Naslovnica Premium Kolumne

Schengen je još jedna nemoguća misija pred Hrvatskom. Srećom, imamo takvih odrađenih

Kad čovjek pogleda koliko su teški aktualni pregovori s EU, bilo da se radi o pregovorima o izlasku ili pregovorima o ulasku, mogao bi se lako začuditi i zapitati kako je Hrvatskoj to uopće uspjelo
09. listopada 2019. u 08:30 9 komentara 2010 prikaza
Foto: Kirsty O'Connor/Press Association/PIXSELL

Kad čovjek pogleda koliko su teški aktualni pregovori s Europskom unijom, bilo da se radi o pregovorima o izlasku ili pregovorima o ulasku, mogao bi se lako začuditi i zapitati kako je Hrvatskoj to uopće uspjelo. Iz tog kuta, Hrvatska kao punopravna članica EU izgleda kao još veće postignuće. A pred Hrvatskom se, nakon sljedećeg tjedna, otvara još jedna nemoguća misija: nakon što Europska komisija sljedeće srijede ocijeni da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete za ulazak u Schengensku zonu bez granica, slijedi drugi korak do stvarnog ulaska, a to je stvaranje uvjeta za jednoglasnu političku odluku država članica.

Boris Johnson BREXIT EU poručio Johnsonu da prestane igrati "glupu" igru okrivljavanja oko brexita

Kad kažemo koliko teško izgledaju danas pregovori s EU, mislimo s jedne strane na Brexit, a s druge strane na aspiracije zemalja u našem jugoistočnom susjedstvu da se priključe Uniji. Pregovori o Brexitu su, naravno, drukčiji i logično je da prvi pregovori o izlasku u povijesti EU nisu baš usporedivi s pregovorima o ulasku. Ali onaj tko ih je na neki način povezao bio je šef Komisije Jean-Claude Juncker u onoj legendarnoj gesti u kojoj je na sastanak u Downing Street 10 ponio hrvatski pristupni ugovor, bunt papira veličine i težine omanjeg betonskog bloka, kako bi ilustrirao britanskoj premijerki koliko su kompleksni pregovori s 27 država članica. Ipak, jedna važna stvar po kojoj te dvije stvari nisu usporedive leži u činjenici da je Hrvatska, zapravo, i u NATO i u EU ušla “ispod radara”, dok su svi razbijali glave puno vidljivijim, većim temama.

Brexit je sve samo ne u takvom statusu jer sve su oči na tome. Mi smo, pak, pregovore s EU zaključili kad se Europa bavila rješavanjem velike krize euro zone koja se pretvarala u egzistencijalnu krizu čitavog projekta, a pozivnicu za NATO dobili smo na summitu u Bukureštu 2008., gdje je glavna tema bila Putinovo upozorenje da će koketiranje NATO-a s Ukrajinom i Gruzijom shvatiti kao “izravnu prijetnju” Rusiji (da je to bilo s pravom glavna preokupacija Bukurešta 2008. pokazala je i ruska agresija na Ukrajinu šest godina kasnije, čije su posljedice i danas u stanju izazvati globalne političke potrese, kao što vidimo na pokrenutom postupku “impeachmenta” američkog predsjednika Trumpa).

Andrej Plenković i ostali članovi Vlade na sjednici U zadnjim tjednima mandata Plenković: Imamo čvrsta jamstva Junckera da ćemo dobiti pozitivnu ocjenu za Schengen

S druge strane, aktualni pregovori o pristupanju Uniji također pokazuju koliko je teško steći naklonost pregovarački vrlo tvrdih država članica EU. Čak i onda kad kandidatkinja toliko dugo čeka i toliko nesporno zaslužuje tu njihovu naklonost, kao što vidimo na primjeru Sjeverne Makedonije. Nadamo se da će Makedonci (i Albanci) konačno napraviti taj iskorak, da će im EU sljedeći tjedan dati datum početka pregovora, i da neće imati problema uhvatiti brzi korak s Crnogorcima i Srbima, koji već pregovaraju.

Ni u vrijeme hrvatskih pregovora o pristupanju EU nije bilo lako dobiti tu naklonost država članica da vas prime u klub, premda je sada još puno teže. I u naše vrijeme EU je bila zaokupljena krizom unutar kluba, poput pada europskog ustava na referendumima, ali sada su krize potencirane na n-tu. No, jedan važan detalj koji čini razliku između onih naših i svih ovih aktualnih pregovora je u sljedećem: Hrvatska je zaista bila spremna učiniti sve, ali baš sve, da uđe u NATO i u EU. Tu vrstu odlučnosti ne vidimo drugdje, a odlučnost je važan sastojak uspjeha u pregovorima.

Takva je odlučnost dovela sada Hrvatsku i do toga da Komisija može ocijeniti da smo ispunili sve tehničke kriterije za ulazak u Schengensku zonu. I takva odlučnost može nam pomoći da u sljedećem koraku čekamo, pa i kreiramo trenutak u kojem će se moći donijeti politička odluka o samom ulasku. Taj drugi korak je puno kompliciraniji, ali ni ovaj prvi, prolazak tehničke evaluacije od strane Komisije, nije bio lak, nego je trebalo truda i vještine da ga se provede, za što zasluge idu ministru Davoru Božinoviću i njegovu timu.

Miro Cerar Miro Cerar: 'Ako Juncker odluči o Hrvatskoj u Schengenu, to je dokaz da se dogovorio s Plenkovićem'

Borba za drugi korak na putu za Schengen neće započeti odmah. Proći će hrvatsko predsjedanje Vijećem EU prije ozbiljnijih diplomatskih ofenziva i pomaka. A pregovarački zadatak je užasno kompliciran. Kako dobiti jednoglasnu potporu svih država članica za ulazak u Schengen, u koji te iste države već devet godina ne puštaju Bugarsku i Rumunjsku, i to u trenutku kad su svi preokupirani popravkom postojećeg Schengena, opasno zaljuljanog u migrantskoj krizi, a ne mislima na širenje? Da bi se stvorile povoljne okolnosti za Hrvatsku, u EU bi se prvo trebala dogovoriti reforma zajedničkog sustava o azilu, dakle dogovoriti neke nove migrantske kvote, što se protekle četiri godine pokazuje kao nemoguća misija.

Srećom, Hrvatska ima par odrađenih “nemogućih misija” u svojim nogama. Kako ćemo točno u ovoj misiji uspjeti? Ne znamo, ali znamo da će odgovor na kraju svega, iz retrospektive, vjerojatno biti: kao što smo izborili neovisnost, oslobodili zemlju i ušli u NATO i u EU. Tako nekako.

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša
  • essek22:

    Dobar tekst...ako išta ali mislim da diplomatski znamo provrtiti gdje treba. Kad se samo sjetim, kad smo proglasili nezavisnost u roku od 24 sata preko 10 zemalja je poslalo poruku da nas neće priznat. Nije prošlo 9 mjeseci Hrvatska zastava ... prikaži još! pred UN u New Yorku.. Pa za ulaz u EU, koliko su kočili slovenci, nizozemci , britanci....Neće ni ovo dugo, morat će priznat da Piranski zaljev nema veze sa Shengenom..

  • Avatar FrancJunior
    FrancJunior:

    Gospodo, blagodati EU mora svaka drzava da zasluzi! Hrvatska je tu jedan svijetli primjer, sto svi u EU vide i cijene. Kao negativan primjer, u EU se navodi Srbija, koja vidljivo za sve, podmuklo rovari protiv svih susjeda, vredja svakodnevno ... prikaži još! sve susjede, ne radi nista u duhu EU nacela, a misli da u EU to nitko ne vidi! Potpuno su izostala "tepanja" Vucicu i pozivi na "epohalne" razgovore sa nekim celnicima EU. To su primjetili i najneinteligentnijisrbijanci. Tihu diplomatiju nikada ne treba podcijeniti!

  • Konstantinos:

    Hrvatska ima jako dobru diplomaciju i mislim da je daleko podcjenjena jer se o njenim uspjesima vrlo malo pise... ali to je u skladu sa diplomacijom da sve radi tiho i bez reflektorskih svjetala. Mislim da je nasa diplomacija medu ... prikaži još! jacim diplomacijama ne samo u regiji nego i sire je ona nosi svu politicku tezinu vanjsko-politickog kursa zemlje. I kako Hrvatska zastupa i brani kurs Merkel-Makron sigurno je da ju se smatra vrlo vaznom na ovom prostoru jer preko nje mozemo utjecati i na diplomacije drugih ne EU zemalja i zemalja kandidatkinja, sto HR vec u veliko radi (Albanija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i donekle BiH). Hrvatska je kroz povijest odigrala kljucne trenutke od dovodenja Anzuvinaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje 1301, izbora Habzburgovaca 1527, ili donosenja pragmaticne sankcije preko Jelacica, nastanka obadviju Jugoslavija (Trumbic-Supilo-Pribicevic, pa onda Tito-Bakaric) kao i njihovih pokapanja (bam Subasic - Tito, poslije Tudman-Markovic-Mesic) do punog medunarodnog priznanja te uclanjenja u EU i NATO (Tudman-Sanader-Kosor).