Stanje hrvatske plinske infrastrukture u načelu je tema koja široj javnosti postaje zanimljiva periodički, svakih nekoliko godina. Tako često, naime, tijekom posljednjeg desetljeća u Europi izbijaju plinske krize, kad cijeli kontinent zbog raznih geopolitičkih i ekonomskih razloga počinje strahovati hoće li biti suočen s nestašicama plina. Poslovanje u okolnostima takvih ekstremnih valova javnog zanimanja nije lako, pogotovo zato što se potezi nužni za uspješno svladavanje krize moraju povući upravo u onim trenucima kad je interes javnosti za taj sektor slab. Iako često u medijskoj zavjetrini, podzemno skladište plina Okoli objekt je od strateške važnosti za sigurnu opskrbu plinom hrvatskih građana, a veliki najavljeni ciklus investicija u tom poduzeću, koji je predstavljen tijekom zadnjih nekoliko tjedana, vjerojatno je – što se sigurnosti dobave tog strateškog energenta tiče – najvažniji događaj posljednjih nekoliko godina. U sklopu tog ciklusa Hrvatska bi, nakon dugogodišnjih najava, trebala dobiti i svoje drugo podzemno skladište plina, a o toj i drugim investicijama u sektoru skladištenja plina govori direktor tvrtke Podzemno skladište plina Krešimir Malec.
:: Kad će Hrvatska dobiti svoje drugo skladište podzemnog plina?
Nedavno smo počeli s rudarsko-remontnim radovima i dodatnim istraživanjima koja je, u skladu s rješenjem Ministarstva gospodarstva, potrebno obaviti da bi se potvrdila prijašnja saznanja i dobili detaljni novi podaci o strukturi plinskog ležišta u Grubišnom Polju. Kad potvrdimo pogodnost te strukture za formiranje vršnoga skladišta plina, a vjerujem da će tako biti, slijedi faza projektiranja, isporuke i montaže potrebnih postrojenja i probnog rada. Sve u svemu, naš plan je da skladište bude operativno u roku od četiri godine.
:: Znači od 2019. Hrvatska više neće morati strahovati od nestašica plina?
Plinsko skladište Grubišno Polje neće samostalno jamčiti sigurnost dobave, nijedan objekt sam po sebi to ne može garantirati. Ipak, to skladište zbog svojih karakteristika znatno će popraviti performanse cjelokupnoga skladišnoga plinskog sustava u Hrvatskoj, odnosno rekao bih da će riješiti problem koji je trenutačno njegova Ahilova peta.
:: Koji je to problem?
Pa u široj se javnosti skladište plina uglavnom percipira kroz samo jednu njegovu karakteristiku, a to je volumen. Ipak, druga bitna osobina svakog skladišta, a često čak i važnija od ove prve, jest njegov kapacitet utiskivanja i povlačenja plina. Podzemna skladišta plina u biti su geološke formacije, iscrpljena ležišta ugljikovodika, ali koje imaju određena ograničenja u vezi s volumenom plina koji se iz njih može povući ili u njih utisnuti u jedinici vremena. Dakako, te se performanse mogu i poboljšavati primjenom raznih tehnologija ili povećanjem broja radnih bušotina, no do neke granice. Naš problem u Hrvatskoj je dosad bio taj što naše postojeće plinsko skladište Okoli, usprkos znatnom skladišnom volumenu, ima ograničen kapacitet povlačenja, pa se događalo da u trenucima vršne potrošnje mi imamo dovoljno plina u skladištu, ali ga ne možemo dovoljno brzo povući u sustav i dopremiti potrošačima. To ćemo riješiti s Grubišnim Poljem.
:: Kako?
Riječ je o vršnom skladištu, dakle skladištu koje ima manji volumen skladištenja, ali zato zbog svojih karakteristika ima vrlo velik kapacitet povlačenja i utiskivanja. Dakle, u trenucima vršne potrošnje plina taj ćemo skok u potražnji moći zadovoljiti povlačenjem plina iz Grubišnog Polja, a onda u periodu dana kad potražnja padne, skladište opet napuniti kako bi bilo spremno za rad u sljedećem ciklusu vršne potrošnje. Utoliko, osim povećanja sigurnosti opskrbe, gradnjom vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju cijeli naš sustav postat će konkurentan, tržišno orijentiran i kadar ponuditi svoje kapacitete i zemljama regije.
:: Zar dosad nije bio?
Gledajte, plinsko skladište Okoli nije sagrađeno zato da bi funkcioniralo na otvorenom tržištu jednostavno zato što tada i nije bilo tržišta. Cjelokupni plinski sektor, od proizvodnje, preko transporta do opskrbe još prije deset godina bio je pod kapom jednog igrača – Ine. U tim uvjetima plinsko skladište Okoli služilo je prije svega za skladištenje viškova plina proizvedenih preko ljeta, kad je potrošnja znatno manja. Ipak, u uvjetima slobodnog tržišta, gdje postoji više tržišnih igrača u opskrbi koji se raznim uvjetima dobave nadmeću za potrošače, skladište ne može funkcionirati na taj način, posebno što se tiče fleksibilnosti rada.
:: Što nedostaje fleksibilnosti našeg plinskog skladišta u Okolima?
Pa osnovni problem s kojim smo se suočili u Okolima jest taj da ciklus utiskivanja plina u skladište, kako bi sezonu grijanja dočekalo puno, traje 180 dana. To je, iz više razloga, dugoročno neodrživa situacija. Iz tržišne perspektive, taj rok podrazumijeva da ciklus utiskivanja plina u skladište mora početi u travnju, što znači da svi opskrbljivači koji se koriste skladištem već tada moraju imati osigurane količine plina za sljedeću jesen i zimu. Tako ne mogu iskoristiti ljetne mjesece, kad je cijena plina na lokalnom i regionalnom tržištu najniža, kako bi popunili svoje kapacitete. Dakle, ta nemogućnost kupnje plina kad je na tržištu najjeftiniji izravno se prelijeva na kupce i tome ćemo stati na kraj. Drugi problem je onaj sigurnosti. Naime, ako vam ciklus punjenja skladišta do maksimalnog kapaciteta traje 180 dana, postoji realni rizik da čak i nekim manjim kvarom ili privremenim prestankom rada postrojenja ne uspijemo završiti punjenje skladišta do trenutka kad već moramo početi povlačiti plin. To je također neprihvatljivo.
:: Kako namjeravate riješiti te probleme?
Prije nekoliko tjedana pokrenuli smo prvi dio investicijskog ciklusa u Okolima u kojem ćemo obaviti remont postojećih bušotina – to se nije učinilo više od 25 godina – ali i izbušiti nove dvije bušotine koje bi trebale povećati izlazne kapacitete skladišta oko 15 posto. Riječ je o ulaganju od 85 milijuna kuna. Drugi dio investicijskog ciklusa, za koji je upravo raspisan natječaj, bit će rekonstrukcija i modernizacija motokompresornice, dakle postrojenja koje služi za utiskivanje plina pod zemlju. Postojeća motokompresornica stara je više od 27 godina i moramo je modernizirati, odnosno djelomično zamijeniti, s tim da ćemo ovaj put instalirati i još jedan motor pogonjen na električnu energiju. To nam osigurava dodatne rezervne kapacitete u slučaju nekakvih problema, ali i omogućava da budemo fleksibilniji s odabirom pogonskog goriva – što bi također trebalo rezultirati smanjenjem operativnih troškova. Ipak, najvažnije od svega, ciklus utiskivanja skratit ćemo sa 180 na 120 dana i time dobiti oko dva mjeseca fleksibilnosti pri punjenju skladišta, povećati konkurentnost skladišta te smanjiti emisiju štetnih plinova i utjecaj na okoliš.
:: Zašto ove investicije kreću tek sad? O skladištu Grubišno Polje priča se već godinama...
Da, činjenica jest da smo mi već nekoliko godina spremni za investiciju u Grubišnom Polju, no nažalost bili smo suočeni s pomalo čudnim ponašanjem domaćih izvođača radova. Naime, jedina tvrtka u Hrvatskoj koja može izvesti bušačke istražne radove koje trenutačno provodimo u Grubišnom Polju jest Inin Crosco. Ipak, oni su svoj angažman na projektu vezali na određene zahtjeve za obeštećenjem koje Ina, kao nekadašnji koncesionar na toj lokaciji, postavlja nama. Prvo, naš je stav da adresa za takve zahtjeva nije PSP, već nadležno ministarstvo koje nam je izdalo koncesiju, a drugo, naša komercijalna suradnja ne bi trebala biti vezana uz taj spor. No, to je usporilo cijeli projekt.
:: Pa gdje ste onda pronašli izvođače radova?
Raspisali smo međunarodni natječaj, a iako smo bili suočeni s nizom crnih predviđanja o tome kako se nitko neće javiti jer se radi o premalom poslu, dobili smo ponude tvrtki iz četiri europske države. U tome nam je vjerojatno pomogla i činjenica da se u Hrvatskoj priprema novi ciklus istraživanja ugljikovodika pa su tvrtke iz tog sektora zainteresirane za dolazak na ovo tržište.
:: Mogu li hrvatski građani i poduzetnici, temeljem investicija koje ste pokrenuli, očekivati sigurniju i povoljniju opskrbu plinom od 2018. nadalje?
Kao što sam već rekao, skladište je samo jedan dio plinskog sustava, no ovih pola milijarde kuna koje ulažemo sigurno će znatno povećati sigurnost te stvoriti uvjete za stvaranje kompetitivnog tržišta plina. A konkurencija – uvjeren sam u to – uvijek rezultira koristima za potrošača. Na koncu, u Hrvatskoj se spremaju i veliki međunarodni plinski projekti, poput LNG terminala i jadransko-jonskog plinovoda. Sve to otvara mogućnost da uistinu budemo plinsko čvorište ovog dijela Europe, a kvalitetno i kompetitivno skladište neizostavni je dio toga.
>> Počela izgradnja novih bušotina na podzemnom skladištu plina Okoli
>> Vrdoljak i Mrak Taritaš otvorili radove na plinskim bušotinama u G. Polju
Imam pitanje za ministra gospodarstva: Kad ćete napraviti ispitivanje plina koji nam prodajete? Prije 3 tjedna dobila sam novu flašu plina koji se razlikuje od svih do sada. Nikada plin nije imao nikakav miris, a sada ima neugodan miris. Nikada Nikada plin nije ostavljao na posudama za kuhanje nikakav trag. Sada su mi sve posude crne. Jer plin ostavlja na njima crni trag. I to na svim posudama, bilo da su od rosfraja ili neke druge legure. Pa vas pitam: Šta je to? Što nam se prodaje i koliko je opasno za zdravlje ? Hoće li nas otrovati to zlo ?