Definirali smo i napravili svoj standard IT učionice – onakav kakav kod nas još ne postoji“

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar YJAK_Y
    YJAK_Y:

    Za ovakvu soroščad Orban i državnici poput njega su jedini lijek.