Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Sadašnja zamrzavanja u EU nisu poput proljetnih

U Francuskoj su vrtići i škole ostali otvoreni, nastava je prebačena na daljinu samo za studente
30. listopada 2020. u 13:34 1 komentara 216 prikaza
EU summit at Europa building in Brussels
Foto: POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Dvije najveće ekonomije u Europskoj uniji idu u strože mjere zatvaranja pred nemilosrdnim drugim valom koronavirusa. Njemačka od ponedjeljka, a Francuska se jutros probudila u novom “lockdownu”. Njemačku verziju tamošnji mediji nazivaju i “lockdown light”, a u nekim zemljama govori se o ograničenom ili djelomičnom “lockdownu”. Koliko god se u medijima (na raznim jezicima) upotrebljavala ta engleska riječ “lockdown” pri svakoj vijesti o postroženju mjera u ovoj ili onoj zemlji, svi ti “lockdowni” koji su sada na snazi u Europi u pravilu nisu onakvi kakvi su bili na snazi prije šest mjeseci. Možda s izuzetkom Češke, u kojoj su zatvorene i škole, ali i ondje restorani i pivnice, kojima je zabranjeno primati goste, poslužuju kroz okna porcije i piće za van.

Outbreak of the coronavirus disease (COVID-19) in Vienna DRAMATIČAN RAST Austrija pred novim Lockdownom, 4453 novozaraženih u jednom danu, krizni sastanak vlade

U Francuskoj su vrtići i škole ostali otvoreni, nastava je prebačena na daljinu samo za studente na fakultetima. A sve dok rade škole, nijedan novovalni “lockdown” ipak nije tako strog kao zatvaranja kompletnog javnog života koja su viđena u prvom valu. Tek treba vidjeti kako od danas izgleda francuska svakodnevica, ili od ponedjeljka njemačka. Ali nešto od te svakodnevice već imamo u Belgiji i može se reći da je ovaj drugi “lockdown” ipak, barem zasad, lakše izdržati nego prvi. Nije nimalo lako izdržati vlasnicima kafića i restorana, i svim poduzetnicima koji se oslanjanju na taj sektor. Mnogi od njih najavljuju da ovaj drugi val zatvaranja neće izdržati, bez obzira na nove pakete financijske pomoći koje im nude njihove vlade. Ali cilj je upravo ovakvih “light” verzija pravog i potpunog “lockdowna”, ovih ciljanih mjera zatvaranja, da se spriječi potreba za zatvaranje svega i svačega, pa i škola.

Nije sigurno da će ove ciljane, ograničene mjere zatvaranja uspjeti u tome. Možda nas iza ugla zaista čekaju i mjere potpunog i duljeg zatvaranja. Ali vrijedi pokušati s blažim mjerama. Vrijedi dati šansu tome, umjesto povratku na opći “lockdown”. O ponašanju ljudi, svakog pojedinca individualno, ovisi hoće li pametnije, ciljane i blaže mjere djelovati u praksi ili neće. Ugledni belgijski mikrobiolog Peter Piot potpuno je u pravu kad upozorava da ne ovisi sve o politici i mjerama pojedine vlade, nego i o ponašanju svakog pojedinog građanina. Azijske zemlje, u kojima se strogo poštuje nošenje maski, higijena, držanje socijalne distance i ulazak u trag svakom kontaktu novozaraženih osoba, danas imaju epidemiju pod kontrolom, dok u Europi epidemiološke brojke ruše jedan rekord za drugim.

Zagreb: Unatoč zabrani ulaska na Jarun građani nesmetano ulaze, izlaze i rekreiraju se NAJTEŽE POGOĐENI MLADI Koju skupinu će koronakriza najteže pogoditi? Već se govori o lockdown generaciji...

Nitko, naravno, ne želi da se europske demokracije preko noći pretvore u policijske države kakve postoje ponegdje u Aziji. Ali Europljani bi trebali biti dovoljno sposobni da budu u stanju žvakati žvaku i hodati ulicom, umjesto biti zaključani doma. Nije to nikakvo plašenje građana, ali ima neke istine u onom jednom poučku koji se širi društvenim mrežama i koji kaže: ako vam nošenje maske nije ugodno, pogledajte malo kako izgleda intubacija, priključivanje na respirator. Koliko je to neugodnije, i koliko je gomila drugih stvari neugodnija. Stvari koje su izglednije, vjerojatnije da će se pojaviti, ako se ne poštuje preporuka nošenja maski i druge preporuke. Sve to, naravno, ne znači da vlade nisu odgovorne za ono što sada postaje vidljivo u nizu europskih zemalja, a to je nepripremljenost bolnica i zdravstvenog sustava za drugi val, koji se mogao očekivati.

Mnogi, uključujući i Hrvatsku, očito nisu iskoristili predah između dva vala epidemije da bi ojačali zdravstvene sustave i pripremili se bolje za jesen i zimu. Političari su tijekom ljeta često govorili o tome da neće više biti novih “lockdowna” poput onih u prvoj polovici ove godine. No, kad reprodukcijska brojka koronavirusa prijeđe određenu granicu teško je držati se te mantre. Da, treba spašavati ekonomiju i održavati ekonomsku aktivnost na što normalnijoj razini. Zato su, primjerice, sada granice između država unutar EU prohodnije i otvorenije nego u prvom valu zatvaranja svega pred koronavirusom. Ali kad se dogodi, kao sada u Njemačkoj, da u 75 posto slučajeva nove zaraze COVID-om ne može biti utvrđen izvor zaraze, onda je vrlo teško kontrolirati širenje zaraze u zajednici.

French President Emmanuel Macron leaves after a meeting of an EU summit on a coronavirus recovery package at the European Council building in Brussels STROGE MJERE Francuska u lockdownu od petka, Macron: Ništa nije važnije od ljudskih života

Političari, teoretski, mogu odmahivati rukom i puštati da se virus širi manje-više slobodno, ali nijedan političar u pravilu ne želi početi djelovati tek kad su bolnički kreveti i odjeli intenzivne njege puni. Jer tad je već prekasno. To je naglasila i njemačka kancelarka Angela Merkel kad je jučer branila novoproglašene mjere u Bundestagu. Tijekom ljeta su razni europski mediji, pa i njemački, pisali o tome kako bi noćni klubovi i koktel-barovi na Jadranu mogli postati rasadnici epidemije, no proteklih dana vidjeli smo i neke šokantne snimke iz berlinskih klubova, u kojima se još ovaj tjedan partijalo sve u šesnaest: glava na glavi, i svi goli do pojasa, a sve u zatvorenim prostorima.

U usporedbi s time, uobičajeni osumnjičeni sa Zrća, iz Hvara ili Makarske izgledaju kao kamilica. Sasvim je logično da takvi partyji, poput tih berlinskih, budu malo stavljeni na led u okolnostima rastućeg drugog vala ove jeseni i zime. To ne znači da baš sve mora biti zamrznuto, ali opet sve ovisi i o ponašanju pojedinaca. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da bi njegova zemlja imala 400 tisuća preminulih kad sada, u drugom valu, ne bi pokušala ništa učiniti na usporavanju širenja epidemije. Puno je dramatičnih izjava. Diljem Europe ljudi su već umorni od “nove normalnosti”. No, globalna pandemija još nije ni blizu kraju i razumno ponašanje ostaje jedan od glavnih oslonaca do pronalaženja učinkovitog cjepiva koje će promijeniti tijek pandemije.

Valentina Valjak
NEOPISIVA TUGA
Valentinu su pokopali u vjenčanici i s prstenom na ruci, dogodine bi bila doktor znanosti
Zaklada Novo Sutra
ONI MOGU SVE
Čudotvorna terapija pomoću konja odsad će biti moguća u svim vremenskim uvjetima
  • Vlaskoulicanec2:

    Ovaj Lockdown je posljednji čavao u lijes ljudske slobode i prelazak u totalitaran sistem!