Zagreb se priprema za još jedan Advent i već se trljaju ruke jer će se, prema prvim procjenama, od ovogodišnjeg izdanja koje će biti u znaku Orašara, “zavrtjeti” više od pola milijarde kuna. Najveći dio tog novca slit će se u džepove sretnika koji su dobili koncesiju za kućice, poput bivšeg vozača gradonačelnika Milana Bandića. Kontinentalci su konačno iskusili “brzu lovu” koju donosi turizam, a na kojoj desetljećima egzistiraju Istrani i Dalmatinci i nije ni čudno da su se i Zagrepčani brzo ubacili u turističke vode.
Ugošćivanje stranaca željnih naše kulturne ponude i lijepog mora glavni je sektor naše ekonomije s 20 posto udjela u BDP-u, a najveću kontribuciju u domaćem rastu ima potrošnja građana pri čemu se u nju uračunava više od 10 milijardi eura koje potroše turisti. Osim zarade na renti koja donosi instantne prihode njezinim baštinicima, turizam ima i negativne efekte na strukturu ekonomiju jer je riječ o sektoru koji ne stvara inovacije, ne otvara dobro, plaćena radna mjesta i ima nisku stopu povrata na kapital.
S druge strane, turizam na hrvatski način koji počiva na privatnom i obiteljskom smještaju podigao je cijene nekretnina na razine koje će uskoro postati teško priuštive domaćim građanima i za najam i za kupnju. Na nekretninskom se tržištu stvara balon, a sektor prodaje nekretnina u nekoliko je hrvatskih županija najjači dio ekonomije. U tom kontekstu lako je zaključiti da je Hrvatska u srednjem roku ranjiva i da bi se ovaj prividno lagodni rentijerski život mogao rasplinuti u novi ciklus stagnacije i zaostajanja za drugima koji su ulagali u inovacije, novu tehnologiju i područja gospodarstva koja donose veće profitne stope.
Uteg donosi i činjenica da Njemačka, ekonomija koja je sinonim za tehnologiju i kvalitetnu proizvodnju usporava upravo u segmentu industrije, dok joj se ekonomija, poput Hrvatske, razvija na potrošnji i nekretninskom balonu. Domaći industrijski sektor tako će zbog pada proizvodnje u Njemačkoj biti pod dodatnim pritiskom pa je izgledno da će i dalje padati. Za pametne investicije koje donose dobra radna mjesta i inovacije, nažalost, nije dovoljno urediti apartman, već je potrebna konkurentna porezna politika te agilna administracija, a po tim je kriterijima Hrvatska među posljednjima u Europi.
