Naslovnica Premium Analize i intervjui

S Brexitom poljoprivredni poticaji još neizvjesniji i manji, a odljev ljudi sa sela i uvoz hrane – veći?

Hrvatski su poljoprivrednici dosad dobivali 20-40% manje potpora od svojih kolega iz EU pa se od novog ZPP-a 2021.-2027., koji će se predstaviti u svibnju, očekuju puno poticajnije mjere za nastavak proizvodnje i očuvanje ruralnih krajeva.
14. ožujka 2018. u 22:47 0 komentara 602 prikaza
Pogledajte galeriju 1/9

Poticanje pametnog i održivog poljoprivrednog sektora, briga o okolišu i klimatskim promjenama, jednostavnija pravila i veća autonomija članica EU pri odabiru kako će i u što će ulagati sredstva koja su im namijenjena te jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja s naglaskom na mlade poljoprivrednike, prema nedavnim bi najavama povjerenika Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phila Hogana, trebali biti glavni naglasci nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja bi se za novo sedmogodišnje razdoblje, od 2021. do 2027., trebala donijeti u svibnju.

Program ruralnog razvoja Poljoprivrednicima 3,75 milijardi kuna

Na tu politiku, koja je u cilju boljeg životnog standarda i konkurentnosti poljoprivrednika te stabilne i sigurne opskrbe hranom europskih potrošača ustanovljena daleke 1962., danas otpada nešto manje od 40 posto ukupnog proračuna EU, 408,31 milijardu eura u razdoblju 2014.-2020., od čega 308,73 mlrd. namijenjenih izravnim plaćanjima i tržišnim mjerama te 99,58 mlrd. eura za ruralni razvoj. No iako i u trenutačnom sedmogodišnjem razdoblju ZPP-a ima više i manje zadovoljnih milijunskim potporama koje on generira, što se svako malo vidi i u prosvjedima na ulicama Bruxellesa – a na novi je ZPP do kraja javne rasprave stiglo čak 323 tisuće komentara – tek izlaskom Velike Britanije iz EU, tzv. Brexitom, stvari bi, očekuje se, mogle krenuti nizbrdo.

Sve više skeptika

Prema posljednjim podacima Eurobarometra, već u 2016. splasnulo je povjerenje građana EU kad je riječ o ZPP-u kao ključnom faktoru za budućnost Unije, čemu uz Brexit na ruku ne idu ni ruski embargo ni migrantska kriza. Broj skeptika prema ZPP-u na razini EU u odnosu na godinu ranije povećao se 9, a u Hrvatskoj, koja se susreće i s valom iseljavanja, mahom iz ruralnih krajeva, čak 16%. Ulje na vatru dolio je nedavno i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji se, prema pisanju tamošnjih medija, planirao zauzeti za ukidanje ili smanjenje poljoprivrednih subvencija u novom razdoblju ZPP-a, s obzirom na to da bi s Brexitom nastala godišnja rupa u proračunu EU od oko 12 milijardi eura.

1 / 4

Macron, koji je i na početku mandata isticao da se “zalaže za reformu kontroverzne zajedničke poljoprivredne politike, odnosno sustava poticaja, uključujući strože mjere borbe protiv prijevara i korupcije”, tu je izjavu potom demantirao kao pogrešno shvaćenu, s obzirom na oštre reakcije, posebice francuskih poljoprivrednika koji su tradicionalno najveći korisnici potpora EU. Objašnjeno je kako je službeni stav predsjednika Macrona i francuske vlade da se zadrži trenutačna razina financiranja poljoprivrede iz proračuna EU, gdje Britanci prema udjelu izravnih plaćanja, primjerice, drže peto mjesto s oko 22 mlrd. eura potpora, iza Francuza, Nijemaca, Španjolaca i Talijana.

– Francuska je velika poljoprivredna sila koja generira 16% bruto dodane vrijednosti od poljoprivrede u EU, koristi 14% poljoprivrednog zemljišta EU i zapošljava više od 700 tisuća osoba u poljoprivredi (izraženo kao godišnja jedinica rada). Stoga, teško da bi takav poljoprivredni potencijal dopustio radikalne promjene u vezi s potporama – komentira Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Mljekari DZS: Cijene poljoprivrednih proizvoda lani porasle 4,5 posto

No iako budućnost ZPP-a i obrazac njegova financiranja kreiraju sve članice, uključujući i Hrvatsku, a ne samo Francusku, sa strepnjom se čeka kraj svibnja kad će Europska komisija izaći s prijedlogom višegodišnjeg financijskog okvira EU za novo programsko i financijsko razdoblje, bez Velike Britanije.

– Istina je da ZPP traži određena osvježenja u smislu pojednostavnjenja procedura, ujednačavanja i promjene pravila. Zajedničko smo tržište, no ipak velike razlike među članicama (a i unutar članica) postoje. Ako znamo činjenicu da oko 46% dohotka u poljoprivredi EU dolazi od izravnih plaćanja, a taj je udio u određenim sektorima proizvodnje i regijama i puno veći, teško je zamisliti da bi EU, pa i hrvatska poljoprivreda, mogao preživjeti bez potpora – smatra Jurišić. Objašnjava kako izravna plaćanja, koja u Hrvatskoj popularno zovemo poticaji, imaju zadatak osigurati stabilnost dohotka poljoprivrednih proizvođača, koji je niži nego u ostalim granama gospodarstva i podložan velikim oscilacijama, a mjerama ruralnog razvoja (uglavnom strukturnim) unapređuje se konkurentnost, čuvaju okoliš i krajobraz, biološka raznolikost te razvijaju ruralna područja.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) kažu da zajedno s krovnom organizacijom EU poljoprivrednika Copa-Cogeca ulažu maksimalne napore kako se ne bi ostvarili najcrnji scenariji EK poput umanjenja potpora.

– S obzirom na potrebe poljoprivrednih proizvođača, sigurno da takva odluka ne može polučiti dobre rezultate – mišljenja je i čelnik HPK Mladen Jakopović. Hrvatska je, dodaje, ovisna o enormnom uvozu hrane jer se nije pazilo na domaće proizvođače. Vrata su se otvarala trgovačkim lancima kojima nije interes domaći proizvod, a budući da nisu postavljene strateške smjernice razvoja poljoprivrede – koji su naši prioriteti i gdje želimo biti za nekoliko godina – danas već, i bez Brexita, trpimo posljedice teškog nemara prema poljoprivredi.

Crno brdo sudu europske unije Europska komisija podnijela dvije tužbe protiv Hrvatske

– Izlazak Britanije znači i izlazak jednog stabilnog tržišta za mnoge europske zemlje, posebice za Irsku. Sve će se to u konačnici reflektirati na nas, posebice na stočarstvo, s obzirom na to da je Irska najveći izvoznik goveda u Veliku Britaniju – kaže Jakopović.

Miroslav Kovač, direktor Mljekare Biz u vlasništvu 13 proizvođača mlijeka iz Zadruge UPO Centar Simentalac iz Požege, dodaje pak da su Britanci 2015. za poljoprivredu uplatili malo više od 7 milijardi eura neto. Ukupne bruto poljoprivredne potpore EU za RH te su godine iznosile oko 300 milijuna eura, tek nešto više od 4% britanske neto uplate, po čemu smo jedan sasvim minoran element u raspodjeli gubitka EU koji u bruxelleskoj blagajni nastaje Brexitom. No problem je što su akteri u proizvodnji hrane u nas već dulje vrijeme i sve više ovisni o potporama, što zbog modela potpora koje su naše politike odabrale, a isto tako i zbog loših odluka kad je riječ o zemljišnoj politici, politici financiranja domaće poljoprivrede, poreznog sustava, ali i neorganiziranosti našeg sela.

– O potporama naročito ovise oni manji koji, među ostalim, nemaju zemljišnih preduvjeta da postanu konkurentni na tržištu niti su organizirani da utječu na njegovo kretanje – dodaje pa se, logično, najviše boji za stočarski sektor, odnosno proizvodnju mlijeka, koja je u nas dugo zanemarivana. No možda i više od samih iznosa plaši ga buduće usmjerenje ZPP-a – o čemu se već žestoko diskutira unutar EU, a u nas o tome uporno šuti.

Radnici usporen rast Hrvatska i Grčka s najslabijim rastom BDP-a u četvrtom tromjesečju 2017.

– Ima mnogo kritika prema neposrednim plaćanjima po hektaru. Smatra se, među ostalim, da ona nepravedno nagrađuju veličinu imanja, a korištenje poljoprivrednog zemljišta izlaže koruptivnim radnjama i špekulacijama – kaže Kovač, domećući usput i kako su Britanci poput Hrvata i najviše zemlje daju velikima. Najvećih sto prima više potpora od 55.000 ostalih poljoprivrednika.

Prema predviđanjima pojedinih stručnjaka, Brexit bi mogao dovesti do smanjenja EU proračuna za poljoprivredu za 3 do 5 milijardi eura, čime bi se potpore u državama članicama smanjile 8,6 do 10,4%, dok u ovom trenutku hrvatski poljoprivrednici dobivaju 20-40% niže potpore od kolega u EU, ovisno o sektoru proizvodnje, doznajemo od eurozastupnice Marijane Petir.

Manje potpora – veće cijene

– Takvo će stanje trajati dok resorni ministar i Vlada u cjelini ne odluče isplaćivati puni iznos razlike koja se financira iz nacionalnog proračuna tijekom prijelaznog razdoblja do 2022. ili po isteku prijelaznog razdoblja kada će poticaji za hrvatske poljoprivrednike biti u punom iznosu isplaćivani iz proračuna EU – kaže ona.

U slučaju smanjenja potpora, hrvatski bi poljoprivrednici tako prošli gore od europskih kolega jer zahvaljujući nebrojenim negativnim okolnostima pod kojima oni posluju na zajedničkom tržištu nemaju iste uvjete i poštenu tržišnu utakmicu.

Biljana Borzan osnova za promjenu zakona Borzan osigurala još 800.000 eura za istraživanje različite kvalitete proizvoda u EU

– Naime, i EU, ali i Hrvatska imaju mogućnost prilagoditi iznose I. i II. stupa uključujući i izravne potpore, ovisno o sektorima proizvodnje, te određivati uvjete za ostvarivanje izravnih potpora i drugih financiranja iz EU proračuna. No s manjom količinom novca dostupnog poljoprivredi stradale bi potpore i programi poput onih za mlade poljoprivrednike, za udaljena područja, za ozelenjivanje... pri čemu ne treba zaboraviti da je već tijekom usvajanja zadnjeg višegodišnjeg financijskog okvira omotnica za poljoprivredu smanjena za 11% – tvrdi Petir. Dodatni manjak u ZPP-u tako bi utjecao i na konkurentnost europskih poljoprivrednika na globalnom tržištu, oslabio sigurnost u ionako ispodprosječne prihode poljoprivrednika u usporedbi s drugim sektorima te bitno narušio potrebnu i željenu generacijsku obnovu poljoprivrednih područja.

– Smanjenje potpora moralo bi se kompenzirati povećanjem cijena poljoprivrednih proizvoda što bi dovelo do još većeg prodora stranih proizvoda na europsko tržište i veći pritisak na proizvodne cijene naših poljoprivrednika zbog zasićenja tržišta te sam stava da se ne smiju smanjivati – dodaje Petir. I tijekom svog saborskog mandata od 2008. do 2011. Petir se zalagala za dostatno financiranje poljoprivrednika i transfer potpora OPG-ima. Međutim, tadašnje vlade nisu imale sluha za zahtjeve poljoprivrednika, a Vlada Zorana Milanovića predvođena poljoprivrednom politikom Tihomira Jakovine završila je mandat sa 100.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava manje u Upisniku.

Mliječni proizvodi Istraživanje EK 'Najbolje upotrijebiti do...' zamijeniti s 'najbolja kvaliteta do...'

Miroslav Kovač ističe da je samo u zadnjih šest godina u hrvatsku poljoprivredu upumpano impozantnih 16 milijardi kuna. No osim što taj novac nije bio ravnomjerno i pravedno podijeljen, uz sve ostale procese koji su se uz to odvijali, a često su bili predmet manipulacija, njime se podupiralo snažnije, veće, bolje organizirane, pa čak i one koji uvoze hranu ili sirovinu, čime se dugi niz godina zatirao domaći uzgoj i domaća proizvodnja, desetkovalo hrvatsko selo i otvorio prostor velikom uvozu hrane čiji negativni efekti, uvjeren je, tek slijede.

Sadašnji model neodrživ

– Forsirani model poticanja malog broja velikih poduzeća doživio je neuspjeh na nacionalnoj razini i red je to priznati te se okrenuti uzgoju i proizvodnji ondje gdje je to prirodno, prema OPG-ima. Ne deklarativno, već operativno treba odrediti ciljeve prema prehrambenoj neovisnosti, urediti politiku poljoprivrednog zemljišta, potpore usmjeriti k većem broju korisnika, osnovati poljoprivrednu banku, financiranje poljoprivrede učiniti jednostavnijim i pristupačnijim, uvesti porezne olakšice na selu, poticati preradu sirovina u zemlji, urediti likvidnost i koliko je god moguće više tržište hranom od proizvodnje do distribucije... – naglašava Kovač, dok se Jakopović poziva i na svijest potrošača i ugostitelja.

podupiremo okvir za partnerstvo Pejčinović Burić britanskom ministru: Vlada za ukidanje ograničenja hrvatskim radnicima

– Onog trenutka kada domaći proizvod bude prvi izbor imat ćemo rast i razvoj poljoprivrede. Tržište je to koje diktira razvoj – kazao je.

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da je od 2014. do 2020. za hrvatsku poljoprivredu iz proračuna EU predviđeno ukupno 3,6 milijardi eura, od čega nešto više od 1,5 mlrd. za izravna plaćanja (tzv. poticaji), a ostatak za sufinanciranje projekata iz programa ruralnog razvoja. No iako rasprave o ZPP-u u idućem proračunskom razdoblju na razini ministara poljoprivrede neslužbeno traju od sredine 2016. i u ovom trenutku još nisu poznati konkretni zakonodavni prijedlozi ni za budući ZPP, ni za novi proračun, i njima je jasno da će ukupna omotnica za razdoblje 2021.-2027. biti manja nego u prijašnjem razdoblju. I to ne samo kao posljedica izlaska Velike Britanije iz EU, već i zbog potrebe financiranja novih prioriteta, poput sigurnosti i migracija.

– Smanjenje, međutim, ne bi trebalo biti takvog opsega da bi ugrozilo daljnje financiranje projekata u sektoru poljoprivrede u RH, a posebice ne dodjelu poticaja poljoprivrednicima. Naime, manjak od 12 milijardi eura vrlo će vjerojatno jednim dijelom biti nadoknađen nešto povećanim godišnjim doprinosima država članica, a ostatak preraspodjelom unutar postojećih glava proračuna te osiguranjem dodatnih vlastitih sredstava EU.

– Pitanje Brexita mnogo je kompleksnije od pitanja budućnosti potpora u poljoprivredi. Određeni financijski rezovi dogodit će se svim politikama EU, pa tako i ZPP-u, no Hrvatska je zauzela čvrsto stajalište o minimiziranju financijske štete u području poljoprivrede, i u tom stavu nismo usamljeni – kazao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ističući da je cilj doći do modela koji će podupirati poljoprivredni sektor i djelovati poticajno na zadržavanje proizvodnje, zaustavljanje iseljavanja i ulazak novih poljoprivrednika u sektor.

Trump protiv svih Skuplji će postati simboli američkog sna, ali i rajčica, sok od naranče...

– Interes je da potpora prije svega bude usmjerena na poljoprivrednike kojima je poljoprivreda glavni izvor dohotka – dodaje. Države članice morale bi imati mogućnost odabira onih mehanizama raspodjele potpore koji su najprimjereniji njihovim specifičnim potrebama te je Hrvatska protiv nametanja jedinstvenih rješenja koja bi se na isti način primjenjivala u cijelom EU – i za pojednostavnjenje procedura vezanih uz plaćanja poljoprivrednicima iz zajedničkog proračuna. Sadašnja pravila ZPP-a vrlo su zahtjevna i kompleksna te su donijela dodatne troškove i za poljoprivrednike koji ih moraju ispuniti i za nacionalne administracije koje ih moraju kontrolirati.

– Ostaje za vidjeti na kojoj će točno razini biti potpore u EU nakon što Europska komisija objavi svoje prijedloge za sljedeći višegodišnji financijski okvir te ZPP 2021.-2027. te nakon što se završi ciklus pregovora u Europskom vijeću i Europskom parlamentu. No ono što sa sigurnošću možemo potvrditi jest da se potpore poljoprivrednicima u sljedećem programskom razdoblju neće ukinuti – poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Prema najnovijem istraživanju Svjetske banke, polovica država članica EU iskoristila je dosadašnje potpore iz ZPP-a za znatno smanjenje siromaštva i povećanje primanja u poljoprivredi, a polovica ih i dalje zaostaje.

Siromašni i potplaćeni

U izvješću pod nazivom Promišljanja o ZPP-u (Thinking CAP) izneseno je kako je novim ulaganjima i uslugama u poljoprivredi, potpomognutim temeljnom poljoprivrednom politikom EU, moguće smanjiti siromaštvo i pretvoriti poljoprivredu u djelatnost koja će svima koji je se prihvate donijeti bolje plaćena radna mjesta. Mađarska, Slovačka, Estonija, Danska i Nizozemska primjeri su članica koje su svoju poljoprivredu uspješno osuvremenile pružanjem savjetodavnih usluga, gradnjom cesta, osiguranjem imovinskih prava i omogućavanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima. Zemlje poput Bugarske, Hrvatske, Portugala, Rumunjske, Slovenije i Grčke još se moraju potruditi ne bi li smanjile siromaštvo i pobrinule se da bavljenje poljoprivredom bude isplativo, dok ostale članice idu put uspješne preobrazbe ili zaostaju.

nužne mjere Jakovčić: Tražim bolju zaštitu europskog meda i dodatne potpore pčelarima u EU

– Poljoprivreda i siromaštvo u polovici država članica EU više ne idu ruku pod ruku. Očito je kako se dohodovni raskorak između poljoprivrede i drugih djelatnosti smanjuje, a u nekim je zemljama – poput Nizozemske – bavljenje poljoprivredom katkad i unosnije od drugih djelatnosti – istaknuo je ovih dana Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje EU. Približno polovica država članica EU danas uviđa kako se poljoprivredom može povećati opće blagostanje, dok druga polovica još uvijek mora poraditi na stvaranju osnovnih pretpostavki za provedbu neophodnih strukturnih promjena, objasnio je.

ZPP je povezan i s poboljšanjem uvjeta zapošljavanja u poljoprivredi. Proizvodno nevezana plaćanja – godišnja plaćanja koja se temelje na tome koliko zemlje poljoprivrednik koristi – te sufinanciranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva upućuju na jasne poveznice s pozitivnim pomacima u poljoprivredi. Primjerice, u novijim članicama rast produktivnosti u poljoprivredi povećava se s 3,1 n 4,7% godišnje uz 10-postotno povećanje ove vrste izdvajanja u okviru ZPP-a. A tu su i potpore za proizvodno vezana plaćanja kojima se poljoprivrednici nagrađuju za određenu biljnu ili stočarsku proizvodnju, iako se u prošlosti događalo da takva plaćanja dovedu do prekomjerne proizvodnje i poremećaja cijena na svjetskim tržištima.

– Neke zemlje trče pred rudo jer plaćanja odobravaju poljoprivrednicima koji ne raspolažu infrastrukturom neophodnom za djelotvorno plasiranje svojih proizvoda na tržište ili za najbolje moguće iskorištavanje ulaganja. No, procesi uvedeni zahvaljujući ZPP-u impresivni su jer uspostavlja vrlo široku mrežu i dopire do poljoprivrednika čak i u najudaljenijim kutcima EU. Zbog toga će poboljšanja ZPP-a u skladu s preporukama iznesenim u našem izvješću dodatno ojačati njegovu ulogu moćnog oruđa strukturne preobrazbe – smatra glavni ekonomist u Svjetskoj banci Rogier van den Brink.

I u izvješću Svjetske banke ističe se kako pri praćenju sredstava koja se izdvajaju u okviru ZPP-a naglasak treba staviti na opipljive rezultate, a ne na zbunjujuće birokratske procese. Time će se potaknuti i sufinanciranje privatnih ulaganja u projekte potpomognute u sklopu ZPP-a, a koji su od javnog značenja, kao što je promicanje okolišno prihvatljivih postupaka, organskog uzgoja i dobrobiti životinja.

Trump ponovno izazvao na Twitteru Trump na Twitteru: "Trgovinski ratovi su dobri i lako ih je dobiti" Zagreb: Damir Agičić o virusu ptičje gripe na farmi peradi u okolici Velike Gorice Damir Agičić Vlada smijenila pomoćnika ministra poljoprivrede! Marijana Petir 3. put zaredom Otvoren natječaj za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika
Provala
OPREZA NIKAD DOSTA
Većina provala u domove ostane nerazriješena, lani je samo u Zagrebu bilo gotovo četiri tisuće provalnih krađa

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.