Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Prijeti li Dvoru nastanak ‘hrvatske Fukushime’?

Radioaktivni otpad koji bi trebao doći u Čerkezovac sada se odlaže i u bolnicama, tvrde u Fondu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a političari iz Dvora i Petrinje optužuju: Pripremaju nas na to da se moramo seliti iz ovoga kraja i da ovdje više nemamo budućnost
03. studenoga 2019. u 10:20 7 komentara 1635 prikaza
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Da je to korisno i dobro, ne bi došlo tu kod nas. Oprostite, ali to je tako, imaju i oni zemlje i dubine, imaju i rudnika i praznih rupa gdje se može to stavljati. No, neće, hoće kod nas. Kod nas se nema tko boriti, nema ovdje pomlatka jer nema proizvodnje, nema naprijed ovdje, svaki dan nekoga pokopamo, a nitko se ne rađa – govori nam 73-godišnji mještanin Dvora na Uni Pero Vlatković promatrajući još jedan u nizu prosvjeda protiv odlagališta radioaktivnog otpada koji je predviđen na obližnjoj Trgovskoj gori. Pero je došao dići glas protiv, kaže, no drži se pomalo sa strane. Zajedno sa svojim vršnjacima, među kojima je i bivši SDSS-ov načelnik Dvora na Uni Nikola Carić.

Čerkezovac Neizvjestan ishod Dvor i Petrinja protiv nuklearnog otpada: 'Nikakva kampanja neće promijeniti naš stav'

– Sada sam umirovljenik, no kad sam bio načelnik i tada sam se protivio. Svi smo bili 2000. protiv, izbacili smo tu lokaciju iz našeg prostornog plana, Sanader nam je 2007. obećao da tu neće biti odlagališta, no očito je to bila samo patka jer nije izbačeno iz prostornog plana RH – kaže Carić.

Hrvatska mora odrediti lokaciju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, i to nije sporno. O mjestima za zbrinjavanje radioaktivnog otpada govori se još od 1979. kada je u SFRJ predloženo 13 mogućih lokacija koje odgovaraju svim kriterijima. Od tih 13, u Hrvatskoj su bile lokacije okolica Slunja, Kričko brdo kod Novske te područje sjevernog Korduna oko Topuskog i Vrginmosta. Ta se državna ideja brzo napušta, prebacuje se lopta na republike, pa 1987. Slovenija i Hrvatska donose odluku o svojim lokacijama za otpad iz Krškog. Za hrvatski dio otpada kao potencijalna područja istaknuti su Psunj, Moslavačka gora i Trgovska gora. Nakon raspada SFRJ, struka u Hrvatskoj nakon dodatnog istraživanja, 1997. donosi odluku o četiri moguće lokacije: Papuk i Psunj te Moslavačka i Trgovska gora. Sve te četiri lokacije su se, s gledišta struke temeljem provedenih istraživanja, pokazale vrlo dobre za siguran smještaj radioaktivnog otpada te su predložene za unošenje u Program prostornog uređenja RH.

Političko lobiranje

No, političkim lobiranjem tri se lokacije iz prostornog plana brišu. Dvije od njih, Psunj i Papuk, su uz pomoć amandmana skupine saborskih zastupnika sa tog područja izbačene iz daljnjeg postupka izbora sredinom 1997., pri donošenju Strategije prostornog uređenja RH. Godine 1999. druga skupina političara uspijeva se izboriti da Moslavačka gora više ne bude razmatrana kao potencijalna lokacija odlagališta radioaktivnog otpada te tako Trgovska gora ostaje upisana u prostornom planu RH kao jedina takva lokacija. Od tada se Dvorani, ali i neki stanovnici drugih mjesta Sisačko-moslavačke županije, bore protiv toga da se na Trgovskoj gori smjesti odlagalište, a odnedavno je i precizirana lokacija – bivša vojarna Čerkezovac na toj gori.

Karlovac: Počeli radovi na gradnji nasipa uz desnu obalu Mrežnice i obalu Korane NUKLEARNI OTPAD Ćorić: Skladište u Čerkezovcu neće ugrožavati život nikome u Hrvatskoj ili BiH

Zadnji prosvjed protiv toga odvijao se u ponedjeljak prije dva tjedna ispred Općinske zgrade dok je u tijeku bila sjednica Vijeća na kojem su se vijećnicima trebali obratiti predstavnici Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Oni su trebali vijećnike obavijestiti o dosadašnjim aktivnostima vezanim uz uspostavu odlagališta u vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, a temeljem nedavno usvojenog Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

No, to se nije dogodilo jer je prije obraćanja direktora Fonda Hrvoja Prpića jednoglasno usvojen zaključak kojim se potvrđuje zaključak Vijeća iz 2015. kojim se Vijeće općine Dvor protivi odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Te iste godine su se protiv izjasnili i svi mjesni odbori na području Dvora, a sve je bilo praćeno i peticijom većine stanovnika te općine na granici s BiH. Stoga, po mišljenju vijećnika, nema smisla slušanje informacija o nekom napretku postupka na toj lokaciji.

– Općina Dvor ima jasan stav glede odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada na području naše općine. Građani, mjesni odbori, naše institucije, Općinsko vijeće i ja kao načelnik mislimo da taj otpad treba odlagati na lokaciji gdje i nastaje. No nemamo utjecaja, ni jedna naša primjedba na Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada nije usvojena – kaže SDSS-ov načelnik općine Dvor Nikola Arbutina, koji misli da su taj problem neki drugi njegovi politički kolege iskoristili za osobnu korist i promidžbu.

Krško RADIOAKTIVNI OTPAD Međudržavno povjerenstvo za Krško: Za sada nema suglasnosti o zajedničkom skladištu

– Održavali smo prosvjede, no na njima je, nažalost, bilo najmanje ljudi s područja Dvora – rekao je Arbutina.

A prosvjede, kao i ovaj zadnji, pripomogao je organizirati petrinjski gradonačelnik i jedini saborski zastupnik Reformista Darinko Dumbović koji smatra da Petrinja nije tako daleko od Trgovske gore da odlagalište ne bi izravno štetilo i tom gradu.

– Pripremaju nas za to da naše područje postane neprihvatljivo za život, da nismo više perspektivni, da se moramo seliti iz ovoga kraja i da nemamo budućnost. Vlada i Hrvatski sabor napali su nuklearnim smećem i nuklearnim otpadom Sisačko-moslavačku županiju. To je čisti napad. Ide se iz napada u napad kao da nema drugih rješenja osim da Sisačko-moslavačka županija bude rješenje svih mogućih problema koje imamo sa svim vrstama otpada – ljutit je Darinko Dumbović koji ističe da zna kako je otpad velik biznis, no ne želi dopustiti da netko zbog zarade iseli ljude iz Sisačko-moslavačke županije.

– Ovo područje ima prilika. S nuklearnim otpadom gubimo svaku od njih. Vi ste danas na području gdje ima najviše pitomog kestena u Europskoj uniji, na dvorskom području ima 700 izvora pitke vode. Odlagalište jednostavno nije prihvatljivo iz gospodarskog, političkog, sigurnosnog, ekološkog razloga... Svaka čast domovini Hrvatskoj, no ispada da domovine ima svuda, samo ne ovdje. Svaka čast svim županijama koje žele biti nacionalni parkovi, no ovdje se to ne dopušta i mi moramo postati nacionalno smetlište umjesto nacionalnog parka. Ignorira se mišljenje ljudi koji ovdje žive, a državna politika samo želi riješiti problem i to spremiti što dalje od sebe – stav je petrinjskoga gradonačelnika.

odlagalište nuklearnog otpada Održan veliki prosvjed u BiH: 'Zašto mi ne bi odlagali svoj pokraj Dubrovnika?'

A država, govore nam, i ne može odustati jer se otpad mora nekamo zbrinuti.

– Prije 20 godina je u Saboru donesena odluka da se zbrinjavanje i odlaganje radioaktivnog otpada provodi na Trgovskoj gori i od te odluke polazimo. Žao mi je što vijećnicima u Dvoru nismo uspjeli prezentirati informacije i daljnje aktivnosti jer se, nažalost, kroz medije to prezentira kao hrvatska Fukushima. Vlada histerija dezinformacija zbog koje ljudi nemaju pravu sliku. Zbrinjavanje takvog otpada provodi se po najboljim svjetskim standardima i nema ugroze ni za ljude ni za okoliš – tvrdi Hrvoje Prpić, direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnoga goriva NE Krško. Ističe kako europska regulativa obvezuje državu da zbrine radioaktivni otpad koji je trenutačno razasut svuda po Hrvatskoj.

Zdravlje važnije od novca

– To je sigurnosno pitanje. Nisko i srednje radioaktivni otpad već se 30 i više godina nalazi u jednoj zgradi Nuklearne elektrane Krško, 60 godina na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, a od 2013., otkad je zatvoreno jedino skladište u Hrvatskoj, taj isti nisko i srednje radioaktivni otpad nalazi se u bolnicama i građevinskim institucijama širom Hrvatske. Prema europskoj direktivi, nedopustivo je da takva vrsta otpada bude u nekontroliranim uvjetima u mnogim sredinama. Zato država mora provesti program njegova zbrinjavanja – napominje Prpić i potvrđuje da se s time kasni, a razlog je i pokušaj da se postigne dogovor sa Slovenijom, koji je nedavno propao.

Petrinja: Pripadnici Izviđačko-diverzantskog odreda 17. domobranske pukovnije Sunja SJEĆANJE SUNJSKIH IZVIDNIKA Kad smo ušli u Dvor, počela je prava tarapana. S krovova kuća pucaju na nas sa svih strana

– Pokušavali smo naći zajedničko rješenje sa Slovenijom zato što je apsurdno da jedna nuklearna elektrana rješava otpad na dvije lokacije. Svuda u svijetu gdje su u državi dvije-tri pa i četiri nuklearne elektrane jedno je zajedničko odlagalište, a mi radimo dva skladišta. No, Slovenija nije prihvatila preuzeti otpad nastao u Hrvatskoj, u Ruđeru, bolnicama i drugdje, što je apsurdno jer je riječ o 12 kubika otpada, a otpada koji je iz Krškog i koji nije bio sporan Sloveniji ima između 6000 i 8000 kubika. Tih 12 kubika je kap u moru i trebalo je naći zajedničko rješenje, koje je trebalo biti i jeftinije, no nije bilo razumijevanja i političke mudrosti sa slovenske strane – pojašnjava Prpić ističući da je potom pokrenut program koji predviđa odlaganje hrvatskog otpada iz Krškog i institucionalnog radioaktivnog otpada iz Hrvatske u Čerkezovcu.

To će sada trajati tri-četiri godine tijekom kojih će se morati napraviti studija utjecaja na okoliš, razni istražni radovi i druge pripreme, kao i odraditi prekogranična suradnja sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, koja se također protivi odlagalištu koje je od Bosanskog Novog udaljeno nekoliko kilometara zračne linije. Vlada Republike Srpske u rujnu je stoga i proglasila Park prirode Una jer “postoji opasnost da će ta lokacija biti ozbiljno ugrožena, s obzirom na planiranu gradnju odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnoga goriva na lokaciji Trgovska gora”.

Nuklearna elektrana Krško NUKLEARKA KRŠKO Černobil ovdje nije moguć, radit ćemo barem do 2043.

Ukupan trošak zbrinjavanja radioaktivnog i nuklearnog otpada u idućih 70-80 godina u Hrvatskoj procijenjen je na oko 200 milijuna eura, od čega bi u 50-ak godina općini Dvor, za razvojne projekte i infrastrukturu, trebalo pripasti oko 300 milijuna kuna.

– Da, dobit ćemo novac, ali kako nam s novcem može biti bolje ako dovodimo u opasnost izvorske vode i ostalo!? To nije prosperitet kao što nam kažu, to je protiv nas i gotovo – zaključuje onaj s kojim smo i započeli ovu priču, Dvoranin Pero Vlatković.

adidas Solar Boost 19
Slatke muke
Najmekše tenisice za duge pruge: od brzih treninga do maratona
  • belottotototo:

    Zatucani ljudi. Od Fukushime nitko nije umro, naprotiv, ljudi se vraćaju normalnom životu u toj regiji. Od cijelog tsunamija je poginulo 20 tisuća ljudi, od incidenta u Fukushimi nitko. Ovi zastucani ljudi ne razumiju da je nuklearna energija najčišća energija, ... prikaži još! da je otpad siguran i da bi trebali poticati gradnju dodatnih reaktora u Hrvatskoj. Ali, mali zatucani čovjek je eto, zatucan, i radije će neobrazovan mahati transparentima koje ne razumije nego se educirati, promisliti svojom glavom i ići naprijed.

  • juha_paradajzova:

    umjesto da se dogovore da dobiju čim više para od države oni to odbijaju, krško je od zagreba 30 km i to je 1000 put veća opasnost, a ovo će biti samo skladište bačvi...

  • Knez Drpimir:

    Svi bi el. energiju, mobitele itd. ali kad treba napraviti elektranu, skladište otpada ili repetitor onda se svi bune i čude kak pura dreku.