Naslovnica Premium Kolumne

Roblje na tržištu ponašanja

Nove korporacije moćnije su od starih jer su nekad kapitalisti i radnici bili u međuovisnosti – ljudi su bili i proizvođači i kupci, a sada korporacije vrebaju na ljude koji nemaju nikakve veze s njima
04. svibnja 2019. u 18:23 0 komentara 406 prikaza

Mark Zuckerberg ovaj je tjedan obećao da će njegov Facebook više poštivati privatnost korisnika, istovremeno kad je Human Rights Watch objavio na koje sve domišljate načine Kinezi koriste mobitele kako bi kontrolirali građane. Iako je trećina svjetske populacije na Facebooku, 2018. izgubio je 20 milijardi dolara, deseci milijuna korisnika su ga napustili, a udio u globalnom tržištu opao mu je sa 76% na 66% – uglavnom zbog niza skandala u kojima se otkrilo da Facebook potajno skuplja i prodaje podatke o svojim korisnicima. “Budućnost je privatna”, rekao je Zuckerberg na konferenciji u središtu Silicijske doline, San Joseu.

Konferencija Facebooka SUOČEN S KRITIKAMA Facebook uvodi promjene: Privatnost na prvome mjestu, plava boja odlazi u povijest

Zato je najavljeno da će poruke preko WhatsAppa, Messengera i Instagrama biti kriptirane, da će se moći izbrisati povijest, da će objave biti privremene i da će se sve više orijentirati na privatne i polujavne grupe. Da bi se nadoknadio gubitak od prestanka prodaje podataka korisnika, Facebook će razviti nove financijske i trgovačke usluge – u budućnosti ćemo preko njega moći slati novac jednostavno kao što danas šaljemo fotografije, a moći ćemo i kupovati proizvode izravno od influencera.

Zuckerberg se u San Joseu smiješio, ali stvarnost je više nego ozbiljna. Karl Marx pisao je o divljem kapitalizmu 19. stoljeća kao o prvobitnoj akumulaciji kapitala, a mi u 21. stoljeću svjedočimo divljem informacijskom kapitalizmu i prvobitnoj akumulaciji podataka. Upravo o tome piše harvardska sociologinja Shoshana Zuboff, čija je knjiga “Doba kapitalizma nadzora” ove godine izazvala svjetsku pozornost. Nakon što je ovladao proizvodnjom roba i usluga, kapitalizam je ušao u novu fazu gdje je izvor profita nadziranje ljudi i prikupljanje podataka o njima. Te podatke potom koriste korporacije za oglašavanje i proizvodnju – i zato se sve više ulaže u digitalno povezivanje, interaktivnost i društvene mreže, jer je njih lakše pratiti.

Alex Jones Akcija Facebook zabranio profile Alexa Jonesa i drugih ekstemnih desničara

Novi poredak vidljiv je u ciljevima Googlea: vađenje i analiziranje što više podataka, razvijanje novih metoda kompjutorskog praćenja, personalizacija digitalnih usluga i stalno razvijanje tehnološke infrastrukture. Od toga ljudi mogu imati koristi - jer mogu dobivati individualizirane usluge, a i društvo se može optimizirati u, na primjer, pametnim gradovima – ali vrebaju i nemale opasnosti. Zuboff kaže da moć digitalnih korporacija nadilazi državnu pa smo možda već i u eri korporatokracije. Nove korporacije moćnije su od starih jer su nekad kapitalisti i radnici bili u međuovisnosti – ljudi su bili i proizvođači i kupci, a sada korporacije vrebaju na ljude koji nemaju nikakve veze s njima. Također, kapitalizam je bio shvatljiv dok se proizvodila samo roba jer je opipljiva. Već su usluge manje razumljive, a zadnja kriza pokazala je da ni bankari više ne shvaćaju kakve financijske usluge daju i kojima se potom trguje. Trgovina podataka je, pak, nevidljiva i ljudima posve netransparentna.

Imperijalizam je osvajao prostore, kapitalizam nadzora trguje stvarnošću koju pretvara u podatke o ponašanju i analizira ih. Nadzorni kapitalizam ima svoj “nadzorni kapital” i svoja “nadzorna dobra”, ima skrivene mehanizme vađenja podataka i njihovog pretvaranja u robu. Kao što su Ford i General Motors prije sto godina bili pioniri masovne serijske proizvodnje, kaže Zuboff, tako sada Google i Facebook uvode informacijski kapitalizam. Svi naši podaci služe stvaranju predviđanja koja se potom prodaju “tržištima ponašanja”. Marx je primijetio da se radnicima otuđuje višak rada, a nama se otuđuje višak privatnosti – i zato je zbilja čudno čuti od Zuckerberga da govori o tome da će korisnicima vratiti baš privatnost. Mogao je isto tako podijeliti nazočnima svoje milijarde!

Facebook DIGITALNI OSTACI Facebook će za pedeset godina imati više profila mrtvih nego živih korisnika

I kineski državni kapitalizam ulazi u svoju nadzornu fazu. Njegov je najnoviji ponos informacijski kiosk na aerodromu koji izgleda poput divovskog mobitela. Ne trebate mu ništa reći, ne treba ništa utipkati, prepoznaje vaše lice i ispisuje vam kamo da se odete čekirati. Ista tehnologija pomaže lojalnim građanima i nadzire sumnjive. Human Rights Watch objavio je ovaj tjedan izvješće o jadnom stanju ljudskih prava ujgurske muslimanske manjine u pokrajini Xinjiang.

Ujgure se kontrolira pomoću aplikacije koja detektira potencijalno opasne jedinke i samo je dio opsežnog nadzora, koji uključuje kamere u javnim i privatnim prostorima te logore za reedukaciju u kojima je trenutno, čini se, milijun Ujgura. Država je već evidentirala biometrijske podatke, krvne grupe i vjerske prakse svojih građana, a posebno prati 36 tipa sumnjivog ponašanja. Pa tako nije preporučljivo ne družiti se sa susjedima i previše često ulaziti u kuću na stražnja vrata, suspektno je nakon dugo vremena vratiti se doma, a nagrabusit će svi koji entuzijastično skupljaju priloge za džamiju ili troše neobično puno struje doma.

Sve je prolazno, samo su podaci vječni. Korporacije ne gomilaju samo nadzor i kapital, nego i autorska prava, pa se osim živih eksploatiraju i mrtvi. Prema sadašnjim tendencijama rasta novih korisnika i umiranja starih, Facebook će 2100. imati 4,9 milijardi mrtvaca u mreži – bit će više profila mrtvih nego živih.

Facebook ALTERNATIVNE ČINJENICE Facebook širi mrežu nezavisnih 'fact-checkera' u EU uoči europskih izbora

Načelno, mrtvaci im ne koriste jer ne mogu ništa trošiti, ali nikad se ne zna pa se i njihovi podaci čuvaju. Zuboff smatra da je iluzorno tražiti od nadzornih kapitalista da nam daju više privatnosti i da okončaju oglašivačko nadziranje na internetu, što znači da smo na Zapadu jednako bespomoćni pred društvom nadzora kao i oni na Istoku. “Hoćemo li biti gospodari informacija ili robovi?”, pita Zuboff u svojoj knjizi i apelira: “Ako nam je digitalna budućnost dom, moramo ga sami urediti”!

“Nismo nešto ugledni”, pokušao se našaliti Zuckerberg u San Joseu. Kinezi još nisu ništa rekli. Kako je išao song u jednoj dječjoj predstavi o carevu slavuju Hansa Christiana Andersena: “To je Kitaj – niš ne pitaj”. 

Gorenje WaveActive
ONI RADE DOK SE VI ODMARATE
Kako život učiniti jednostavnijim?

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.