Naslovnica Premium Kultura premium

Vremena se mijenjaju - Rushdie ima novi roman, a Iran ne prijeti

Tržište knjiga raste u mnogim zemljama. Polako, ali ipak raste. A omjer klasična knjiga – digitalna knjiga jest 80 naprama 20%, tvrdi Markus Dohle iz Penguin Random Housea
18. listopada 2017. u 08:34 0 komentara 283 prikaza
Sajam knjige u Frankfurtu
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Kada sam zadnji put bio na frankfurtskom sajmu knjiga 2008. godine, zemlja gost bila je Turska, tada još jedna od zemalja izglednih kandidata za članstvo u Europskoj uniji, zemlja ushuktalog gospodarstva i snažne proeuropske orijentacije. Danas je s Turskom situacija (po)nešto drukčija, baš kao i s Frankfurtom, ali i s frankfurtskim sajmom knjiga. Istina, to je i dalje najveći sajam knjiga na svijetu, najveće okupljalište agenata koji prodaju autorska prava na knjige i najveće živo tržište tim autorskim pravima, gdje urednici i vlasnici nakladničkih kuća iz cijelog svijeta oči u oči trguju s nemilosrdnim literarnim agentima premazanim svim mastima. Ali, iako je zemlja gost ove godine moćna i (valjda) bogata Francuska, i to drugi put u tridesetak godina, to bogatstvo i taj sjaj baš se i ne vide. Ili su barem dobro skriveni od vojske novinara koju sajam tradicionalno privlači.

francuska DENIS DERK Zašto je izdavaštvo u Francuskoj samoodrživo?

Francuski središnji paviljon, sagrađen od francuskog drva zaslugom školaraca iz dizajnerske škole u Saint-Étienneu, simpatičan je, ali ništa više od toga. A u tom drvenom kavezu Francuzi mrtvi-hladni trguju po formuli Hrvatske gospodarske komore i njihove akcije Kupujmo hrvatsko. Dakle kupujmo francusko na sajmu knjige u Frankfurtu i to sireve, kobasice, pa i francuski duguljasti kruh baguette, baš kao na Trgu bana Jelačića u predbožićno vrijeme i u režiji gradonačelnika Milana Bandića.

Sajam knjige u Frankfurtu
1 / 10
Sajam knjige u Frankfurtu

Dan Brown u milijunima

U međuvremenu se promijenio i Frankfurt postavši grad u kojem Nijemci više nisu u većini. Pali su ispod pedeset posto. Tako barem tvrde ovoljetni podaci nadležnih gradskih službi prema kojima 51,2 posto stanovnika Frankfurta, moćnog njemačkog (i ne samo njemačkog) bankarskog središta ima migrantsku pozadinu. Po tim istim podacima, gotovo trideset posto stanovnika Frankfurta nema njemačko državljanstvo. Hrvati u tom statističkom prebrojavanju stoje relativno dobro, bolje su rangirani, od primjerice Srba. U prijevodu to znači da ih u Frankfurtu i okolici ima više od Srba, što je pomalo i zabrinjavajući podatak i dokaz da Hrvatsku napušta sve više i više radno sposobnog stanovništva.

Prije točno deset godina zemlja gost u Frankfurtu bila je Katalonija. Zbog toga je uprava frankfurtskog sajma morala progutati službene proteste španjolske vlade, a poznati romanopisac Carlos Luis ZafÓn, iako Katalonac, nije htio napustiti u okviru katalonskog nastupa i pod katalonskom zastavom jer mu se, pojednostavljeno rečeno, nije sviđao katalonski separatizam. A kada je Katalonija bila zemlja gost, Frankfurt se doslovno kupao u katalonskom pjenušcu. A francuski šampanjac ove je godine valjda bio rezerviran samo za najviše rangirane goste kojih je bilo gotovo kao nikad. Uostalom, sajam su otvorili mlađahni francuski predsjednik Emmanuel Macron s vječnom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a na otvaranju je bio i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi. Usta su im bila puna hvale za knjigu i knjižare, kulturu i europsku suradnju. A kako doista stoje europski, a onda i svjetski izdavači? U Njemačkoj je, primjerice, tržište elektroničke knjige u padu (prodaja je prema svježim podacima pala pet posto). Odličnim poslovnim rezultatima u prodaji klasičnih knjiga ne mogu se pohvaliti ni najveći njemački izdavači koji se uzdaju da će statistiku poboljšati predbožićna kupnja knjiga za poklon.

Tomislav Kuzmanović - U Vinyl baru predstavljenje knjige hrvatskih autora za strance TOMISLAV KUZMANOVIĆ 'Moj prijevod čitao se i na festivalu Salmana Rushdieja'

Neke će velike izdavače obodriti i veliki hitovi koji su u svijet lansirani upravo iz Frankfurta, pa tako i novi povijesno-umjetnički triler američkog pisca Dana Browna Origin koji je u prodaju pušten 4. listopada. U Americi je taj roman, čija se radnja odvija u Španjolskoj (pa i u buntovnoj Kataloniji) tiskan u čak dva milijuna primjeraka. Ako se zna da je Dan Brown do sada prodao 200 milijuna knjiga o dogodovštinama profesora Roberta Langdona, jasno je da je tu riječ o proizvodu s vrlo visokim marketinškim potencijalom. A taj je potencijal već i dokazan. Origin je prvi na listi najprodavanijih recentnih naslova u Njemačkoj, a dobro mu ide i u SAD-u. Roman se ubrzano prevodi na čak šezdesetak jezika. Svjetskoj recepciji ovog romana čiji se prijevod na hrvatski, kako potvrđuju iz VBZ-a, očekuje u vrijeme Interlibera, trebalo bi pripomoći i njegovo španjolsko predstavljanje u Barceloni sljedećeg utorka i to u trenucima kad je projekt katalonske političke, a onda i kulturološke nezavisnosti od španjolske dominacije na povijesnoj prekretnici.

Nove romane ima i autor povijesnih hitova Ken Follett, baš kao i britanski pisac indijskog podrijetla, anatemizirani Salman Rushdie (koji je svoju obiteljsku sagu o današnjem, ako hoćete i trumpovskom New Yorku Zlatna kuća predstavio i na frankfurtskoj Plavoj sofi). Kad je prije dvije godine Rushdie bio najavljen kao jedna od literarnih zvijezda sajma, Iran je pozvao na bojkot Frankfurta. Iako je Rushdie i ove godine gost sajma, iz Irana nije došao nikakav poziv na bojkot. Znači li to da se vremena ipak mijenjaju nabolje?

Novi Pamuk i Kehlmann

Njemački nakladnici objavili su i novi roman Orhana Pamuka Crvenkosa, ali i roman Till popularnog Daniela Kehlmanna o legendarnom Tillu Eulenspiegelu, kao i novi kriminalistički roman iz pera Joa NesbØa Žeđ o antijunaku Harrju Holeu.

S puno je medijske pažnje i javnih nastupa pozdravljen i roman austrijskog književnika Roberta Menassea Prijestolnica, koji je tradicionalno uoči sajma ovjenčan prestižnom njemačkom literarnom nagradom. Menasse, koji je prije nekoliko godina bio i gost Zagreba, autentični bečki ljevičarski intelektualac i uvjereni europski unitarist, među piscima je koji simpatiziraju Europsku uniju i njeno neprocjenjivo značenje u ovom osjetljivom europskom političkom trenutku koji mnogima miriše na vrijeme uoči Drugog svjetskog rata. On je iz prve ruke proučavao rad nepopularne europske birokracije u Bruxellesu, pa je njegov nagrađeni roman, kako to ocjenjuje kritika, mješavina krimića i društveno angažiranog štiva o europskom zajedništvu.

interliber Denis Derk Interliber ne treba inerciju, nego injekciju, i to i kreativnosti i novca

Da svjetska izdavačka industrija ipak ne gubi dah, barem ne na duge staze, dokazuje tvrdnja Markusa Dohlea iz Penguin Random Housea koji je ustvrdio da oni godišnje u nove priče ulažu 750 milijuna dolara.

– Tržište knjiga raste u mnogim zemljama. Polako, ali ipak raste – rekao je u Frankfurtu Dohle, hvaleći koegzistenciju tiskanog i digitalnog tržišta, rekavši da se tržište u tom pogledu stabiliziralo u omjeru osamdeset prema dvadeset posto u korist klasične knjige.

A što se tiče izdavačke budućnosti, Dohle je bio više nego jasan, ustvrdivši da je budućnost u daljnjoj globalizaciji, ali i pravoj eksploziji tržišta knjiga za djecu i mlade. Tako je Dohle spomenuo da Indija ima brojnu mladu populaciju od čak 1,3 milijardi ljudi od kojih njih čak deset posto govori engleski, što je potencijalno ogromno tržište za svjetski nakladnički biznis. Tu je Indiji pribrojio i Brazil, kao jednu od zemalja s brojnim mladim stanovništvom koje treba animirati da postanu čitatelji i ljubitelji knjiga. A tržište knjiga u Brazilu teško je milijardu i šesto milijuna dolara.

Treba reći da se o toj publici i njenom razvoju i te kako razmišlja i u Europi, pa Italija i Francuska pripremaju uvođenje vaučera kako bi mladi ljudi dobili konkretni poticaj za kupnju knjiga i konzumaciju kulturnih proizvoda.

Hrvatski štand bez pisaca

Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske koja je ove godine preuzela organizaciju hrvatskog nastupa u Frankfurtu odustala je od pozivanja hrvatskih pisaca u Frankfurt. Hrvatski štand u čijem je susjedstvu onaj turski, tako sada dočekuje namjernike s izborom hrvatskih knjiga tridesetak nakladnika, ali i s emitiranjem dijelova zapažene emisije HRT-a Prekid programa zbog čitanja. Štand je u novo dizajnersko nepretenciozno, ali oku ugodno ruho obukla dizajnerica Iva Babaja, a posjetila ga je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Budući da se susjedna Slovenija intenzivno priprema kako bi 2021. osvojila titulu zemlje gosta u Frankfurtu (odluka se očekuje vrlo skoro), pitali smo ministricu ima li Hrvatska pretenzije za taj kulturološki iskorak ili planira neku snažniju suradnju sa Slovenijom na tom planu?

10.11.2015., Zagreb -  Svecano otvorenje interlibera, 38. medjunarodnog sajma knjiga i ucila na Zagrebackom Velesajmu. Photo: Marko Prpic/PIXSELL Rezultati natječaja Interliberu ni lipe podrške od Ministarstva kulture

– Nedavno sam u Zagrebu imala jako dobar susret sa slovenskim ministrom kulture. Odlučili smo da ćemo sve češće i više zajedno nastupati i u okviru europskih foruma. Mislim da o hrvatskim nastupanjima na manifestacijama kakva je i frankfurtski sajam treba dobro razmisliti. Ne treba srljati. Mi možemo reći da ćemo se natjecati za titulu zemlje gosta u 2022. ili 2023. godini, ali mislim da to nije bit. Bit je u kojem trenutku koji projekt može dati najveći učinak. Mislim da smo mi svoj nastup kao zemlje gosta na sajmu knjiga u Leipzigu najbolje iskoristili, procjenjujući sve što se događalo tada, ali i ono što se događalo i nakon toga, pa se događa i danas. Tako jednako treba dobro promisliti koliki je Frankfurt ulog, kakav je tu naš interes i što je ono što možemo ponuditi, a hoće li to biti godinu prije ili kasnije, manje je važno. U ovom je trenutku najvažnije da u Hrvatskoj stvorimo stabilne uvjete za izdavaštvo kako bi ovu krizu koja ipak ni u jednom trenutku nije izmakla kontroli, uspješno prebrodili – rekla je ministrica koja je posjetila i štand Zajednice nakladnika u petom paviljonu, ali i štand dječje knjige u paviljonu broj tri, kao i štand koji zajedno imaju Fraktura i Beletrina iz Ljubljane.

Kako bi izdavači prebrodili krizu koju je do usijanja doveo i konačni proljetni slom Algoritmove mreže (Neven Antičević je na iznenađenje nekih kolega također bio među posjetiteljima sajma u Frankfurtu), Zajednica nakladnika i knjižara ima ambiciozne planove za četrdeseti Interliber koji se mogu svesti na bogate programske novine, ali i dodatni sajamski prostor koji bi u maksimalističkom obujmu mogao obuhvatiti dodatni paviljon!?

Što se hrvatskih pisaca u Frankfurtu tiče, treba reći da je svoje mjesto na prestižnoj Plavoj sofi izborio njemački pisac hrvatskog podrijetla Nicol Ljubić predstavljajući novi, intrigantni roman Čovjek gori, o njemačkom aktivistu koji se sedamdesetih godina prošlog stoljeća zapalio u znak protesta protiv njemačke nuklearne politike. A slučaj je htio da Hartmut Gründler jedno vrijeme bude podstanar baš kod Ljubićevih roditelja... Zvuči zanimljivo.

VRH Školske knjige Završen Interliber Kad se djeca hvale knjigama s Interlibera interliber Velesajam Usprkos krizi, i na ovom Interliberu 'planina' noviteta 13.11.2012., Zagreb - Na Zagrebackom velesajmu svecano je otvoren Interliber, medjunardoni sajam knjiga i ucila. Photo: Davor Visnjic/PIXSELL Sajam knjiga Interliber u 6 dana posjetilo 130 tisuća građana
Goran Jančo je za svog partnera odabrao Croatia osiguranje
OSIGURANJE
Jančo: Stočarstvu smo posvetili svoje živote, pa farmu želimo sačuvati od rizika

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.