Naslovnica Premium Kolumne

Rezanjem troškova, a ne novim porezom do boljeg zdravstva

Ako se porezima ne štite osnovne prehrambene namirnice, nema previše rezona da se plače nad standardom ljudi koji se svjesno truju.
11. listopada 2018. u 14:15 3 komentara 553 prikaza
Milan Kujundžić
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

O tkako je ušao u Vladu, ministar zdravstva Milan Kujundžić inzistira na velikoj preraspodjeli javnog novca prema zdravstvenom sustavu, dok ministar financija Zdravko Marić poziva na rezanje troškova i ozbiljan plan restrukturiranja zdravstva. Kao i za dosadašnjih vlada, u latentnom sukobu dvaju resora morat će presuditi sam premijer, odnosno vrh vladajuće stranke!

Ministar Kujundžić potpisao ugovor o nabavi robotskog kirurškog sustava Kupnja robotskog sustava Kujundžić: Osobno ću ustrajati na povećanju cijena cigareta i alkohola

Prava je istina da se u dvije godine nije napravilo ništa! Ljudi koje je ministar Kujundžić okupio da mu pripreme novi zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju rješenje svih muka zdravstvenog sustava vide u povećanju poreza. Prema probnim balonima koji su pušteni i koji su uzbunili pušače i prateću industriju, saniranje zdravstvenog sustava trebalo bi ići zavlačenjem ruku u džepove rizičnih skupina građana – pušača, ljubitelja alkohola te vozača koji izazivaju prometne nesreće! Mogla bi to biti svaka druga punoljetna osoba te podosta tinejdžera, koji bi trebali u zdravstveni doprinos uplatiti 2,5 milijarde kuna više nego što će stići ove godine. Generalno, izboru rizičnih grupacija stanovništva nema se što prigovoriti jer i druge zemlje drastično udaraju po džepu spomenutih skupina, jednim dijelom da bi ih odvratili od štetnih poroka ili kako bi skupili novac za njihovo liječenje.

No, kad je riječ o ovakvim poreznim intervencijama, uvijek je pitanje kako se troši javni novac i gdje je granica rizičnosti. Danas “pucamo” na pušače i ljude koji kupuju alkohol, sutra ćemo na osobe koje ne vježbaju, pretile, one koji jedu slatko, možda slano ili kruh i peciva po brojnim pekarnicama koje niču kao gljive poslije kiše. Hrvatska za zdravstvo izdvaja više od ostalih tranzicijskih zemalja, oko osam posto BDP-a, ali taj se novac loše troši. Uspije li ministar zdravstva Kujundžić u svojem naumu, od iduće bi godine cigarete i alkoholna pića trebali poskupjeti 50 posto, primjerice kutija najjeftinijih cigareta bila bi 33 kune, a boca žestice oko stotinu! Kad je o cijenama riječ, usporedba s drugima uglavnom ide ministru u prilog: cijene cigareta i alkohola u Hrvatskoj za četvrtinu su jeftinije od prosječnih u EU, a dva puta u odnosu na zapadne članice, dok su, primjerice, hrana i odjeća na razini europskog prosjeka, a elektronika je čak i skuplja.

Milan Kujundžić pravobraniteljica upozoravala Ministarstvo je 2 godine znalo za problem u Psihijatrijskoj bolnici?

Ako se porezima ne štite osnovne prehrambene namirnice, nema previše rezona da se plače nad standardom ljudi koji se svjesno truju. No, ovdje nije riječ samo o pušačima, nego o tome da Hrvatska pušta da se javni zdravstveni sustav uruši sam od sebe. Zdravstvo je, slično kao i javna poduzeća, glavni poligon za političko kadroviranje. Sustav stalno proizvodi gubitke, a stvar je političke odluke hoće li se dodatne milijarde kuna uzeti od pušača i ljubitelja žestice ili od svih ostalih građana. Plenkovićeva Vlada nema dovoljno ruku u Saboru da ide na poskupljenje javnih usluga u zdravstvu ili definiranje osnovnog paketa koji će u svakom trenutku biti dostupan bolesnima pa će vjerojatno u nekom dijelu popustiti Kujundžiću. Povećanje zdravstvenog doprinosa, najavljeno od 2019., jamči tek status quo u kojemu će javni sustav i dalje godišnje proizvoditi od dvije do tri milijarde kune gubitaka, a usporedno s njegovim urušavanjem jačat će privatni zdravstveni sektor.

Ministar financija Marić najavio je da će povećati zdravstveni doprinos za 1,5 postotnih bodova, no iz zdravstva mu odgovaraju da je to kompenzacija za micanje doprinosa za zaštitu na radu i najavljeno smanjenje bolovanja na teret tvrtki. Ne spominju se skupe javne nabave, loša organizacija, političko kadroviranje. S takvom praksom famozne liste čekanja bit će glavni alat za upravljanje troškovima u zdravstvu. Tko ne bude imao vezu da se progura ili novca za privatne pretrage, čekat će na red, pa kako mu bude! Lokalni će se politički moćnici i dalje boriti protiv zatvaranja bolnica na njihovu području, liječnici i drugo medicinsko osoblje će odlaziti, bude li sreće na njihovo će mjesto možda doći netko drugi, a kako će sustav i dalje proizvoditi gubitke, nakon pušača novi će se porezi prevaliti na nekoga trećeg.

Sjednica Vlade Oporbena inicijativa Vlada odbila prijedlog za opoziv Kujundžića: 'Pokazali su da slabije razumiju'

Očekivano, zbog najavljenog poskupljenja negoduju i prozvane industrije, industrija pića koja zapošljava oko 4 tisuće radnika te duhanska proizvodnja sa skromnim brojem zaposlenih u proizvodnji, manjim od 700 (ne računaju li se seljaci proizvođači duhana), ali s velikim javnim utjecajem koji joj donosi milijun pušača koji godišnje za cigarete potroše oko 6,5 milijardi kuna. Na pušačima zarađuje i država čije opće interese po prirodi pozicije brani ministar financija Zdravko Marić koji se boji da bi mu 50-postotni Kujundžićev udar otjerao kupce preko granice, u BiH, Srbiju i Crnu Goru u kojima su cigarete još uvijek jeftinije nego u Hrvatskoj. Cigarete nisu kvarljiva roba i uopće nema sumnje da bi kupci potražili alternativne izvore te se okrenuli sivoj ekonomiji, za koju se vjeruje da je i danas bitan faktor kad je riječ o potrošnji cigareta i duhana. Prije nego što je Hrvatska ušla u EU 2013., hrvatski su pušači legalno popušili cigareta u vrijednosti 7 milijardi kuna, ali od tada je sa svakim povećanjem trošarina padala prodaja pa se sad kreće oko 6,5 milijardi kuna, iako se vjeruje da je broj pušača ostao isti. Procjenjuje se da na sivom tržištu cigareta država izgubi oko milijardu kuna. Ministar financija Marić nije otklonio dodatno poskupljenje, no bude li se njega pitalo, ono bi ipak trebalo biti manje od ovoga što traži zdravstveni sustav.

  • Avatar Karl_Habsburg
    Karl_Habsburg:

    Znaci, Ljubica je Gataric sada strucnjak za zdravstvenu ekonomiju? Blago nama. Jeli i za mindfulness meditaciju?

  • Avatar southman
    southman:

    To je sasvim normalno kada na čelu svih hrvatskih bolnica se nalaze doktori koji ne znaju ništa niti o troškovima niti o prihodima ! Oni su naučili da ako nema para pitaju državu da im pošalje !

  • stefj:

    Ma nema, u niti jednom javnom segmentu nema racionalizacije i rezanja troškova. Pa najbolje se to vidi po tome da opet raste rashodovna strana proračuna i to puno više od samog gospodarskog rasta. Zašto bi zdravstvo bilo neki izuzetak u ... prikaži još! ovoj državi, zašto bi se nešto postavilo transparentno i na zdrave noge?... Cijela politika SVIH vlada, svih ministara uvijek se svela samo na povećanje rashoda. Niti jedna jedina proračunska stavka nije se smanjivala kroz povijest osim možda izdvajanja za policiju i vojsku, a i to je bilo radi prestanka rata...