Premium Povodom lansiranja novog portala, Vecernji.hr svim čitateljima daruje mjesec dana besplatnog Premium sadržaja!
Naslovnica Premium Kolumne

Regulatorna rupetina u sustavu za očuvanje financijske stabilnosti

Hrvatskoj treba Vijeće za financijsku stabilnost zaduženo i osposobljeno za praćenje novčanog tržišta i to pod nadzorom Sabora.
Objava 20. travnja 2017. 1 komentara 953 prikaza
Agrokor
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Stoljećima su financijske krize u svijetu izbijale s “jurišem štediša na šaltere banaka”, no 1934. godine uvedeno je državno osiguranje štednih depozita pa štediše više nemaju razloga “jurišati” na banke. Ali, 2007. godine svijet je pogodila nova vrsta financijske krize: izazvao ju je “juriš ulagača na novčano tržište”. 
Američke investicijske banke i korporacije masovno su se financirale posuđujući kratkoročno novac, uz zalog vrijednosnih papira, od bilo koga tko je taj čas imao višak novca – od novčanih fondova, poduzeća ili bogatih pojedinaca.

Na toj “veletržnici novca” (wholesale) ili na “repo tržištu” u Americi kruži više novca, oko 12 bilijuna dolara, nego što ga koriste štedno-kreditne banke (oko 10 bilijuna dolara).
I, što se dogodilo: kad se 2007. godine pronio glas o padu naplate drugorazrednih (subprime) stambenih kredita i vrijednosnica izvedenih iz njih na Wall Streetu, ulagači na repo tržištu novca uspaničili su se i prestali su posuđivati novac Bear Stearnsu ili Lehman Brothersu. Te investicijske kuće i druge tvrtke koje su se financirale na repo tržištu ostale su bez novca, a svijet je pao u najveću ekonomsku krizu dosad.

Ante Ramljak Kriza se raspliće Banke će preuzeti dugove Agrokora od dobavljača? Ivica Todorić Renata Rašović Ljubav se ljubavlju vraća, ali tko će vraćati dugove Agrokora? Sanja Barić Sanja Barić: 'Za slučaj Agrokor odgovoran je niz političkih elita, a 'lex' stvara pravni nered'

Vlada je rekla 'ne' pa je Hrvatsku pogodila nova ekonomska kriza

Upravo se to proteklih mjeseci dogodilo i Agrokoru i Hrvatskoj. 
I Agrokor se obilato kratkoročno financirao na novčanom tržištu svojih dobavljača, faktoring kuća i drugih poduzeća koja su imala višak novca i bila su ga voljna posuditi Agrokoru uz visoku zaradu, a kao vrijednosni papiri “u zalogu” poslužile su mjenice. No, HNB-ovo stezanje bankovnog financiranja faktoringa i Agrokorovih dobavljača za pet milijardi kuna, Moody’sovo snižavanje Agrokorova rejtinga u siječnju i prijetnje ruskih kreditora natjerale su hrvatsko “repo tržište” na povlačenje iz Agrokora. Ivica Todorić bio je tada prisiljen otići u Vladu i zatražiti od države 1,5 milijardi kuna kratkoročnog financiranja.

Vlada je rekla “ne” pa je Hrvatsku pogodila nova ekonomska kriza, a da se ni iz prethodne nije posve izvukla. Nova kriza upozorava nas na najmanje dvije stvari: prvo, da i u Hrvatskoj mimo banaka, faktoringa ili leasinga nastaje značajno privatno (wholesale ili repo) financijsko tržište i, drugo, da o njemu postojeće državne supervizijske i regulatorne institucije (Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Ministarstvo financija, Vijeće za financijsku stabilnost…) niti išta znaju, niti su za njega nadležne. Tako barem tvrde.

A Agrokor nam je zorno pokazao koliko je repo tržište novca opasno za financijski sustav, ponajprije zato što je kratkoročno, a potom i zato što njegovi plasmani nemaju državno jamstvo niti bilo kakvo drugo osiguranje naplate (pored mjeničnog) pa su njegovi ulagači izrazito skloni paničarenju.
Iz svega možemo zaključiti da u hrvatskom sustavu za očuvanje financijske stabilnosti postoji golema regulatorna rupa. Hrvatska očito treba drukčije Vijeće za financijsku stabilnost nego što ga sada ima: zaduženo i osposobljeno za praćenje cjelokupnog novčanog tržišta i pod parlamentarnim nadzorom.

>>Todoriću sam rekao: Ne dam ti državnih milijardu i pol kuna

>>Došao je kraj tajkunske privatizacije kojom je hrvatska politička elita stvarala nove bogataše

  • Avatar Rinzaj
    difreeart:

    ...odakad je Češka odvezala svoju valutu od eura, (čime je zapravo odustala od eurozone) još je jedino valjda Hrvatska ta država u EU (izvan eurozone) koja ne monetizira rast svoje ekonomije novostvorenim kapitalom, stoga je naša zemlja raj za svu ... prikaži još! silu financijskih bijelih psina.... Hrvatskoj zapravo treba (bilo kakva) centralna banka, jer mi toga preko 20 godina "tranzicije" nemamo.

Message