I tako, škole idu online unatoč rezultatima antigenskog testiranja učenika i “dosta jakoj indikaciji da nemamo velik broj slučajeva širenja zaraze među školskom djecom”, kako je ustvrdio znanstvenik Gordan Lauc.
Na sreću, oni koji odlučuju ipak su vodili računa i o važnom dijelu na kraju priopćenja zavoda “Andrija Štampar”, prema kojima se rezultati ne mogu generalizirati zbog niza ograničenja – slab odaziv isključivo onih koji nisu (samo)izolirani te uzorkovanje koje nije randominizirano (slučajno) – a na što smo ranije upozoravali te stoga, za razliku od prof. Lauca, bili skeptični da će to testiranje pokazati koliko se zaraza širi među školarcima. Iako smo slijedili njemački model lockdowna, doduše sa zakašnjenjem od četiri tjedna, ovaj smo put prije njih odlučili zatvoriti škole pa ćemo za dva tjedna na primjeru obiju zemalja vidjeti je li bila pogrešna procjena o školama kao epidemiološkom riziku, odnosno, je li teza prof. Lauca, ako to smijemo reći, promašena.
Naime, profesor se pohvalio “pomalo neobičnom karakteristikom” da nema problema s osporavanjem vlastitog autoriteta, ali je zaprijetio kako će unovčiti neke komentare o sebi. Iako vidimo da ima problema s osporavanjem autoriteta ministara koje se nije usudio tužiti i javno imenovati. Lauc je i šesti put u protekla dva mjeseca, čak i prije objave jučerašnjih optimističnih rezultata, ustvrdio kako je najgore iza nas, te kako nas, za razliku od Danske ili Njemačke te baltičkih zemalja, jer se ljetos nismo čuvali, “ne čeka crni scenarij”.
Njemačka je neki dan imala najveći dnevni broj zaraženih, 28.000 i 622 mrtva, zbog čega su dodatno pooštrili lockdown i odlučili zatvoriti škole. To bi, s obzirom na omjer stanovnika, kod nas bilo 1400 zaraženih i 31 smrtni slučaj, a mi smo u djelomični lockdown išli s 4000 zaraženih i 55 mrtvih. Zasad su testovi potvrdili da je 4,2% žitelja Hrvatske zaraženo u odnosu na 1,57% Nijemaca i 1,85% Danaca. Samo 17 zemalja ima veći udio, ali i jer testiraju više od nas. Zasad je teško ocijeniti je li kod njih zbog “zasićenja” ili zbog mjera došlo do pada broja zaraza, ali u SAD-u je 4,99% populacije zaraženo, a u petak su imali rekordni porast od 247.000 novozaraženih.
Stopa smrtnosti korigirana na broj zaraženih prije 14 dana, od 1. listopada, postojana je, uglavnom oko 2,1%. Kad bismo danas zaustavili epidemiju, umrlo bi još najmanje tisuću ljudi. Dakle, mi upravo prolazimo kroz crni scenarij i ne znamo koliko će još trajati. S Danskom se još manje možemo uspoređivati jer oni su dosad imali najviše 3500 zaraženih i 14 mrtvih u jednom danu drugog vala. Njih se u razgovoru na HRT-u dotakao i predsjednik Republike kad ih je s pravom izdvojio kao primjer zemlje koja ima relativno dobre epidemijske pokazatelje. Samo još šest europskih zemalja s više od milijun stanovnika ima manje od tisuću žrtava COVID-19. Ali Milanović je pogriješio kad je dodao kako su to postigli iako slabo testiraju.
Štoviše, Danska je sedma u svijetu s čak 1,4 milijuna testova na milijun stanovnika, uz UAE i Bahrain jedina s više od milijun stanovnika među ukupno 13 zemalja koje su testirale više nego što imaju stanovnika. Očito male zemlje znaju kolika je cijena testa, a kolika je cijena života. Danci zasad imaju 162 mrtva na milijun stanovnika (Njemačka 267) u odnosu na naših 645. Lista zemalja koje najviše testiraju jasno pokazuje manju smrtnost izuzev zemalja koje su kasnile u reakciji pa su puno testirali jer su morali, a ne u epidemiološke svrhe, kao što smo mi to tako uspješno radili proljetos, a sada upropastili ograničenim kapacitetima za testiranje. Hrvatska je u subotu imala 19,77% udjela zaraženih među testiranima od početka pandemije po čemu smo 21. u svijetu.
U Europi veći udio imaju Sjeverna Makedonija (20,12), BiH (21,66), Albanija (22,23), Moldavija (24,98) i Crna Gora (26,8). Laucu je drugi važan argument da “Zagreb bilježi (lagani) pad broja slučajeva već više od mjesec dana”. Premda, u proteklih šest tjedana Zagreb ima vrlo stabilan broj zaraženih, tjedno od 3575 do 3849, što je gotovo pa u s jednako stabilnim brojem testova, od 7016 do 7961 uz iskorak pretprošli tjedan od 8577 testova u “Štamparu” (nepoznato koliko na drugim lokacijama). Protekli tjedan Zagreb je imao 3725 zaraženih, što jest pad od 124 slučaja ili 3,2%, ali je u padu bio i broj testiranja za 616 ili 7,2%.
Lauc se ovaj put ipak ograđuje da je na pad moglo utjecati antigensko testiranje, ali zanemaruje i da od 2. studenoga uz “antigenski” potvrđen COVID-19 poznajemo i “vjerojatni” kad se ne provodi testiranje, a što također dovodi do virtualno stvorenog pada broja zaraženih. I ponavlja promašenu tezu o stagnaciji hospitalizacija u KB-u Dubrava, unatoč tome što je više od stotinjak pacijenata u Areni, a i činjenici da je KB Dubrava i zbog kadrovske situacije na svom maksimumu.
VIDEO: Biste li se cijepili protiv koronavirusa? Provjerite što kažu građani.
Prodali su ljudima muda pod bubrege za visoku cijenu.Ali nažalost ljudi puše i dalje