Kako bi izgledala organizacija koju su, među ostalima, osnovali poznati intelektualci poput Slobodana Langa, Silvija Degena i Mustafe Cerića, koja se odbija baviti politikom i koja je najbolji promicatelj identiteta američkih Indijanaca u Hrvatskoj? I u čiju se čast vijorila posebna zastava Sjedinjenih Država na američkom Kongresu 4. kolovoza 1993.? U travnju 1991. oformljeno je Hrvatsko-američko društvo (HAD), u vrijeme kada je socijalistička Jugoslavija još postojala, a Hrvatska imala osjećaj da nema toliko prijatelja u svijetu. Svih ovih 28 godina organizacija se bavila uglavnom kulturnim i edukativnim radom, obrazujući generacije mladih ljudi, u svojim radionicama, projektima i klubovima. Nakon što se u prvih nekoliko godina bavila i lobiranjem za hrvatsku neovisnost, svoje je djelovanje usmjerila na očuvanje prijateljstva dviju država koje je, unatoč neravnopravnosti po veličini i utjecaju, ipak opstalo i jačalo svih ovih godina.
– Za nas je SAD simbol demokracije, i to je bio jedan od motiva za pokretanje društva. Željeli smo promovirati univerzalne vrijednosti, poput ljudskih prava ili prava rasnih manjina, a u prilog nam je išlo i to što svih ovih godina nismo imali afere – kaže nam predsjednik Sabora te alfa i omega HAD-a Dragan Kukavica, također jedan od osnivača.
U sklopu Hrvatsko-američkog društva danas djeluje Dječji vrtić “Zvjezdica”. Još 1991. ovo je društvo pokrenulo prvu angloameričku igraonicu na ovim prostorima koja je kasnije prerasla u taj vrtić. Osim toga, kao dio društva djeluje i engleski klub, koji pohađaju osnovnoškolci i srednjoškolci, a u kojem uče više o SAD-u, tamošnjoj kulturi i jeziku.
Blago u knjižnici
Društvo omogućuje i polaganje standardiziranih ispita, zvanih SAT, koji su potrebni da bi učenici upisali neki od američkih koledža. Ako se odluče na to, društvo im pomaže i informativno te ih upućuje na daljnje adrese. Radionice i kampovi u SAD-u također su dio širokog repertoara kojim se bave.
Današnja predsjednica glavnog odbora Marina Ljubišić društvu se pridružila nekoliko mjeseci po osnivanju, u jesen 1991., u najteže vrijeme za Hrvatsku. Prisjetila se kako su 1993. gostovali u Francuskoj s projektom Nuštar kojem je cilj bio obnova malih ratom porušenih mjesta. No, kada su tamo došli, iznenadilo ih je što nisu imali hrvatsku kartu pa su odbili održati predavanje. Francuzi su zbog toga našli kartu pa je program nastavljen.
– Kad se osvrnemo, iznenadimo se koliko smo toga postigli. I to još najčešće na volonterskoj osnovi – govori Ljubišić.
Budući da je riječ o društvu koje u Hrvatskoj i Zagrebu njeguje američku kulturu, ne čudi da su nekoliko puta bili ispred svog vremena. Tako su još sredinom 1990-ih pokrenuli debatni klub koji je prvi uopće u Hrvatskoj uveo program britanske parlamentarne debate.
– A onda se od nas to proširilo na Sveučilište u Zagrebu – govori nam s ponosom Kukavica. Članovi su kluba debatirali i izvan hrvatskih granica, na nekoliko svjetskih prvenstava.
U ovom trenutku jedna je od najvećih vrijednosti koje HAD ima knjižnica koja se nalazi u Petrovoj ulici u Zagrebu. Nakon što je veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu zatvorilo svoju knjižnicu 2001., dio je te građe preuzela knjižnica HAD-a. U knjižnici se nalazi spomenuta američka zastava koja se vijorila na zgradi Kongresa u znak priznanja humanitarnom radu društva. I upravo je u toj knjižnici jedan od najvećih aduta organizacije jer se u njoj nalaze knjige o sjevernoameričkim Indijancima, koje se drugdje u hrvatskim knjižnicama većinom ne može naći.
Jedan od članova glavnog odbora Hrvatsko-američkog društva jest i Tvrtko Jakovina, jedan od najpoznatijih domaćih povjesničara koji se školovao u Sjedinjenim Državama.
– Predstavljanje Indijanaca nismo svjesno naglašavali, ali američko se društvo teško može obuhvatiti cijelo. Pa smo uz pomoć knjižnice uspjeli pokazati da su i Indijanci dio tog društva, a zatim smo to povezali s umjetnicima i obrtnicima koji su izrađivali predmete povezane s njima. A o Indijancima treba govoriti i zato što je riječ o važnoj manjini – rekao nam je Jakovina koji na tom tragu nastavlja:
– Možda najveća vrijednost društva jest to što može prikazati Ameriku koja građanima Hrvatske nije toliko poznata, a ne nalazi se, primjerice, u Hollywoodu. Ona na finiji način pokušava upoznati Hrvatsku s tim dijelom SAD-a – smatra Jakovina.
HAD je dosad izdao i 15-ak knjiga, uključujući i dvije dvojezične Indijanske kuharice, “Žuta žetva” i “Zelena žetva”. U suradnji s Nacionalnim muzejom američkih Indijanaca osmislili su projekt povezivanja hrvatske i indijanske umjetnosti preko slikarstva, izrade nakita, filma. Sve kako bi stvorili most između dviju kultura.
‘Odvojiti politiku i ekonomiju’
Tvrtko Jakovina posebno pamti dvije inicijative organizacije. Pomogla je 2009. dolasku u Zagreb znamenitog američkog psihologa Philipa Zimbarda, kreatora Stanfordskog znanstvenog pokusa. Također se sjeća kada je on s društvom ispred knjižnice Novi Jelkovec 2014. posadio sekvoju u spomen na nastup klasičnog glazbenika Johna Cagea u Zagrebu gdje je boravio kao gost Muzičkog bijenala 1985.
Odmah od početka HAD se želio etablirati na tržištu pa su isplativim projektima financirali one koji to nisu. Kako je jedna od prvih asocijacija na SAD u svijetu dinamično gospodarstvo, ne čudi da je jedan od programa društva bio i razvoj vještina u poduzetništvu među osnovnoškolcima koji je proveden s 11 škola.
Kada smo, na tom tragu, pitali predsjednika Kukavicu što bi Hrvatska trebala napraviti da bi još više privukla američke investitore, izrekao je vrlo jednostavnu formulu.
– Treba odvojiti politiku i gospodarstvo. Amerikanci se žale da privatizacija u Hrvatskoj nije provedena do kraja pa se nisu razvile ni inovacije, a ni produktivnost – objasnio nam je Kukavica.
No, sami za sebe kažu da se ne bave gospodarskim ili političkim lobiranjem, a na svaki se način HAD želi distancirati od rasprava o ovom drugom.
– Želimo zadržati neovisnost što se može napraviti samo tako da ne raspravljamo o politici – kaže Marina Ljubišić. U nekim susjednim zemljama prevladava antiameričko raspoloženje kojeg u Hrvatskoj ipak ima znatno manje.
– Sjedinjene su Države moderno i liberalno društvo sa svim svojim greškama, koje su zaista nekada bile velike. No, to društvo imalo je sposobnost preispitati samo sebe. A antiameričko raspoloženje zapravo je najčešće dobar signal nedostatka demokracije u nekom društvu – rekao nam je Jakovina.
VIDEO Domovinski rat - Prvi veliki poraz Ratka Mladića:
